Faktograf.hr

Samo činjenice

Krnja reforma lokalne uprave: Od iduće godine manje dužnosnika. Najavljeno spajanje općina, možda, tek 2025. godine

foto HINA/ Ministarstvo pravosuđa i uprave/ ua

„U idućem mandatu, prepolovit ćemo broj lokalnih dužnosnika ukidanjem mjesta zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana te ćemo smanjiti za petinu broj članova lokalnih predstavničkih tijela. To će donijeti godišnju uštedu od najmanje 100 milijuna kuna. Provodimo analizu i omogućit ćemo funkcionalno spajanje općina, pri čemu će naglasak biti na učinkovitosti, održivosti i transparentnosti jedinica lokalne samouprave“, najavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković sredinom srpnja u razgovoru za Novi list.

Već na lokalnim izborima 2021. godine, koji se održavaju treće nedjelje u svibnju (16. svibnja 2021.) trebalo bi se birati manje lokalnih dužnosnika. Naime, Ministarstvo pravosuđa i uprave u proceduru javnog savjetovanja pustilo je obrasce prethodne procjene za zakone o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, Zakona o Gradu Zagrebu te Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Parcijalna reforma lokalne uprave

No, smanje broja lokalnih dužnosnika neće pratiti i smanjenje broja općina. Taj projekt, proizlazi iz odgovora koje smo dobili iz Ministarstva pravosuđa i uprave, dugoročan je i pitanje je kada će biti dovršen.

Reforma na lokalnoj razini planirana za iduću godinu je parcijalan projekt kojim bi se samo trebao smanjiti broj lokalnih dužnosnika, ali i članova predstavničkih tijeka, poput gradskih vijeća, gradskih i županijskih skupština.

U ovome trenutku, kako se navodi u obrazloženju planiranih zakonskih izmjena, dužnost zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana obavlja sveukupno 745 osoba, od čega 74 zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina, odnosno pripadnika hrvatskoga naroda u jedinicama u kojima pripadnici nacionalnih manjina čine većinu stanovništva.

„To znači da je zajedno s općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima izabran ukupno 671 zamjenik i to 434 zamjenika općinskog načelnika, 197 zamjenika gradonačelnika i 40 zamjenika župana“, stoji u obrazloženju.

Planiranim zakonskim izmjenama broj zamjenika općinskih načelnika, gradonačelnika i župana trebao bi se smanjiti za 634, „tako da bi se nakon sljedećih redovnih lokalnih izbora, u velikim gradovima s preko 35.000 stanovnika i županijama biralo ukupno 37 zamjenika gradonačelnika, odnosno župana, dok se u ostalim jedinicama lokalne samouprave zamjenici općinskih načelnika i gradonačelnika više neće birati“.

Osim toga, broj članova predstavničkih tijela, kako se obrazlaže trebao bi biti smanjen za oko 20 posto.

Od iduće godine 687 umjesto 1 321 lokalnih dužnosnika

Prema podacima resornog ministarstva na čijem je čelu HDZ-ov Ivan Malenica, u Hrvatskoj je ustrojeno 576 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Odnosno, ustrojeno je 428 općina i 127 gradova te 21 županija, pri čemu Grad Zagreb ima poseban status grada i županije.

Ukupno je u zemlji, tako,  576 načelnika, gradonačelnika i župana koji imaju 745 zamjenika. Tako je na lokalnoj i regionalnoj razini ukupno 1 321 dužnosnika, dok bi ih nakon izbora iduće godine trebalo biti 687.

Pritom, do sada se na lokalnim izborima biralo 8 354 vijećnika. Ako se njihov broj smanji za 20-tak posto na idućim izborima to bi značilo oko 1,6 tisuća vijećnika manje.

Ministarstvo pravosuđa i uprave pitali smo hoće li već s lokalnim izborima 2021. godine doći i do smanjenja broja općina. Zanimalo nas je i zbog čega se racionalizacija radi parcijalno, ako se paralelno s brojem dužnosnika ne ide i na smanjenje broja općina, kao i hoće li se na lokalne izbore 2025. godine ići s manjim brojem općina. Zanimalo nas je i koliko bi općina trebalo biti nakon njihova spajanja.

Odgovor kojeg smo, nakon višekratnog podsjećanja na upit, dobili je birokratski i bez preciznih odgovora.

Pozivajući se na „Program Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje 2020. – 2024.“, resorno ministarstvo navodi kako je „u okviru prioriteta 4. Osnažena državnost predviđen cilj Učinkovita, transparentna i otporna država koji se među ostalim namjerava postići smanjenjem broj lokalnih dužnosnika“.

U dokumentu na koji se ministarstvo referira, stoji kako će se „podići učinkovitost državne i javne uprave kako bi na što kvalitetniji način odgovarala potrebama građana i gospodarstva“.

