“Čim je Vlada Andreja Plenkovića prihvatila da popisivači moraju biti jednako zastupljeni, što se tiče nacionalne strukture – ovisno o općini i gradu – otvorilo je sumnju u manipulacije. Zašto je nacionalnost bitna pri popisivanju? Bojim se da će prenapuhati brojke. Kao i do sada, u popis će se uvrstiti ljude koji žive u susjednim državama, posebice bih izdvojio Vukovar.”
Rekao je to sredinom veljače u razgovoru za Narod.hr Marijan Pavliček, predsjednik Hrvatske konzervativne stranke. U razgovoru Pavliček kritizira zastupljenost popisivača pripadnika nacionalnih manjina u provedbi ovogodišnjeg popisa stanovništva i predviđa “manipulacije kao produkt koalicije Plenkovićevog HDZ-a i SDSS-a”.
Narod.hr je već lani objavljivao tekstove u kojima prenose komentare vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave koji tvrdi da će nadolazeći popis stanovništva biti “nastavak manipulacija koje na štetu svih naših građana već dugi niz godina provode različiti etnobiznismeni”.
Penava je u prosincu 2020. godine, na sjednici Odbora za lokalnu i područnu samoupravu Sabora (čiji je predsjednik) posvećenoj popisu stanovništva, ustvrdio da “u popisu treba dominirati profesionalnost i hladna objektivnost, ali određene interesne skupine i politike sudjeluju u manipulacijama jer imaju od toga koristi, kako bi koristili veća sredstva nego im pripadaju”. Isto sada ponavlja i Marijan Pavliček.
Zastupljenost popisivača nacionalne manjine nije novost
Ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković odgovarala je u prosincu na sjednici Odbora za lokalnu i područnu samoupravu Sabora na pitanja vezana uz provedbu novog popisa, ali i kritike vezano uz provođenje popisa 2011. godine. Istaknula je da razumije propitivanje kvalitete i pouzdanosti podataka iz popisa 2011. godine, iako sada samo možemo nagađati koliko je i kakvih grešaka u tom popisu bilo.
“Provedba popisa iz 2011. trebala je generalno, pa i Vukovaru, biti podložna daleko većim provjerama na terenu. Tada su podaci bili prikupljani na papiru, bio je izuzetno velik broj popisivača, sudjelovalo je 17.500 popisivača i još tri do četiri tisuće kontrolora i instruktora. Bila je veća mogućnost pogreške nego što je sad očekujemo tijekom digitalnog popisa. Unaprjeđenjem načina prikupljanja podataka uvelike ćemo smanjiti pogreške unosa jer smo u prošlom popisu imali pisanje na papir i onda čitanje optičkim čitačem i naravno da je tu bilo grešaka koje su se kasnije morale ispravljati. Sada takvih greški ne bi trebalo biti jer će se osoba ili sama popisati ili će je popisati popisivač koristeći prijenosno računalo te će podaci odmah biti uneseni i provjerljivi”, objasnila je Brković.
Brković je zamolila da se, s obzirom na dobru i dugotrajnu pripremu Državnog zavoda za statistiku za provođenje novog popisa, unaprijed ne politizira i iznosi sumnje o manipulacijama u provedbi novog popisa.
“Popis stanovništva u područjima kao što je Vukovar zahtijeva malo više kontrole i nadzora rada popisivača, kontrolora i instruktora, a zapravo i Povjerenstvo ispostava, koje isto ima mehanizme koje propisuje Zakon o popisu, može već u fazi obavještavanja stanovništva jasno osvijestiti stanovništvo da mora davati točne i potpune podatke, inače će protiv njih biti podnesena prekršajna prijava”, kazala je Brković.
Dodala je i kako će sve prikupljene podatke DZS provjeravati s bazama koje postoje na razini EU i drugih država (uzimajući u obzir značajne migracijske procese).
