Faktograf.hr

Samo činjenice

Video kompilacija 17 manipulacija o cjepivu

Društvenim mrežama širi se video kompilacija raširenih i razotkrivenih manipulacija snimkama cijepljenja diljem svijeta.
Foto: EPA/ANGEL MEDINA G.

Na društvenim mrežama dijeli se video prilično loše rezolucije sa španjolskim natpisima, naslova ‘Vacuna show’ (‘cjepivo show’), kojim se hoće dokazati da su cijepljenja pred kamerama prevara jer se na snimkama čini da šprice nemaju igle ili je zaštitna kapica na igli vidljiva.

Primjer objave arhiviran je ovdje. Prema podacima servisa CrowdTangle, video je podijeljen na tisuće puta.

Sedamnaest scena van konteksta

Kako je u opširnoj analizi utvrdila argentinska redakcija AFP-a koristeći obrnutu pretragu svakog pojedinačnog segmenta, četverominutni video sastoji se od 17 scena, od kojih su neke preuzete iz trenutne kampanje cijepljenja protiv Covida-19, a neke iz kampanja cijepljenja protiv gripe prethodnih godina. Sve scene su izvađene iz konteksta ili je pak riječ o lažiranim fotografijama.

Prva scena prikazuje fotografiju navodnog Pfizerovog cjepiva, a na njoj je crvenim slovima dodan natpis ‘Made in China’.

Na fotografiji se vidi pakiranje ampule koja sliči punjenju za električnu cigaretu, uz Pfizerov logo. Fotografija je sredinom prosinca 2020. godine dijeljena po društvenim mrežama kao šala, no neki su je shvatili ozbiljno, pa su je različiti fact-checking mediji provjerili i zaključili da je riječ o fotomontaži (1, 2, 3, 4).

 

Pfizerovo i BioNTechovo cjepivo protiv SARS-CoV-2 zove se Comirnaty, dolazi u bočici koja sadrži pet (do šest) doza cjepiva, daje se u nadlakticu (dakle, ne inhalira se) i potrebno je primiti dvije doze cjepiva u razmaku od tri tjedna. Također, Pfizer se ne reklamira kao “proizvođač pilule za erekciju”, kako je napisano odmah pod logom kompanije.

Scena druga: Kanada

Druga scena prikazuje ženu koja prima cjepivo, no na snimci se čini kao da na šprici nema igle. Riječ je o Christine Elliot, ministrici zdravstva u pokrajini Ontario u Kanadi, koja se cijepila protiv gripe pred kamerama 30. listopada 2019. godine. U videu snimljenom istog trenutka iz drugog kuta vidi se da šprica ima iglu i da je Elliot primila cjepivo. Isto je vidljivo i iz fotografije koju je objavila ljekarna gdje je cijepljenje obavljeno.

Scena treća: Izrael

Treća scena izrezana je iz videa cijepljenja izraelskog dužnosnika Benija Bena Muvchara. Kako je Faktograf već pisao, Muvchar jest primio cjepivo pred kamerama, ali je snimanje ponovljeno jer nije spomenuo lokalni zdravstveni servis Clalit. U ponovljenom cijepljenju za kamere, medicinska radnica je s praznom špricom bez igle te bez vate s antiseptikom ponovo “cijepila” Muvchara, nakon čega se on zahvalio i njoj i Clalitu.

Scena četvrta: London

Četvrta fotografija prikazuje gradonačelnika Londona Sadiqa Khana, koji prima cjepivo iako se na igli još nalazi zaštitna kapica. Fotografija je objavljena 28. rujna 2020. godine na Khanovom Twitter profilu, s porukom u kojoj poziva građane da se cijepe protiv gripe. S obzirom da su neki zbog toga zaključili kako je Khan lažirao cijepljenje, gradonačelnikov glasnogovornik je za FullFact.org objasnio kako je fotografija nastala u trenutku prije primanja cjepiva, zbog čega je zaštitna kapica još na igli.

Scena peta i šesta: igla koja se povlači

Peta i šesta scena prikazuju cijepljenje gdje se igla nakon aplikacije cjepiva uvuče natrag u špricu, zbog čega autor videa smatra cijeli čin cijepljenja lažnim. No, riječ je o cijepljenju s “uvlačnom iglom”, čiji mehanizam je objašnjen u videu proizvođača.

