Razotkriveno

Izjava pripisana “korona-buntovniku” Bhakdiju ne stoji – cjepivo nije “genetski test” na ljudima

mRNA cjepiva ne dobivaju se genetskim inženjeringom niti mijenjaju genetski kôd.
Foto: EPA/JUSTIN LANE

Facebookom kruži citat koji se pripisuje Sucharitu Bhakdiju, umirovljenom njemačkom mikrobiologu i istaknutom članu korona-skeptične skupine koju nazivaju i “Korona buntovnici“. Objava arhivirana ovdje Bhakdiju pripisuje sljedeću misao:

Cijepljenje je koje se sada progurava će biti vrlo opasno. Prvi put u povijesti medicine unosi se strani gen (RNA) u vaše tijelo – sada od jednog virusa. Ne želite genetski modificirane biljke, ne želite eksperimente na životinjama – sve razumijete. Zašto sada dolazite i kažete da su genetski testovi na ljudima u redu? To je suludo.

Tvrdnja da se mRNA cjepivima provode genetski testovi na ljudima je obmanjujuća. Ovdje treba naglasiti i da nismo uspjeli povezati baš ove riječi sa Sucharitom Bhakdijem. Najbliže što smo pronašli ovoj izjave prenio je rubni medij EcoTerra, koji bez okolnosti davanja izjave Bhakdiju pripisuje sljedeće:

“Prema prof. Dr. Bhakdiju, nemoguće je predvidjeti koji procesi u tijelu mogu biti pokrenuti cijepljenjem. Ne može se isključiti oštećenje genomske linije čovjeka, što bi također moglo dovesti do promjena i štete u budućim generacijama”.

To također ne odgovara u potpunosti tezi da se na ljudima uz pomoć mRNA cjepiva izvode “genetski testovi” ni insinuaciji da to vodi genetskoj modifikaciji.

Predavanje o mRNA vakcinama

Nadalje, tokom 40-minutnog predavanja objavljenog pod naslovom “Profesor Sucharit Bhakdi: Opasnosti mRNA cjepiva te analiza posljedica i rizika”, on o toj vrsti cjepiva iznosi posve drugačiju tezu.

Naime, on u tom predavanju tvrdi da je imunitet zasnovan na antitijelima – a kojega producira cjepivo – ograničen i neefikasan u slučaju bolesti s visokim titrom virusa. S druge strane, u suštini obrambenog sustava svih blagih i asimptomatskih slučajeva su po njemu limfociti.

Prema njegovom teorijskom znanju, kako navodi, mRNA cjepiva jesu opasna. No ne zato što se izvodi genetski eksperiment na ljudima, već zato što bi mogla dovesti do autoimunog odgovora limfocita kod oko 80 posto osoba u općoj populaciji (35. minuta). Po njemu, upravo toliki postotak populacije već ima spremnu ovu “drugu liniju obrane” od patogena i to je, po njemu, razlog zašto ima toliko asimptomatskih nositelja virusa i onih s blagim simptomima.

Knjiga “Korona: lažni alarm?”

U knjizi koju je napisao sa svojom partnericom, doktoricom biokemije Karinom Reiß, bestseleru “Korona lažni alarm?“, teza o genetskom manipuliranju ljudima također se ne ističe u analizama.

Nadalje, za cjepivo je tvrdio i da je besmisleno jer virus mutira, što je također rubno i zasad neutemeljeno mišljenje (Correctiv).

Ni njegov nedavni razgovor za Frankfurter Allgemeine Zeitung ne povezuje njegovu kritiku korona-krize s genetskom modifikacijom kod ljudi.  Bhakdi, naime, kritizira cjepiva iz nešto drugačije vizure. FAZ napominje i da su se obrazovne institucije na kojima je par djelovao, Sveučilište u Mainzu te Sveučilište u Kielu, distancirale od knjige.

Korona-buntovnici

Ipak, pozabavit ćemo se tvrdnjom koja kruži Facebookom zato što se ne može u potpunosti isključiti da je i to kazao u nizu svojih istupa, uglavnom u videoformatu.

Naime, Bhakdi je vrlo aktivan i ne prestaje plijeniti pozornost medija, još od proljeća, kada je i Faktograf pobijao njegove tvrdnje istraživanjima na koje se sam pozivao. Protivnik je lockdowna i nošenja maski.

Osnovao je i udrugu Liječnici i znanstvenici za zdravlje, slobodu i demokraciju (MWGFD), koja je nedavno izgubila neprofitni status. Suosnovao ju je s protagonistima brojnih fact-checkova poput profesora ekonomije Stefana Homburga, proslavljenog ukorom studenata koji se protive njegovim stavovima o korona-krizi te liječnika Wolfganga Wodarga i Bode Schiffmanna.