Što se tiče nacionalnosti popisivača, iz Državnog zavoda za statistiku su u odgovoru portalu Narod.hr istaknuli kako će prije izbora popisivača Županijskim popisnim povjerenstvima dati upute u kojima će, među ostalim, biti preporuka da u sredinama u kojima žive pripadnici nacionalnih manjina popisivanje na terenu obavljaju popisivači pripadnici te manjine, ako zadovoljavaju propisane kriterije za odabir popisivača.
“Zastupljenost popisivača određene nacionalne manjine ovisi o udjelu te nacionalne manjine na tom području i to nije nikakva novost, tako je bilo i 2011. i 2001. godine što se pokazalo izuzetno dobrom praksom pogotovo na područjima gdje postoji velika jezična barijera”, obrazložili su iz DZS-a.
Iz dogovara DZS-a je, dakle, vidljivo da je ovakva praksa prakticirana već i u prijašnjim popisima pa nije točno da se radi o novini Vlade Andreja Plenkovića.
O (ne)ustavnosti Zakona o lokalnim izborima
“Upravo sam na Ustavnom sudu RH podnio Zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o lokalnim izborima! Ovim zakonom, koji je izglasan u prosincu 2020. g., pripadnici nacionalnih manjina imaju dvostruko biračko pravo za općinska/gradska vijeća te su pripadnici većinskog hrvatskog naroda dovedeni u diskriminirajući položaj. Što nije u skladu sa člancima 14., 15., 128. Ustava RH. Ovaj zakon je najzorniji primjer trgovine HDZ-a i SDSS-a, nažalost na uštrb hrvatskog naroda.”
Ovo priopćenje objavio je 25. veljače na svom Facebooku profilu Pavliček.
Podsjetimo, u prosincu 2020. godine u hitnu zakonodavnu proceduru upućene su izmjene Zakona o lokalnoj i regionalnoj (područnoj) samoupravi te izmjene Zakona o lokalnim izborima. Temeljem tih zakonskih izmjena raspisuju se predstojeći redovni lokalni izbori koji će se održati 16. svibnja ove godine.
Riječ je o tome da u gradovima i općinama u kojima nacionalne manjine čine više od 15 posto ukupnog stanovništva, sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, oni moraju biti ravnomjerno zastupljeni u predstavničkom tijelu. Ako nakon redovnih izbora njihov broj nije adekvatno zastupljen, provest će se novi, dopunski izbori na kojima će moći glasovati i kandidirati se samo pripadnici nacionalnih manjina.
“Na taj način se mijenja izborna volja većine, a Hrvati se stavljaju u diskriminirajući položaj u odnosu na pripadnike nacionalne manjine”, iznio je Pavliček. Tvrdi da je prekršen Ustav u članku 14. koji kaže da su svi pred zakonom jednaki te članak 15. koji navodi da se zakonom može, pored općeg biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor, a ne posebno pravo glasovanja na razini općine ili grada.
Krši se, dodao je, i članak 128. Ustava koji kaže da se pravo na samoupravu ostvaruje preko lokalnih, odnosno, područnih predstavničkih tijela koja su sastavljena od članova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i općeg biračkog prava. “Ovdje je prekršen kriterij jednakosti i ravnopravnosti”, naveo je Pavliček.
Istaknuo je primjer Vukovara čije gradsko vijeće broji 19 vijećnika, od kojih sedam mora biti pripadnika srpske nacionalne manjine. “Po svim pokazateljima, na izborima 16. svibnja u gradsko vijeće će ući četiri pripadnika nacionalne manjine, a za ostala tri vijećnika u roku od 90 dana raspisat će se dopunski izbori na kojima će glasati i moći se kandidirati samo pripadnici srpske nacionalne manjine”, smatra Pavliček i konstatira:
“Nakon toga će se sastav Gradskog vijeća u potpunosti promijeniti na štetu većine.”
Što je izmijenjeno u novom Zakonu o lokalnim izborima?
