Razotkriveno

Na nebo iznad Bejruta naknadno su ucrtani projektili, dronovi i avioni

Izvor: Budni Hrvatska, YouTube, Faktograf

Više od 130 tisuća ljudi pogledalo je YouTube video s kanala “Mario ZNA“, u kojemu istoimeni komentator, Mario Bojić, samo dan nakon razorne eksplozije skladišta u glavnom gradu Libanona izlistava sada već najpopularnije teorije zavjere o tom događaju. I sam naslov to najavljuje: “Sve je jasno! Eksplozija u Bejrutu nije ‘nesrećni slučaj’ Tramp sve potvrdio! Kako je Rotšild umešan”

Tvrdnje iz videa, ili one na tom tragu, prenijeli su i pojedini mediji te stranice na Facebooku [1, 2, 3, 4, 5, 6].

Bomba, raketa, projektil

Prva teorija, dakako, tiče se raketiranja skladišta s nitratom. Sve je “potkrijepljeno” video snimkama i fotografijama, koji se od originala razlikuju po tome što imaju naknadno montirane avione i bombe.

Trump je jučer nakon sastanka sa svojim činovnicima iz vojske i najvećim generalima SAD-a izlanuo se i izjavio da je to bila eksplozija bombe… Nema veze sa pirotehnikom, nema veze sa nitratom, ima veze sa bombom.

On zatim nastavlja da to dokazuju…:

I fotografije vezne za leteće objekte koji se nalaze iznad kupole u prolazu nakon eksplozije. Jesu li u pitanju dronovi ili avion, to još nitko nije zaključio.

Portal Info Magazin, primjerice, objavljuje članak s naslovom: “Ovo je nesretan slučaj? Pojavio se video na kom se vidi kako raketa pogađa fabriku u Bejrutu nakon čega sve eksplodira”. Video nisu objavili, ali kadar odgovara onome koji je objavio portal Krtice.net. Ondje se može vidjeti zumirani i montirani video, na čijem originalu projektil naprosto nema.

Kontra Tim Cetinje na Facebooku objavljuje lažni termalni video s naslovom “Projektil bačen na Bejrut”.

Avaz Live u naslovu tvrdi da posjeduje video, no ne može ga se pokrenuti.

Manipulacije videom eksplozije u Bejrutu

Reuters je ovih dana objasnio kako je jedan video na kojemu se temelji teorija o projektilu digitalno promijenjen, odnosno manipuliran. Objavili su i originalni video, kojeg je snimio stanovnik Bejruta udaljen pola milje od luke. Video je zatim izrezan i dodana mu je grafika te snimka zaslona s mutnim, navodnim projektilom, kojega je nemoguće pronaći, ako se snimka izlistava kadar po kadar.
Tako i s kadrom koji je završio kao fotografija na Facebook stranici Budni-Hrvatska. Naime, na originalnom videu iz kojega je izvučena, nema nikakvih aviona, što se može lako utvrditi ukoliko se usporeno pogleda ili se dvije slike zaslona postave jedna pored druge.

Dodatno je smiješno, što pored ove manipulirane fotografije isti korisnik objavljuje i video malenih dronova s četiri propelera, kakvi se koriste za snimanje i igru. Na snimci ti dronovi navodno ispuštaju projektil koji bi trebali imati razornu moć da sravne bejrutsku luku sa zemljom.

Montažama projektila bavio se i AP, kao i Trumpovom “potvrdom” da je na Bejrut bačena bomba.

Bellingcat: Istina je krenula prva

Najiscrpnije je temi pristupio Bellingcat, poznat po forenzici digitalnog materijala. Analizirali su niz videa te objavili ih usporedno s originalima. Iako često vjerujemo da se “laž može širiti svijetom prije nego što je istina stigla obuti čizme”, u ovom slučaju istina je krenula prva, navodi u zaključku Bellingcat.

“U velikim incidentima poput ovog, vrlo je vjerojatno da će se najraniji videozapisi uređivati, jer uređivanje zahtijeva malo vremena i malo planiranja. Nekoliko minuta nakon eksplozije imali smo mnoštvo videozapisa koji prikazuju eksploziju iz različitih uglova, od kojih nijedan nije pokazao da je municija udarila u skladište. Stoga svaki video koji se pojavi kasnije, a koji tvrdi da pokazuje projektil, treba pažljivo pregledavati. U ovom je slučaju jasno da je osoba ili osobe koje su stvorile nekoliko lažnih videa o ovom incidentu pokušale manipulirati i obmanuti gledatelje”, navode.

