Faktograf.hr

Samo činjenice

Iz Irske do Hrvatske doputovala je akcija dezinformatora o pandemiji

Irski dezinformatori izveli su akciju uz pomoć velikog prijenosnog digitalnog panela na kojem se nižu dezinformacije o pandemiji.
Foto: Unsplash// Nicole Cagnina

Na društvenim je mrežama na desetke tisuća puta podijeljen video iz Irske koji pokazuje ‘akciju’ protivnika mjera suzbijanja širenja virusa SARS-CoV-2. Naime, oni su pored jedne benzinske postaje postavili prijenosni digitalni panel s kojeg su emitirali dezinformacije o pandemiji.

Dezinformacije na panelu

Video koji se dijeli arhiviran je ovdje. Na videu se vidi kako automobili polaze pored velikog prijenosnog digitalnog panela s kojeg se nižu dezinformacije o pandemiji i cjepivima protiv Covida-19. ‘Akcija’ je izvedena 14. siječnja u četvrti Templeogue u Dublinu, ispred benzinske postaje Maxol. Kako pišu irski mediji (1, 2, 3), iz Maxola su se ogradili od poruka s panela i zatražili da ga se ukloni.

Glasnogovornik Maxola je za Dublin Live rekao kako grupa anti-korona pobornika cilja na trgovine i objekte koji imaju parkirališta kako bi promovirali svoje poruke. “Dolaze do objekta i puštaju svoje poruke dok ih ne zamijete pa odu dalje”, prenosi Dublin Live.

Maske i bakterije

Budući da se u videu prikazuje set dezinformacija koje je Faktograf već raskrinkao, još ćemo jednom podsjetiti na znanstvene činjenice.

Maske šire bakcile! Skini masku!

Različite dezinformacije o zaštitnim maskama Faktograf je analizirao ovdje. Nošenje zaštitnih maski preporuča se kao fizička barijera koja smanjuje širenje kapljica koje nastaju prilikom govora, pjevanja, kašljanja ili kihanja, a stupanj zaštite ovisi o razini filtracije maske.

Dakako, treba voditi računa o pravilnom skidanju i stavljanju maske. “Nerijetko se maska često dodiruje bez pranja ruku nakon toga ili se ista maska nosi cijeli dan ili nekoliko dana, što sve ne pruža odgovarajuću zaštitu i pogoduje širenju zaraze”, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Više studija je pokazalo da upotreba maski usporava širenje Covida-19.

Testovi na kovid su prevara! 95% pozitivnih na kovid su lažno pozitivni!

PCR testovi

Faktograf je dezinformacije o PCR testiranju raskrinkao ovdje.

Nije jasno odakle podatak o 95% lažno pozitivnih PCR testova, no lako je moguće da se radi o pogrešnom shvaćanju pozitivne prediktivne vrijednosti testa, o čemu smo pisali ovdje.

PCR test ne izolira/detektira cijeli virus nego segmente (nukelinske kiseline) specifične za RNA virusa SARS-CoV-2, no ne govori ništa o kliničkoj slici testirane osobe. Osobe koje su pozitivne na PCR testu mogu i ne moraju razviti simptome bolesti Covid-19: neki prođu s blagim simptomima, neki trebaju hospitalizaciju, a neki nikada ne razviju simptome (tzv. asimptomatski slučajevi). Postoji i mogućnost da PCR test bude pozitivan i nakon što je virus prestao biti vijabilan, odnosno prestao se replicirati.

“Najdulje je do sada zabilježen pozitivitet u jednog kineskog pacijenta kojemu je od nastupa zaraze bilo prošlo više od 70 dana, a mi imamo sada nekoliko pacijenta koji su i nakon 40 dana od nastupa simptoma bili pozitivni”, rekla je prof. dr. sc. Jasmina Vraneš za list Hrvatske liječničke komore u svibnju 2020. godine.

Stare dezinformacije o cjepivu

Netestirana kovid vakcina ima ozbiljne nuspojave!

Dezinformacije o cjepivima Faktograf je razotkrivao ovdje.