Pavliček pravo manjinskih pripadnika na provedbu dopunskih izbora (ako nakon redovnih izbora njihov broj nije adekvatno zastupljen), prezentira kao novinu i “najzorniji primjer trgovine HDZ-a i SDSS-a”.
Međutim, pravo na dopunske izbore postojalo je i u starom Zakonu u lokalnim izborima. Kako je vidljivo iz najnovijeg Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, u novom se Zakonu mijenjao članak 107. (kojim se utvrđuje zastupljenost nacionalnih manjina na provedenim izborima) na način da su se brisali stavci 3., 4., 5., 6. i 7., a dosadašnji stavak 8. postao je stavak 3. i sada glasi:
“Radi ostvarenja odgovarajuće zastupljenosti nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu, Vlada Republike Hrvatske raspisat će dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina u roku od 90 dana od konstituiranja predstavničkog tijela jedinice, u kojem slučaju broj članova predstavničkog tijela može biti paran.”
U starom Zakonu o lokalnim izborima stavak 8. je glasio:
“Ako se ni primjenom stavka 7. ovoga članka ne postigne odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu, Vlada Republike Hrvatske raspisat će dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina u roku od 90 dana od konstituiranja predstavničkog tijela jedinice. Na dopunskim izborima pravo birati i biti biran imaju samo birači iz reda pripadnika nacionalnih manjina koji imaju pravo na zastupljenost i prebivalište na području jedinice.”
Stari je zakon, dakle, uključivao dodatne korake prije raspisivanja dopunskih izbora, u slučajevima u kojima nije osigurana odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina. Ti su dodatni koraci bili pod stavcima 3., 4., 5., 6. I 7. , koji su u novom zakonu brisani:
“(3) Pravo na dodatne članove predstavničkog tijela jedinice ostvaruje ona lista, odnosno liste, koja bi, odnosno koje bi, primjenom članka 84. stavka 2. ovoga Zakona na povećani broj članova predstavničkog tijela ostvarila, odnosno ostvarile, pravo na vijećnike. Ukoliko na pojedinoj listi nema kandidata koji su pripadnici manjine čija zastupljenost na izborima nije postignuta, odnosno ako više nema neizabranih kandidata pripadnika manjine čija zastupljenost na izborima nije postignuta, pravo na dodatnog izabranog člana ima ona lista koja bi sljedeća ostvarila pravo na dodatnog člana.
(4) Sa svake kandidacijske liste izabrano je onoliko kandidata, pripadnika manjine za koju nije postignuta odgovarajuća zastupljenost na izborima, na koliko je dodatnih izabranih članova primjenom prethodnog stavka lista ostvarila pravo. Izabranima se smatra prvih onoliko kandidata kojih su pripadnici nacionalne manjine čija odgovarajuća zastupljenost nije postignuta prema redoslijedu na listi.
(5) Ako više nacionalnih manjina ima pravo na zastupljenost u predstavničkom tijelu, a zastupljenost nije osigurana, prilikom određivanja izabranih članova s pojedine liste uzima se u obzir redoslijed kandidata na listi.
(6) Ako primjenom stavka 2. ovoga članka dođe do povećanja broja članova predstavničkog tijela, broj članova predstavničkog tijela povećat će se za onoliko članova koliko nedostaje da bi bila osigurana odgovarajuća zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina, u kojem slučaju broj članova predstavničkog tijela može biti paran.
(7) Ako se primjenom odredbi ovoga članka ne osigura odgovarajuća zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu jedinice, stavci 3.-6. ovoga članka primijenit će se i na liste koje na izborima nisu dobile 5% važećih glasova.”
Dakle, stavak članka 107. o dopunskim izborima nije novina novoga Zakona o lokalnim izborima, ali se novim Zakonom o lokalnim izborima smanjuje broj koraka koji dovodi do takve opcije postizanja odgovarajuće zastupljenosti nacionalnih manjina nakon provedenih izbora. Nikada ranije nije dovedena u pitanje (protu)ustavnost odredbe o dopunskim izborima.