Prva snimka je inače preuzeta s BBC-ja, koji je objasnio da je snimka “autentična i pokazuje medicinske djelatnike koji koriste sigurnosnu špricu u koju se igla uvlači nakon korištenja”. Druga je snimka nastala u Puerto Ricu i objavljena je na stranici Noticentro, informativnom kanalu lokalne televizije WAPA TV.

Scena sedma: Teksas

Sedma scena odnosi se na cijepljenje u Teksasu, u Sveučilišnom medicinskom centru u El Pasu. Na snimci se čini da medicinski djelatnik nije primio cijelu dozu cjepiva, odnosno da u šprici nije bilo cjepiva, o čemu je izvijestio lokalni medij. Nakon što je snimka postala viralna, ustanova je objavila kako su iznova cijepili djelatnika jer žele “ukloniti svaku sumnju da djelatnik nije potpuno cijepljen i dodatno ojačati povjerenje u postupak cijepljenja”.

Scena osma: Kamala Harris

Osma scena prikazuje novoizabranu potpredsjednicu SAD-a Kamalu Harris koja se cijepila 29. prosinca 2020. godine. U ‘viralnom’ segmentu čini se da šprica nema iglu, no isti video u većoj rezoluciji pokazuje da to nije točno, kao i fotografije AFP-a. I ovu su dezinformaciju raskrinkali fact-checking mediji (1, 2).

Scena deveta: Buenos Aires

I u devetoj sceni vidi se segment iz kojeg se čini da šprica nema iglu. Riječ je o cijepljenju Macarene Barrios, čistačice iz jedne bolnice u Buenos Airesu, koja je cijepljena 29. prosinca 2020. ruskim cjepivom Sputnik. Iz videa nastalog u istom trenutku iz drugog kuta, vidljivo je da se na šprici nalazi igla.

Scena deseta: Anthony Fauci

Deseta scena u videu prikazuje Anthonyja Fauccija, direktora američkog Državnog instituta za alergije i zarazne bolesti. Autor videa smatra da je “dokaz” lažnog cijepljenja činjenica što se Faucci u javljanju za CBSN, govoreći o primljenom cjpivu, uhvatio za nadlakticu desne ruke. Naime, Faucci je 22. prosinca 2020. godine primio cjepivo u lijevu ruku, što su zabilježile kamere CNN-a. Zašto se Faucci uhvatio za desnu ruku nije poznato, ali svakako ne predstavlja dokaz da cjepivo uopće nije primio.

Jedanaesta scena: Velika Britanija

Iduća, jedanaesta scena, prikazuje medicinsku sestru koja naizgled daje injekciju čovjeku preko rukava majice. Fotografija je nastala 8. prosinca 2020. u jednoj bolnici u Sheffieldu u Velikoj Britaniji (1, 2), a cijepljeni gospodin je Anthony Moore (82). Julie Phelan, glasnogovornica bolnice, objasnila je za AFP da je fotografija nastala u trenutku kad je medicinska sestra objašnjavala gdje će biti mjesto uboda.

Dvanaesta scena: Nancy Pelosi

Dvanaesta scena prikazuje Nancy Pelosi, predsjednicu Zastupničkog doma Kongresa, koja je cjepivo primila 18. prosinca 2020. godine. U videu se tvrdi da je cijepljenje lažirano jer se na igli nalazi zaštitna kapica, no kako je jasno iz fotografija AFP-a, tvrdnja je lažna. Narančasti dio za koji se tvrdi da je zaštitna kapica zapravo je dio šprice.

Trinaesta i četrnaesta scena: Argentina

U trinaestoj sceni vidimo fotografiju cijepljenja Cristine Kirchner, potpredsjednice Argentine, uz tvrdnju da na šprici nema igle. Fotografija je nastala u ožujku 2013. godine tijekom kampanje cijepljenja protiv gripe i objavljena je na njenom Twitter profilu. Victor Bugge, predsjednički fotograf od 1978. godine i autor fotografije, objasnio je da se igla ne vidi – jer je u njenoj nadlaktici.