U ovoj tvrdnji nije objašnjeno na koja točno cjepiva protiv Covida-19 se misli. Kako je Faktograf već pisao, pojedina klasična cjepiva temelje se na unosu genetskog materijala patogena u organizam primatelja cjepiva, ali se u tom slučaju unosi čitav umrtvljeni ili oslabljeni mikroorganizam s cjelokupnim genomom.

Vektorska cjepiva sadrže “montirani” gen ciljanog patogena na predložak virusa koji je za ljude bezopasan, dok mRNA cjepiva koriste molekule patogena koje daju stanicama instrukciju za proizvodnju komadića viralnog proteina, što imunološkom sustavu daje predložak stvarnog izgleda virusa bez uzrokovanja bolesti, a uz izazivanje obrambenih mehanizama tijela. mRNA cjepiva koriste tehnologiju koja prethodno nije bila autorizirana za primjenu na ljudima, no istraživanja na mRNA terapijama su trajala desetljećima i urodila su lijekovima za ljude. Tehnologija jest nova, ali nije nepoznata.

Dosad su u Europskoj uniji uvjetno odobrenje za stavljanje u promet dobila dva mRNA cjepiva – Pfizerovo i Modernino. Kako je 18. siječnja objavila Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), ova dva cjepiva se nakon odobrenja prate posebno intenzivno i s tim ciljem su na europskoj razini uvedeni mehanizmi pomoću kojih se regulatornim tijelima omogućuje da prikupe još više podataka o sigurnosti njihove primjene. U Hrvatskoj prijave sumnji na nuspojave cjepiva zaprimaju i prate HALMED i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

“HALMED je do danas u 13 sati zaprimio ukupno 139 prijava sumnji na nuspojave cjepiva protiv bolesti Covid-19 u Republici Hrvatskoj. Ozbiljnost nuspojava je do sada ocijenjena za njih 116, pri čemu je 20% prijava ocijenjeno ozbiljnima, a 80% prijava predstavljaju ne-ozbiljne nuspojave.

Najčešće prijavljene nuspojave odnosile su se na lokalne reakcije odnosno bol i oticanje na mjestu primjene cjepiva, zatim glavobolju, povišenu tjelesnu temperaturu, umor, slabost, zimicu/tresavicu i mučninu. Riječ je o očekivanim nuspojavama, koje se često javljaju, slične su nuspojavama drugih cjepiva te su najčešće blagog do umjerenog intenziteta i prolaze spontano kroz nekoliko dana ili uz primjenu simptomatske terapije (primjerice, hladni oblozi, lijekovi sa snižavanje povišene tjelesne temperature i lijekovi protiv bolova).

Manji broj nuspojava

Među ozbiljnim nuspojavama najčešće su zabilježene reakcije preosjetljivosti (8 prijava) koje su se manifestirale kao osip, svrbež i koprivnjača nedugo nakon primjene cjepiva, zbog čega su primijenjeni antialergijski lijekovi i nakon čega je u svim slučajevima došlo do oporavka. Radilo se o odraslim osobama mlađe do srednje životne dobi.

Prema analizi prijavljenih nuspojava HALMED-u, u starijoj populaciji zabilježen je manji broj nuspojava te one nisu bile teške, što je u skladu s podacima iz kliničkih ispitivanja. HALMED nije zaprimio niti jednu prijavu sumnje na nuspojavu sa smrtnim ishodom.

Zaprimljene su dvije prijave neželjenih događaja, odnosno događaja koji su vremenski povezani s primjenom cjepiva a za koje nema uzročno-posljedične povezanosti s primjenom cjepiva. Riječ je o neželjenim događajima sa smrtnim ishodom u osoba starije životne dobi s teškim zdravstvenim stanjem. U oba navedena slučaja kao uzrok smrti utvrđeno je zatajenje srca. Dodatno je zaprimljena i jedna prijava medikacijske pogreške, koja nije dovela do pojave nuspojave”, objavio je HALMED.

Virus nema agendu

Krizni štab ne zanima tvoje zdravlje! Kovid je psihološka operacija za rušenje ekonomskog sistema!

