Faktograf.hr

Samo činjenice

Što je zapravo problem s ruskim cjepivom Sputnik V

Iz Vlade RH je najprije najavljen interventni uvoz ruskog cjepiva Sputnik V, ali od toga se vrlo brzo odustalo. Razlozi su medicinske, ali i političke prirode.
EPA/ZSOLT SZIGETVARY HUNGARY OUT

U Hrvatsku uskoro stiže milijun doza ruskog cjepiva Sputnik V, najavio je u srijedu 16. veljače Jutarnji list pozivajući se na anonimne izvore iz HDZ-a. Samo dan kasnije, pokazalo se da je najava bila preuranjena.

Hrvatska, potvrdio je novinarima u večernjim satima četvrtka 17. veljače premijer Andrej Plenković, neće naručivati rusko cjepivo prije nego ga odobri Europska agencija za lijekove (EMA).

“Kada neko cjepivo ili lijek odobri EMA, za njegovu kvalitetu ili eventualne nuspojave odgovara proizvođač, a ako su lijekovi bez certifikata, onda odgovara država”, izjavio je Plenković. Idućeg dana na sjednici Vlade dodao je da su ruskoj strani poslani dodatni upiti u vezi cjepiva.

Sputnik V najranije u travnju

“Prema najnovijim informacijama, očekuje se da bi postupak postupne ocjene za cjepivo Sputnik V pri EMA-i mogao biti pokrenut sredinom ožujka, stoga očekujemo brzo odobravanje i predmetnog cjepiva”, doznajemo iz HALMED-a, Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode.

Drugim riječima, Sputnik V u Hrvatskoj će se početi koristiti najranije za dva mjeseca, i to ako postupak ocjene doista počne sredinom ožujka. Temeljem iskustava s dosad odobrenim cjepivima jasno je da EMA-i treba oko mjesec dana da prouči dokumentaciju i izda odobrenje pa Sputnik V teško može dobiti dozvolu za korištenje u EU prije polovice travnja.

Čini se da je time, barem zasad, osujećen pokušaj Rusije da Hrvatskoj proda cjepivo protiv Covida-19 mimo procedura Europske unije, kao što je ranije učinjeno u Mađarskoj. Premijer Mađarske Viktor Orban najbliži je EU saveznik ruskog vođe Vladimira Putina, što se očituje ne samo u dijeljenoj retorici, već i u poslovnoj suradnji na energetskim projektima teškim milijarde eura.

Naravno, prostor za direktno trgovanje cjepivima s državama članicama EU ne bi ni postojao da su zapadne farmaceutske kompanije ispunile svoje ugovorne obveze i dostavile obećana cjepiva u EU. Međutim, kako vlada nestašica cjepiva koja jesu dobila odobrenje za korištenje unutar EU, države članice prisiljene su tragati za alternativnim načinom imunizacije svojih građana.

Iz HALMED-a objašnjavaju da je Sputnik V proizveden genetskim inženjeringom pa je za njegovo odobravanje u Europskoj uniji obvezan centralizirani postupak davanja odobrenja. U istom takvom postupku ranije su odobrena cjepiva Pfizera, Moderne i AstraZenece.

Iako je izvanredni uvoz u Hrvatsku moguć, HALMED ističe kako centralizirani postupak “osigurava veću dostupnost i transparentnost informacija temeljem kojih se cjepivo stavlja u promet, ali omogućuje i jasnije praćenje i upravljanje rizicima nakon stavljanja u promet”. Stav je regulatornih agencija u EU da cjepivo treba proći centralizirani postupak odobrenja prije nego ga se ponudi građanima.

Kako je nabavka Sputnika došla na dnevni red

Temu nabavke Sputnika V u Hrvatskoj je prvog dana veljače javno otvorio ruski ambasador Andrej Nesterenko. On je u intervjuu za Večernji list poručio kako Rusija može do ljeta isporučiti zemljama EU sto milijuna doza Sputnika V. Rekao je da će Hrvatska dobiti rusko cjepivo čim ga zatraži.