Petričušić: Vlada je u nekoliko prošlih izbornih ciklusa raspisivala dopunske izbore
Komentar ovoga slučaja tražili smo od Antonije Petričušić, docentice s Pravnog fakulteta u Zagrebu i članice Savjetodavnog odbora za provedbu Okvirne konvencije Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina.
Petričušić tvrdi da nije točno da su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, izglasanim krajem prošle godine, pripadnici nacionalnih manjina dobili ono što Pavliček naziva dvostrukim biračkim pravom izbora članova općinskih i gradskih vijeća, niti su pripadnici većinskog hrvatskog naroda dovedeni u diskriminirajući položaj.
“Već dvadeset godina, temeljem odredbi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, pripadnici nacionalnih manjina u općinama i gradovima u kojima sudjeluju u stanovništvu istih s 5% do 15% populacije biraju jednog vijećnika koji ih predstavlja u općinskom ili gradskom vijeća, dakle u predstavničkom tijelu jedinice. Osim toga, neovisno o udjelu pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu jedinice pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na zastupljenost u vijećima onih općina i gradova u kojima je pravo na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu propisano njihovim statutom. U onim jedinicama u kojima pripadnici nacionalnih manjina čine više od 15% stanovništva općine ili grada, ili pak kad čine više od 5% stanovništva županije, imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima. Upravo u takvim jedinicama, u kojima ostvaruju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima, osigurava im se i zastupljenost u izvršnim tijelima, pa zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana mora biti iz redova pripadnika nacionalnih manjina. Zakon o lokalnim izborima, između ostalog, uređuje način izbora općinskog načelnika, gradonačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina i ostvarenje prava na zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinica”, objašnjava nam Petričušić.
Podsjeća i kako je Vlada već u nekoliko prošlih izbornih ciklusa raspisivala dopunske izbore za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave iz reda pripadnika nacionalne manjine, onda kada se provedbom izbora ne bi ostvarila razmjerna zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima.
“Do promjene Zakona o lokalnim izborima došlo je zato što bi se ranije zastupljenost manjina u općinskom ili gradskom vijeću ili županijskoj skupštini osiguravala mandatima kandidata s liste s najviše osvojenih glasova, ukoliko je bilo kandidata predstavnika manjina. Tek kad ih nije bilo, raspisivali bi se dopunski izbori. Novo zakonsko rješenje, kojim se na legitimniji način osigurava razmjerna zastupljenost pripadnika manjina u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odjednom postaje sporan i implicira se njegova neustavnost isključivo zbog politizacije situacije u vukovarskom gradskom vijeću. Čini mi se da ovakvim senzacionalističkim najavama ustavne tužbe neki akteri skupljaju bodove pred svojim biračkim tijelom. Ustavni sud zasigurno neće dosadašnju praksu utvrditi neustavnom, ona, osim toga, počiva i na međunarodnim standardima zaštite prava nacionalnih manjina koji prepoznaju bitnim ostvarenje prava pripadnika nacionalnih manjina na zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj i lokalnoj razini”, komentira Petričušić.
Za kraj dodaje kako ovim dopunama i izmjenama Zakona pripadnici hrvatskog naroda sigurno nisu dovedeni u diskriminirajući položaj, budući da on eksplicitno propisuje obvezu da se osigura zastupljenost pripadnika hrvatskog naroda u predstavničkom tijelu i izvršnim tijelima jedinice u kojoj pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva.
“Baš kako bi se osigurao jednak pristup pozicijama političke moći svih građanki i građana u općinama u kojima pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva, a takvih je 14 općina u Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Ličko-senjskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj te Istarskoj županiji, pripadnicima hrvatskog naroda jamči se pravo na zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkom tijelu”, zaključuje Petričušić.