Bavili su se čak i zvukom, budući da je nekim korisnicima društvenih mreža nalikovao tutnjavi aviona. No nema niti jedne druge provjerene informacije koja podržava pretpostavku da su ondje nisko letjeli mlazni avioni. Zvuk je, po njima, najjednostavnije objasniti prirodom i razvojem požara u skladištu – kako se vatra pojačavala, počela je i proizvoditi huk prije same eksplozije.

Izraelska nuklearka

I dok Mario Bojić tvrdi da mu se ne čini vjerojatno da je eksploziju u bejrutskoj luci izazvala izraelska raketa, što se također navodi u vrlo popularnim krivim interpretacijama ovog događaja, za portal Istinom protiv laži nema sumnje:

Prvu eksploziju uzrokovala je izraelska protubrodskai raketa Gabriel. Drugu eksploziju izazvala je izraelska raketa Delilah iz F16… General libanonske vojske izvještava da je Izrael bacio taktičko nuklearno oružje na luku Bejrut. Kako bi se srušio tamošnji politički režim i pobunio protiv Hezbolaha.
Ovo nije točno. Nema nikakvih dokaza da se radilo o nuklearnoj bombi, niti da je Izrael u to uključen, piše PolitiFact. Iako su i predsjednik Libanona i SAD-a neposredno nakon eksplozije poručili da ne isključuje mogućnost napada, za to trenutno nema nikakvih dokaza, a pogotovo ne nuklearnom bombom.
Trumpa su, naime, ubrzo demantirali stručnjaci te njegov ministar, odnosno državni ministar obrane Mark Esper, koji je kazao kako je eksplozija “nesreća, kao što se navodi u izvještajima”. Isti je zaključak i njihovog ministarstva vanjskih poslova, kako prenosi WSJ, što se poklapa i s nalazima libanonske vojne istrage te sa stavom premijera Libanona.
U eksploziji je stradalo više od 160 ljudi, dok se za njih još 60-ak traga. To zasigurno ne bi bio broj žrtava napada atomskim oružjem. Libanonske vlasti su tragediju pripisale detonaciji amonijevog nitrata, kemikaliji koja se koristi kao gnojivo i koja je zaplijenjena 2013. godine te je smještena u skladištu nedaleko od mjesta na kojemu je započeo požar.

Dakle, nema nikakvih dokaza da je Izrael bombardirao Bejrut. Društvenim mrežama se ovih dana širila i priča da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu preuzeo odgovornost za napad, što dakako nije točno.

Rothschildova banka nije stradala u eksploziji

U videu korisnika YouTubea na kanalu “Mario ZNA” navodi i sljedeća dezinformacija:

U ovoj eksploziji je stradala je i Rothschildova banka.

Ovo nije točno, ali potječe od grupe QAnon, o kojoj je Faktograf pisao u više navrata, a Mario Bojić je hvali u istom ovom videu. Mnogi od tih postova dijelili su screenshot Google Mape s prikazom mjesta eksplozije i Libanonske središnje banke, zaokruženih zelenom bojom na karti.

Međutim, bankarska obitelj Rothschild nema nikakve veze s Libanonskom središnjom bankom, koja je u potpunosti u državnom vlasništvu i ne sadrži kapital privatnih investitora, piše Reuters. Rothschild & Co, multinacionalna financijska kompanija u vlasništvu te obitelji, u svome izvješću za prošlu godinu ne iskazuje udjele u centralnim bankama.

Osim toga, Libanonska centralna banka nije pretrpjela osobitu štetu zbog eksplozije. Zgrada se nalazi par kilometara od luke. Izvor iz te banke rekao je Reutersu da nije bilo većih ozljeda ili smrti. Pala je pregrada, razbijeni su prozori i napukle su pločice, ali sve je to popravljeno iste večeri. Drugi izvor središnje banke rekao je da je došlo do “vrlo male štete”.

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.