Dan nakon medijskog istupa ruskog ambasadora u Hrvatskoj, na stranicama medicinskog časopisa The Lancet po prvi su put javno objavljeni rezultati kliničkog testiranja ruskog cjepiva. Prema podacima objavljenima u The Lancetu i prenesenima u medijima diljem svijeta, Sputnik V siguran je i učinkovit proizvod koji bi mogao biti vrijedan alat u suzbijanju pandemije Covida-19.

Dana 8. veljače rusko veleposlanstvo u Zagrebu objavilo je neuobičajeno priopćenje. Obznanili su da dobivaju veliki broj upita hrvatskih građana zainteresiranih za cijepljenje Sputnikom V te poručili kako nabava, isporuka, distribucija ili prodaja cjepiva nisu u njihovoj diplomatskoj nadležnosti.

Uskoro su i domaći mediji počeli izvještavati o Hrvatima koji navodno “opsjedaju” rusko veleposlanstvo željni cijepljenja Sputnikom V (Večernji list, Novi list, RTL). Ni sa kim od građana koji su posredstvom veleposlanstva navodno pokušali doći do vakcine, novinari nisu razgovarali.

No tema nabavke ruskog cjepiva tako je uspješno stavljena na dnevni red pa su o njoj počeli govoriti i domaći političari. Ministar zdravstva Vili Beroš je 17. veljače kazao kako se razmatra mogućnost da se Sputnik V u Hrvatsku uvede zaobilaznim putem, neovisno od procedure odobrenja Europske agencije za lijekove (HRT). Samo koji sat kasnije premijer Plenković demantirao je svog ministra zdravstva, kazavši da će se ipak čekati odluka EMA-e.

Problemi s ruskim cjepivom

Zašto je u samo 48 sati došlo do takvog obrata – od neslužbene najave hitne nabavke milijun doza do Plenkovićevog reteriranja? Razlozi su vjerojatno dvojaki i tiču se još uvijek nedovoljne transparentnosti podataka oko ruskog cjepiva, ali i političkih odnosa moći.

Iz Rusije, naime, tvrde da su EMA-i predali svu relevantnu dokumentaciju i zatražili dozvolu za stavljanje Sputnika V u uporabu na teritoriju EU. EMA je, međutim, 10. veljače priopćila da to nije točno, tj. da nisu još zaprimili zahtjev za odobrenje ruskog cjepiva.

Ruski mediji i dužnosnici usprkos tome inzistiraju na tvrdnjama da su predali zahtjev EMA-i. Na službenom Twitter profilu vakcine Sputnik V čak je objavljen screenshot koji bi trebao dokazivati da je aplikacija podnesena 29. siječnja. Međutim, screenshot sugerira da su dokumentaciju poslali mreži europskih ravnatelja nacionalnih regulatornih tijela Heads of Medicines Agencies (HMA). HMA ne može donijeti odluku o stavljanju Sputnika V u uporabu na teritoriju EU, jer to nije u njihovoj nadležnosti.

Među dijelom znanstvenika također postoje određene zadrške prema ruskom cjepivu. Luka Čičin Šain, virusni imunolog koji radi u istraživačkom centru HZI u Njemačkoj, za N1 je objasnio zbog čega bi Sputnik V mogao biti potencijalno problematičan.

“Rusko cjepivo, kao i ono kinesko i Johnson&Johnsona zasnivaju se na humanom adenavirusu. Čim je to humani adenovirus, on teoretski može izazvati probleme i kod ljudi… Većini proizvođača prva stvar koju naprave je da tom adenovirusu onemoguće sposobnost da se razmnaža u stanicama, da izbace neki gen kako bi ga se u tome onemogućilo. Johnson&Johnson u tome je vrlo jasan i transparentan kao i kinesko cjepivo. Za rusko cjepivo informacije su vrlo šture. Oni izbjegavaju opisati na koji način je to cjepivo napravljeno”, kazao je Čičin Šain.

Geopolitika cjepiva

Otprije je poznato da je ruski pristup međunarodnim odnosima utemeljen u promišljanjima o geopolitici, što u osnovi znači da ruska država prirodne resurse koji joj stoje na raspolaganju koristi kao alatku za ostvarivanje političkih ciljeva. U Europskoj uniji očigledno strahuju da će i Sputnik V imati istu primjenu.

