Krnja reforma lokalne uprave: Od iduće godine manje dužnosnika. Najavljeno spajanje općina, možda, tek 2025. godine

Gabrijela Galić

„U idućem mandatu, prepolovit ćemo broj lokalnih dužnosnika ukidanjem mjesta zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana te ćemo smanjiti za petinu broj članova lokalnih predstavničkih tijela. To će donijeti godišnju uštedu od najmanje 100 milijuna kuna. Provodimo analizu i omogućit ćemo funkcionalno spajanje općina, pri čemu će naglasak biti na učinkovitosti, održivosti i transparentnosti jedinica lokalne samouprave“, najavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković sredinom srpnja u razgovoru za Novi list.

Već na lokalnim izborima 2021. godine, koji se održavaju treće nedjelje u svibnju (16. svibnja 2021.) trebalo bi se birati manje lokalnih dužnosnika. Naime, Ministarstvo pravosuđa i uprave u proceduru javnog savjetovanja pustilo je obrasce prethodne procjene za zakone o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, Zakona o Gradu Zagrebu te Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Parcijalna reforma lokalne uprave

No, smanje broja lokalnih dužnosnika neće pratiti i smanjenje broja općina. Taj projekt, proizlazi iz odgovora koje smo dobili iz Ministarstva pravosuđa i uprave, dugoročan je i pitanje je kada će biti dovršen.

Reforma na lokalnoj razini planirana za iduću godinu je parcijalan projekt kojim bi se samo trebao smanjiti broj lokalnih dužnosnika, ali i članova predstavničkih tijeka, poput gradskih vijeća, gradskih i županijskih skupština.

U ovome trenutku, kako se navodi u obrazloženju planiranih zakonskih izmjena, dužnost zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana obavlja sveukupno 745 osoba, od čega 74 zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno pripadnika hrvatskoga naroda u jedinicama u kojima pripadnici nacionalnih manjina čine većinu stanovništva.

„To znači da je zajedno s općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima izabran ukupno 671 zamjenik i to 434 zamjenika općinskog načelnika, 197 zamjenika gradonačelnika i 40 zamjenika župana“, stoji u obrazloženju.

Planiranim zakonskim izmjenama broj zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana trebao bi se smanjiti za 634, „tako da bi se nakon sljedećih redovnih lokalnih izbora, u velikim gradovima s preko 35.000 stanovnika i županijama biralo ukupno 37 zamjenika gradonačelnika, odnosno župana, dok se u ostalim jedinicama lokalne samouprave zamjenici općinskih načelnika i gradonačelnika više neće birati“.

Osim toga, broj članova predstavničkih tijela, kako se obrazlaže trebao bi biti smanjen za oko 20 posto.

Od iduće godine 687 umjesto 1 321 lokalnih dužnosnika

Prema podacima resornog ministarstva na čijem je čelu HDZ-ov Ivan Malenica, u Hrvatskoj je ustrojeno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Odnosno, ustrojeno je 428 općina i 127 gradova te 21 županija, pri čemu Grad Zagreb ima poseban status grada i županije.

Ukupno je u zemlji, tako,  576 načelnika, gradonačelnika i župana koji imaju 745 zamjenika. Tako je na lokalnoj i regionalnoj razini ukupno 1 321 dužnosnika, dok bi ih nakon izbora iduće godine trebalo biti 687.

Pritom, do sada se na lokalnim izborima biralo 8 354 vijećnika. Ako se njihov broj smanji za 20-tak posto na idućim izborima to bi značilo oko 1,6 tisuća vijećnika manje.

Ministarstvo pravosuđa i uprave pitali smo hoće li već s lokalnim izborima 2021. godine doći i do smanjenja broja općina. Zanimalo nas je i zbog čega se racionalizacija radi parcijalno, ako se paralelno s brojem dužnosnika ne ide i na smanjenje broja općina, kao i hoće li se na lokalne izbore 2025. godine ići s manjim brojem općina. Zanimalo nas je i koliko bi općina trebalo biti nakon njihova spajanja.

Odgovor kojeg smo, nakon višekratnog podsjećanja na upit, dobili je birokratski i bez preciznih odgovora.

Pozivajući se na „Program Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje 2020. – 2024.“, resorno ministarstvo navodi kako je „u okviru prioriteta 4. Osnažena državnost predviđen cilj Učinkovita, transparentna i otporna država koji se među ostalim namjerava postići smanjenjem broj lokalnih dužnosnika“.

U dokumentu na koji se ministarstvo referira, stoji kako će se „podići učinkovitost državne i javne uprave kako bi na što kvalitetniji način odgovarala potrebama građana i gospodarstva“.

Manji broj općina i gradova “dugoročan projekt koji zahtijeva sveobuhvatan i stručan pristup”

Pored već smanjenog broja ministarstava, kako se navodi, prepolovit će se broj lokalnih dužnosnika te omogućiti funkcionalno povezivanje općina, uz daljnju digitalizaciju javnih usluga i transparentnost.