Manji broj općina i gradova “dugoročan projekt koji zahtijeva sveobuhvatan i stručan pristup”

Pored već smanjenog broja ministarstava, kako se navodi, prepolovit će se broj lokalnih dužnosnika te omogućiti funkcionalno povezivanje općina, uz daljnju digitalizaciju javnih usluga i transparentnost.

„U svrhu ostvarenja navedenog, u tijeku je provođenje odgovarajućih zakonodavnih aktivnosti“, navodi resorno ministarstvu u odgovoru na naš upit te dodaju „predmetne zakonodavne aktivnosti se poduzimaju kako bi se na sljedećim redovnim lokalnim izborima, koji se sukladno zakonu imaju održati treće nedjelje u svibnju tj. 16. svibnja 2021. godine, birao znatno smanjen broj lokalnih dužnosnika“.

Zbog čega se u racionalizaciju na lokalnoj razini ide parcijalno, u Ministarstvu pravosuđa i uprave ne odgovaraju.

Ukazuju tek da je pitanje smanjenja jedinica lokalne samouprave poseban proces, „odvojen od prethodno istaknutog procesa smanjenja lokalnih dužnosnika“.

„Pitanje teritorijalnog preustroja, konkretno eventualno smanjenje broja općina i gradova je iznimno složeno pitanje. Riječ je o dugoročnom projektu koji zahtijeva sveobuhvatan i stručan pristup“, odgovaraju iz Ministarstva pravosuđa i uprave.

Odgovor resornom ministarstva u kojem se govori o „eventualnom smanjenju broja općina i gradova“, ukazuje kako je ta priča na dugom štapu te je pitanje hoće li uopće doći dalje od najava iako je „Programom Vlade Republike Hrvatske u okviru uvodno spomenutog cilja Učinkovita, transparentna i otporna država predviđeno funkcionalno povezivanje općina“.

Iz resornog ministarstva, međutim, napominju kako provode projekt „Optimizacija sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave“ čiji je opći cilj „unaprjeđenje učinkovitosti sustava javne uprave kroz optimizaciju sustava lokalne i područne (regionalne) samouprave“.

Tim bi se projektom trebala uspostaviti baza podataka o financijskim i administrativnim kapacitetima i poslovima koji se obavljaju u jedinicama lokalne samouprave te definirati mehanizmi suradnje radi njihovog povezivanja u funkcionalne cjeline.

Prema podacima s mrežnih stranica nekadašnjeg Ministarstva uprave, a sada Ministarstva pravosuđa i uprave, projekt je započeo u prosincu 2018. godine i treba biti dovršen u prosincu 2020. godine. Njegova je vrijednost nešto veća od 20 milijuna kuna i u potpunosti je financiran bespovratnim sredstvima iz Europskog socijalnog fonda.

Kako bi projekt trebao biti u poodmakloj fazi jer se zatvara za četiri mjeseca, za očekivati bi bilo da već sada postoje pokazatelji o mogućnosti racionalizacije lokalnih jedinica uprave.

Reforma teritorijalnog ustroja promišlja se duže od desetljeća

O racionalizaciji lokalne uprave, odnosno smanjenju broja gradova i općina govori se više od desetljeća bez konkretnih pomaka. Od srpnja 2009. godine, kada je preuzela Vladu, Jadranka Kosor je najavljivala mogućnost smanjenja broja općina i gradova, pa i županija, a revizija lokalne uprave trebala je biti jedan od ključnih zadataka u njenom mandatu.

Podlogu za racionalizaciju, tada 550 općina i gradova – pet manje nego danas – radilo je  novoosnovano Ministarstvo uprave kojeg je vodio Davorin Mlakar.

No, već je u rujnu 2009. godine bilo jasno da od racionalizacije neće biti ništa, a to je konačno potvrđeno krajem godine kada je na okruglom stolu Ministarstva uprave o teritorijalnom preustroju Hrvatske objavljeno da niti jedna županija, grad ili općina neće biti ukinuta za mandata vlade Jadranke Kosor (Indeks, Novi list).

Da je spreman smanjiti broj gradova i općina najavljivao je i bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko uoči izbora 2015. godine (Slobodna Dalmacija, Novi list). No, koalicijska vlada HDZ-ova Domovinskog pokreta i Mosta, koji je zagovarao reformu teritorijalnog ustroja,  nije dugo potrajala.

Od 2009. godine na ovamo, svi su ministri uprave radili na analizi teritorijalnog ustroja, ali ništa konkretno nije poduzeto. I od aktualne Plenkovićeve vlade je teško očekivati da se ići u teritorijalni preustroj prije 2025. godine.

Idući lokalni izbori, sudeći iz odgovora Ministarstva pravosuđa i uprave, održat će se po sadašnjem teritorijalnom ustroju. Stoga je malo vjerojatno da će se po izboru gradonačelnika i načelnika njihove općine ukidati i spajati i organizirati novi izbori. Ako će se posao pripremiti to će biti za izbore 2025. godine, osim ako to ne bude prekratak vremenski period za „dugoročan projekt koji zahtijeva sveobuhvatan i stručan pristup“.

 

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.