Faktograf.hr

Samo činjenice

Smrt portugalskog dječaka koji je umro od Covida-19 predstavljaju kao dokaz da pandemija nije stvarna

Na Facebooku se širi objava u kojoj se navodi da je fotografija jednog dječaka iskorištena u medijima u tri različite zemlje, u vijestima o smrti maloljetnika oboljelih od Covida-19. Implicira se da je korištenje iste fotografije dio medijske urote tj. izmišljanja ili stvaranja panike oko pandemije, jer je “jedan te isti dječak ‘umro’ u tri države od korone”.

Fotomontaža prikazuje screenshotove triju objava s dječakovom fotografijom, uz komentar: “Umiru i mladi od korone, čak i po tri puta, sa tri državljanstva, u tri različite zemlje!!!” ili “Jedan te isti dječak ‘umro’ u tri države OD KORONE”. Primjeri objava arhivirani su ovdje i ovdje. Objavu su već analizirali neki fact-checking portali i razotkrili je kao dezinformaciju (1, 2, 3).

Na fotografiji je 14-godišnji Vitor Rafael Bastos Godinho iz Portugala, koji je preminuo 29. ožujka, a test na SARS-CoV-2 pokazao je da je pozitivan. O njegovoj smrti izvijestili su portugalski mediji (1, 2, 3) bez previše detalja, navodeći tek da je dječak imao psorijazu i nije bolovao od drugih bolesti.

U fotomontaži koja se dijeli na Facebooku, vide se tri screenshota.

Prvi screenshot je sa stranice Daily Maila, koji je u svom članku točno identificirao 14-godišnjaka.

Drugi screenshot nastao je u grupi “Coronavirus WorldWide” koja poziva da se fotografiju podijeli i započne lanac molitve za – Ismaila.

Ismail Mohamed Abdulwahab, 13-godišnjak iz Brixtona, preminuo je 30. ožujka i bio je najmlađi oboljeli koji je preminuo od Covida-19 u Velikoj Britaniji. Prva dva odlomka koja se vide u screenshotu preuzeta su sa stranice Daily Recorda, koji u svom članku nigdje ne spominje portugalskog dječaka, niti uključuje njegovu fotografiju. Dakle, administrator Facebook grupe je krivo identificirao dječaka na slici, a ne medijska kuća.

Treći screenshot je sa stranice Daily Expressa, a sugerira da je list dječaka identificirao kao 12-godišnju djevojčicu koja je preminula u Belgiji. Kad se otvori ‘sporni’ članak, jasno je da Daily Express ispravno potpisuje dječakovu fotografiju i da ga nigdje ne opisuje kao 12-godišnju Belgijanku.

Njegova se fotografija u članku pojavljuje u dijelu u kojem novinar nabraja druge zaražene maloljetnike koji su nažalost preminuli. Također, screenshot nije nastao na stranici tj. članku Daily Expressa, nego je riječ o screenshotu Google preglednika koji je uz članak prikazao dječakovu fotografiju – jednako kako uz isti naslov prikazuje i Michael Jacksona (vidi sliku niže).

Dakle, riječ je o još jednoj manipulaciji – dva medija čiji su članci screenshotani ispravno su prenijeli vijest i identificirali dječaka, dok je objava u Facebook grupi pogrešna.

Je li administrator grupe (koja je u međuvremenu uklonjena s Facebooka) namjerno ili slučajno (nepažnjom) postavio fotografiju 14-godišnjeg Portugalca uz vijest o smrti 13-godišnjeg Britanca ne možemo saznati. Sličnu je pogrešku (namjernu ili nenamjernu) napravio administrator stranice CoronaVirus Update, koji je vijest o smrti 13-godišnjeg Ismaila ilustrirao fotografijom 13-godišnjeg Irca Conora Wilmota, koji je počinio samoubojstvo 2017. godine.

Zbog širenja Conorovih fotografija i sličnih tvrdnji da mediji izmišljaju smrti od korone koristeći fotografije istih ljudi za različite slučajeve, analizu fotografija objavili su portali kao AFP, Full Fact, ABC Fact Check.

Grešku je tada napravio i južnoafrički portal Independent Online (IOL) – uz vijest o smrti 13-godišnjeg Britanca objavili su fotografiju Conora Wilmota. Urednica IOL-a Riana Howa je za Full Fact objasnila kako su fotografiju preuzeli s Facebook stranice koja je navodno skupljala sredstva za Ismailov pogreb te su grešku naknadno ispravili.

Faktograf je već razotkrio dezinformacije u kojima se tvrdilo da mediji pokušavaju prikazati novi koronavirus SARS-CoV-2 opasnijim nego što zapravo jest (ovdje i ovdje). Takve lažne tvrdnje na društvenim mrežama šire uglavnom privatni korisnici.

Kako se snaći u poplavi tih dezinformacija, kako vrednovati izvore i prepoznati što je točno te kako ne širiti dezinformacije možete saznati putem portala Medijska pismenost.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.