„U svrhu ostvarenja navedenog, u tijeku je provođenje odgovarajućih zakonodavnih aktivnosti“, navodi resorno ministarstvu u odgovoru na naš upit te dodaju „predmetne zakonodavne aktivnosti se poduzimaju kako bi se na sljedećim redovnim lokalnim izborima, koji se sukladno zakonu imaju održati treće nedjelje u svibnju tj. 16. svibnja 2021. godine, birao znatno smanjen broj lokalnih dužnosnika“.

Zbog čega se u racionalizaciju na lokalnoj razini ide parcijalno, u Ministarstvu pravosuđa i uprave ne odgovaraju.

Ukazuju tek da je pitanje smanjenja jedinica lokalne samouprave poseban proces, „odvojen od prethodno istaknutog procesa smanjenja lokalnih dužnosnika“.

„Pitanje teritorijalnog preustroja, konkretno eventualno smanjenje broja općina i gradova je iznimno složeno pitanje. Riječ je o dugoročnom projektu koji zahtijeva sveobuhvatan i stručan pristup“, odgovaraju iz Ministarstva pravosuđa i uprave.

Odgovor resornom ministarstva u kojem se govori o „eventualnom smanjenju broja općina i gradova“, ukazuje kako je ta priča na dugom štapu te je pitanje hoće li uopće doći dalje od najava iako je „Programom Vlade Republike Hrvatske u okviru uvodno spomenutog cilja Učinkovita, transparentna i otporna država predviđeno funkcionalno povezivanje općina“.

Iz resornog ministarstva, međutim, napominju kako provode projekt „Optimizacija sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave“ čiji je opći cilj „unaprjeđenje učinkovitosti sustava javne uprave kroz optimizaciju sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave“.

Tim bi se projektom trebala uspostaviti baza podataka o financijskim i administrativnim kapacitetima i poslovima koji se obavljaju u jedinicama lokalne samouprave te definirati mehanizmi suradnje radi njihovog povezivanja u funkcionalne cjeline.

Prema podacima s mrežnih stranica nekadašnjeg Ministarstva uprave, a sada Ministarstva pravosuđa i uprave, projekt je započeo u prosincu 2018. godine i treba biti dovršen u prosincu 2020. godine. Njegova je vrijednost nešto veća od 20 milijuna kuna i u potpunosti je financiran bespovratnim sredstvima iz Europskog socijalnog fonda.

Kako bi projekt trebao biti u poodmakloj fazi jer se zatvara za četiri mjeseca, za očekivati bi bilo da već sada postoje pokazatelji o mogućnosti racionalizacije lokalnih jedinica uprave.

Reforma teritorijalnog ustroja promišlja se duže od desetljeća

O racionalizaciji lokalne uprave, odnosno smanjenju broja gradova i općina govori se više od desetljeća bez konkretnih pomaka. Od srpnja 2009. godine, kada je preuzela Vladu, Jadranka Kosor je najavljivala mogućnost smanjenja broja općina i gradova, pa i županija, a revizija lokalne uprave trebala je biti jedan od ključnih zadataka u njenom mandatu.

Podlogu za racionalizaciju, tada 550 općina i gradova – pet manje nego danas – radilo je  novoosnovano Ministarstvo uprave kojeg je vodio Davorin Mlakar.

No, već je u rujnu 2009. godine bilo jasno da od racionalizacije neće biti ništa, a to je konačno potvrđeno krajem godine kada je na okruglom stolu Ministarstva uprave o teritorijalnom preustroju Hrvatske objavljeno da niti jedna županija, grad ili općina neće biti ukinuta za mandata vlade Jadranke Kosor (Indeks, Novi list).

Da je spreman smanjiti broj gradova i općina najavljivao je i bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko uoči izbora 2015. godine (Slobodna Dalmacija, Novi list). No, koalicijska vlada HDZ-ova Domovinskog pokreta i Mosta, koji je zagovarao reformu teritorijalnog ustroja,  nije dugo potrajala.

Od 2009. godine na ovamo, svi su ministri uprave radili na analizi teritorijalnog ustroja, ali ništa konkretno nije poduzeto. I od aktualne Plenkovićeve vlade je teško očekivati da se ići u teritorijalni preustroj prije 2025. godine.

Idući lokalni izbori, sudeći iz odgovora Ministarstva pravosuđa i uprave, održat će se po sadašnjem teritorijalnom ustroju. Stoga je malo vjerojatno da će se po izboru gradonačelnika i načelnika njihove općine ukidati i spajati i organizirati novi izbori. Ako će se posao pripremiti to će biti za izbore 2025. godine, osim ako to ne bude prekratak vremenski period za „dugoročan projekt koji zahtijeva sveobuhvatan i stručan pristup“.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Želite nas upozoriti na neodgovorno ponašanje političara? Pišite nam na info@faktograf.hr ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.


Iz kategorije "Aktualno"