Bhakdi je svojevremeno dao jednosatni intervju teoretičaru zavjera Kenu Jebsenu, koji tvrdi da Bill Gates kontrolira Svjetsku zdravstvenu organizaciju i da želi desetkovati ljudsku populaciju.

mRNA cjepiva i autoimune bolesti

Kompanije ModernaPfizer/BioNTech proizvele su mRNA cjepivo protiv Covida-19, a Pfizerovo je upravo dobilo odobrenje u Velikojj Britaniji. Znanstvenica Isidora Stanković smatra to velikim korakom naprijed, budući da Britanija ima jednu od najrigoroznijih agencije za lijekove i zdravstvo.

Trenutno nema dokaza da mRNA cjepiva uzrokuju autoimune bolesti ili ih pogoršavaju, kaže Betty Diamond, imunologinja i reumatologinja s Feinsteinovog instituta za medicinska istraživanja Northwell Healtha.

“Trenutno postoje svi razlozi da se sugerira da bi ljudi s autoimunim bolestima trebali dobiti bilo koje od ovih cjepiva kad ih se uvede”, izjavila je za Science.

Robert Carnahan, izvanredni profesor na Sveučilištu Vanderbilt i izvanredni direktor Centra za cjepiva Vanderbilt, objasnio je za Science Feedback da RNA služi kao recept ili nacrt koji upućuje stanice na stvaranje određenog proteina. Nakon što odsluži svoju svrhu, “stanice u tijelu imaju urođene mehanizme razgradnje ove RNA i ne dopuštaju joj da opstane“, rekao je. Stoga bilo koja RNA koja se ubrizgava cjepivom neće postojati dovoljno dugo da uzrokuje autoimune poremećaje, koji su kronične bolesti, smatra on.

Studija iz 2017. godine koju je objavio Science Advances procijenila je da RNA koja se koristi kao proteinski nacrt (messenger RNA ili mRNA) općenito traje samo dvije minute u stanicama kvasca. Druga studija na miševima otkrila je da se mRNA raspada nakon otprilike tri dana nakon injekcije (Nature).

Za Tala Brosha, voditelja Odjela za zarazne bolesti u bolnici Samson Assuta Ashdod, još uvijek je nepoznato hoće li cjepivo dovesti do autoimunog odgovora. No prilično je jasno da sigurno neće dovesti do promjene ljudskog genetskog koda. On objašnjava da mRNA cjepiva djeluju kao USB umetnut u kompjuter: pokreće pojedine programe, ali ne utječe na kompjuterski hard disk (Jerusalem Post).

Ne dobivaju se genetskim inženjeringom niti mijenjaju genetski kôd

mRNA cjepiva ne mijenjaju genetski kôd. Doktor Marko Močibob s Kemijskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta za Faktograf apsolutno odbacuje da se u proizvodnji cjepiva baziranih na mRNA koriste GMO ili genetski inženjering. Ističe da se mRNA za potrebe cjepiva proizvodi sintetski. Upućuje i na članak objavljen u The Conversationu koji dobro objašnjava sve bitne informacije za javnost.

“Istina je da se cjepiva bazirana na mRNA do sada nisu koristila u praksi, za cijepljenje ljudi. No, pogrešno je tvrditi ili povezivati cjepiva temeljena na mRNA s genetskim inženjeringom, genetskim modifikacijama ili editiranjem gena i genoma. Cjepiva temeljena na mRNA funkcioniraju tako da stanici domaćina daju privremenu uputu ili instrukcije kako da proizvede jedan protein virusa, kojeg onda stanice imunološkog sustava nauče prepoznavati. Zahvaljujući tome, ako dođe do susreta sa ‘pravim’ virusom, imunološki sustav će ga odmah prepoznati i neutralizirati, tj. bit ćemo imuni na taj virus. Važno je naglasiti da mRNA predstavlja privremenu, prolaznu uputu za sintezu proteina, pa nema govora o genetskoj modifikaciji, genetskom inženjeringu ili editiranju genoma. Promjena ciljnih stanica koje prime mRNA cjepiva nije ni trajna, ni nasljedna (o čemu je Faktograf već pisao).

Lijekovi na bazi RNA

Što se tiče povijesnog poteza unosa RNA u ljudske organizme, Carnahan navodi da “RNA cjepiva predstavljaju novu inovaciju, no temelje se na dugotrajnim temeljnim znanstvenim načelima.” Slično govori i Močibob.

“Iako se dosad cjepiva temeljena na mRNA nisu koristila, jako puno se zna i dugo se istražuje ponašanje RNA u organizmu. Između ostalog, postoje lijekovi bazirani na RNA koji su odobreni i koji su u medicinskoj upotrebi. Takav lijek je Patisiran (za liječenje nasljedne ATTR amiloidoze op.a.) i Spinraza koja je nedavno bila u medijima, kao lijek za spinalnu mišićnu atrofiju. Mehanizam njihovog djelovanja jest različit, ali pokazuje da lijekovi temeljeni na RNA mogu biti sigurni za ljudsku upotrebu”, kaže Močibob.

Oni koji žele znati više, mogu pročitati serijal članaka o RNA terapijama objavljen u Natureu 2019. godine, koji objašnjava razvoj RNA terapija od 1990-ih godina.

Facebook
Threads

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.