Covid-19 je bolest uzrokovana virusom SARS-CoV-2, a skraćenica dolazi iz anglosaksonskog imena gdje “CO” znači korona (corona), “VI” znači virus, a “D” znači bolest (disease). Brojka “19” označava 2019. godinu kada je bolest zabilježena, kako se objašnjava na stranici Svjetske zdravstvene organizacije. Znanstvenici se slažu da je virus došao iz divljine, odnosno da nije umjetno stvoren.

Suprotno brojnim teoretičarima zavjera, nema nikakvih dokaza da su pandemiju unaprijed isplanirali Bill Gates ili Ujedinjeni narodi, niti ima dokaza da se pandemija dogodila kako bi se ostvarila Agenda 21 ili se uklonilo Donalda Trumpa s vlasti, kao ni za brojne druge scenarije koje je Faktograf analizirao ovdje.

Kodeksi i eksperimenti

Eksperimentalna vakcina krši nirnbeške kodekse!

Nürnberški kodeks prvi je međunarodni kodeks etičkog postupanja u biomedicinskim i biotehnološkim istraživanjima koja ispituju nove metode liječenja na ljudima, a nastao je tijekom suđenja u Nϋrembergu protiv 23 vodeća liječnika nacističke Njemačke, o čemu je Faktograf pisao ovdje. Dokument prvi put spominje koncept obaveznog ili informiranog pristanka osobe nad kojom se eksperiment provodi.

Cijepljenje protiv Covida-19 trenutačno nije ni obavezno ni prislino, nego – dobrovoljno i besplatno. Također, u kliničkim istraživanjima je dobrovoljno sudjelovalo na tisuće ljudi (Pfizerovo istraživanje je obuhvatilo oko 44.000 ispitanika, a Modernino oko 30.000 ispitanika), te se nadzor nad sigurnosti cjepiva nastavlja pratiti sve dok je ono u uporabi.

Europska agencija za lijekove (EMA) je postavila infrastrukturu za monitoring cjepiva sastavljenu od analitičkih centara koji će nadgledati elektroničke podatke povučene iz raznih baza i kliničkih centara; SAD ima Američki sustav izvještavanja o neželjenim događajima protiv cjepiva (VAERS), a Ujedinjeno Kraljevstvo je formiralo sustav Žutog kartona, specijaliziranog mjesta za prikupljanje podataka o nuspojavama cjepiva.

Dašak Qanona

Mediji su virus! Mediji štite VIP kriminalce koji zlostavljaju djecu!

Ova je tvrdnja krivo prevedena. Naime, RTE je kratica za irsku nacionalnu radioteleviziju Radio Telefís Éireann, pa bi točan titl bio da je “Irska radiotelevizija virus i štiti VIP kriminalce koji zlostavljaju djecu”.

Općenite tvrdnje o zlostavljanju djece, a bez navođenja konkretnih slučajeva ili više podataka, spadaju u spektar dezinformacija iz QAnon teorije urote, o čemu je Faktograf pisao ovdje. Ukoliko se tvrdnja odnosi na slučaj RTE-ovog bivšeg producenta koji je optužen za zlostavljanje djece, o tome je RTE izvijestio na svojoj stranici. Ukoliko se pak misli na zlostavljanja unutar crkve, odnosno u domovima za neudane majke i djecu u Irskoj, RTE je producirao više dokumentaraca na temu te i dalje o tome izvještava (1, 2).

Znanstvenici i cjepivo

Najbolji naučnici odbijaju vakcinisati svoju djecu!

Nije jasno o kojim je znanstvenicima riječ i odakle izvor za ovakvu tvrdnju.

Podsjetimo da je Faktograf 2018. godine pisao o stavovima medicinskih profesionalaca o cijepljenju, koji su pokazali da u SAD-u i Švicarskoj više od 90% liječnika prati preporučeni raspored cijepljenja. Katkad mediji pogrešno prenose ili tumače određene ankete, što je bio i nedavni slučaj kada je Jutarnji list pogrešno u naslovu tvrdio da je anketom polovica liječnika u Hrvatskoj odbila cijepljenje protiv Covida-19, o čemu je Faktograf pisao ovdje.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.