“Bio sam prisutan i mogu vas uvjeriti da je [Cristina Kirchner] primila cjepivo. To također nije bio prvi put da sam je fotografirao kako se cijepi. Na fotografiji se to ne vidi, ali bili su, između ostalih, prisutni liječnik i medicinska sestra iz Vlade. Ta situacija je onemogućila ‘inscenaciju’. Uz to, tom su prilikom cijepljeni i mnogi drugi u Vladinom domu”, rekao je Bugge za AFP.

Četrnaesta scena prikazuje screenshot članka s argentinskog portala Clarin u kojem se navodi da je direktor Pfizera Albert Bourla odbio primiti cjepivo vlastite kompanije. Izvor za ovu tvrdnju je intervju kojeg je Burla dao za CNBC 14. prosinca 2020., a u kojem je rekao kako ni on ni ostali direktori kompanije neće u ovom trenutku primiti cjepivo.

“Imam 59 godina, dobrog sam zdravlja, nisam na prvoj liniji, tako da se za moj tip ne preporučuje cijepljenje sada”, rekao je Bourla, dodavši da se ne želi “ušuljati u red” onih kojima je prioritet primiti cjepivo protiv Covid-19. “Čim budem mogao, hoću”, rekao je Burla.

Petnaesta scena: Njemačka

U petnaestoj sceni vidi se pokazna vježba davanja cjepiva, za koju autor videa tvrdi da je “bluetooth cjepivo” jer šprica ne sadrži iglu. Ovaj je video sredinom prosinca 2020. bio viralan u Njemačkoj, te je njemačka redakcija AFP-a uspjela utvrditi da je originalna snimka objavljena na njemačkom Weltu 11. prosinca 2020. godine.

“Ovdje će u centrima za cijepljenje započeti imunizacija protiv Covid-19. Savezni ministar zdravstva [Jens] Spahn nada se da će se prva injekcija moći dati najkasnije u siječnju, kao što se vidi u ovoj testnoj vježbi”, govori novinar u videu.

Glasnogovornik Welta dodatno je za AFP pojasnio da je snimka nastala 5. prosinca 2020. u Darmstadtu tijekom logističkih testova za cijepljenje. Dakle, u prikazanom segmentu šprica nije imala iglu jer je riječ bila o simulaciji. Također, ni cjepivo protiv Covida-19 još nije bilo dostupno u Njemačkoj 5. prosinca kad je snimka nastala.

Šesnaesta scena: Australija

Šesnaesta scena prikazuje cijepljenje protiv gripe premijerke australske države Queensland Annastaciju Palaszczuk, o čemu je Faktograf već pisao.

Nakon što joj je medicinska sestra dala cjepivo, netko od novinara je zamolio da još jednom simuliraju radnju kako bi napravili bolju snimku. Upravo taj dio simulacije je iskorišten za tvrdnje da su cijepljena lažirana. No, pogleda li se integralna snimka koju je objavio 7NEWS Brisbane, ali i Palaszczuk na svom Twitter profilu, jasno je da je premijerka primila cjepivo i da je cijeli postupak trajao koju sekundu. Napomenimo i da se u videu “Vacuna show” netočno navodi da je Palaszczuk premijerka Australije – premijer Australije je Scott Morrison.

Sedamnaesta scena: Stock fotografije

Sedamnaesta scena sastoji se od pet fotografija iste žene, koja je uslikana dok se testira iz automobila, leži u krevetu, gleda nalaze i tješi dijete.

Riječ je o stock fotografijama koje se prodaju na stranici Shutterstock, gdje se može pronaći još fotografija s istim modelom (primjer u kolažu iznad). Kako je Faktograf već pisao, uporaba stock fotografija je uobičajena praksa na različitim web portalima, a za takve fotografije prodaje se licenca za uporabu. Fotografije su obično potpisane s ‘ilustracija’, ‘ilustrativna fotografija’ i imenom agencije koja ih licencira. Prikazane fotografije nisu snimljene u sklopu novinarskog izvještaja da bi se moglo tvrditi kako je riječ o prevari stanovništva i o ‘lažnoj’ pandemiji.

Dezinformacije o pandemiji koje je Faktograf dosad razotkrio možete pročitati ovdje.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.