U srijedu 17. veljače, samo nekoliko sati prije nego je premijer Plenković najavio da Hrvatska ipak neće koristiti Sputnik V prije EMA-ina odobrenja, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je potvrdila da Rusija još nije predala zahtjev za odobrenje cjepiva. Od Rusije je tražila i da objasni zbog čega različitim državama nude milijune doza Sputnika V dok još uvijek nisu adekvatno procijepili vlastitu populaciju, što je rusko veleposlanstvo u Briselu nazvalo politizacijom.

U Rusiji živi oko 145 milijuna ljudi, a po podacima Instituta Gamaleja, koji je razvio Sputnik V, do 10. veljače prvu dozu cjepiva je primilo oko 2,2 milijuna ruskih građana, tj. oko 1,5 posto stanovništva (The Moscow Times). Koliko je poznato, ni sam predsjednik Putin još nije primio cjepivo. Iz Kremlja je ranije najavljeno da je cilj cijepiti 60 posto ruske populacije do kraja godine.

Istovremeno Rusija nudi Europskoj uniji sto milijuna doza cjepiva u drugom kvartalu ove godine. Afričkoj uniji je Rusija ponudila isporuku 300 milijuna doza cjepiva u narednih 12 mjeseci.

Skepsa predsjednice Komisije prema ruskom cjepivu utemeljena je u okolnostima u kojima je Sputnik V pušten u opticaj (Putin je u kolovozu 2020. objavio da je cjepivo odobreno za korištenje iako nikakvi podaci o istraživanju još nisu bili javno objavljeni), ali i ranijim ruskim pokušajima da se dezinformacijskim kampanjama i građenjem bliskih bilateralnih odnosa s autoritarnim populističkim vođama naruši jedinstvo Europske unije.

Rusija se i dalje služi istim alatima; dezinformacijskim kampanjama se cjepiva konkurentna Sputniku V pokušavaju predstaviti kao opasna i neučinkovita, što doprinosi popularizaciji antivakserske ideologije i stvaranju otpora prema cijepljenju. Sputnik V pokušava se iskoristiti kao sredstvo za utvrđivanje i širenje ruske interesne sfere u Europi i ostatku svijeta, upozoravaju stručnjaci (Euractiv, Politico).

Blokovsko nadmetanje

Logika nalaže da odluka o izboru cjepiva ne bi trebala predstavljati ideološko pitanje. Ako se stručnjaci i regulatori slažu da je cjepivo korisno, odnosno da je sigurno i učinkovito, zemlja porijekla tog cjepiva nebitan je faktor u odlučivanju o njegovom korištenju. Europska medicinska agencija još uvijek nema relevantne podatke o Sputniku V pa odluku o korištenju ruskog cjepiva unutar EU nije ni mogla donijeti.

Međutim, istovremeno je nemoguće zanemariti činjenicu da je svijet danas izrazito polariziran. Najutjecajniji globalni akteri – SAD, EU, Rusija i Kina – jedni druge međusobno promatraju kao strateške suparnike. Cjepivo protiv Covida-19 važno je oružje u tom blokovskom nadmetanju. Svi žele baš sebe predstaviti kao one koji su čovječanstvo spasili od traumatične pandemije, što ih pozicionira ili učvršćuje kao globalne lidere.

Takav pristup problematici vakcinacije, u kojem netko mora izgubiti da bi netko drugi pobijedio, može izazvati ozbiljnu kolateralnu štetu. Kad se građanima ispostavljaju nejasne i manipulativne informacije o temi koja već godinu dana intenzivno zaokuplja njihove živote, izgledan rezultat je narušeno povjerenje u javne institucije i erodiranje društvene solidarnosti.

Vidimo to već i u praksi: farmaceutske kompanije ignoriraju preuzete obveze i pokušavaju na spasonosnom cjepivu ostvariti što veći profit, politički i poduzetnički moćnici cjepivo primaju preko reda, a najuspješnije vakcinacijske kampanje provode države koje su ignorirale međunarodne programe zajedničke nabavke cjepiva i umjesto toga se fokusirale samo na zadovoljenje vlastitih potreba.

Ako ne dođe do znatnije promjene kursa, lekcija naučena u pandemiji Covida-19 će biti da se sebičnost isplati, što bi moglo biti pogubno za svijet suočen s problemima poput klimatske krize i rastuće nejednakosti.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.