Faktograf.hr

Samo činjenice

Budućnost Europe: Većini građana EU najvažnije zdravstvo, Hrvate više brinu plaće

Plaće i mirovine u Hrvatskoj su niske, a nezaposlenost mladih je visoka. Podaci pokazuju da je visina primanja ono što najviše muči hrvatske građane.
Wolfgang Eckert (Pixabay)

Socijalni summit Europske komisije koji se početkom svibnja održava u portugalskom Portu trebao bi biti ključan sastanak čelnika država članica Europske unije, predstavnika socijalnih partnera i institucija EU na kojem će se razgovarati o Akcijskom planu Komisije za provedbu Europskog stupa socijalnih prava. Osim o dosadašnjoj provedbi mjera Europskog stupa socijalnih prava koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija prihvatili 2017. godine, bit će govora i o nekim novim mjerama podupiranja pravednijeg tržišta rada na razini EU.

Europski stup socijalnih prava utvrdio je 20 ključnih načela i prava kojima će se podupirati pravedna i funkcionalna tržišta rada, jer kako je EK poručila, njena je socijalna strategija osigurati da tranzicija u područjima klimatske neutralnosti, digitalizacije i demografskih promjena bude socijalno pravedna. Ključna načela Europskog stupa socijalnih prava strukturirana su oko tri poglavlja: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedniji uvjeti rada te socijalna zaštita i uključenost.

Pod naletom pandemije koronavirusa Europa se suočava s najvećom krizom proteklih desetljeća koja je „uzdrmala“ zdravstveni sustav, snažno se odrazila na ekonomiju, a posljedično i na sustav socijalne sigurnosti. Stoga se očekuje da bi „jačanje“ Europskog stupa socijalnih prava trebalo pridonijeti očuvanju socijalne sigurnosti i  budućem oporavku.

Planirana direktiva o minimalnoj plaći (1, 2) ili reguliranje uvjeta rada platformskih radnika o čemu je otvorena prva faza konzultacija na razini EU (1, 2) neke su od konkretnih mjera koje proizlaze iz Europskog stupa socijalnih prava.

Europljani zabrinuti zbog nedostatka socijalnih prava

U kontekstu najavljenog Akcijskog plana za daljnju provedbu Europskog stupa socijalnih prava Komisija je provela i posebno istraživanje o stavovima građana EU prema socijalnim pitanjima.

Specijalni Eurobarometar o socijalnim pitanjima proveden je tijekom studenog i prosinca prošle godine, simbolično nakon tri godine provedbe programa,  i generalno je pokazao kako građani EU smatraju da je jedna od najvažnijih tema za budućnost Europe zdravstvena zaštita. Nije to neočekivano s obzirom da je prošlu godinu obilježila pandemija bolesti Covid-19.

Nije, međutim, moguće usporediti koliko su se razmišljanja Europljana promijenila u odnosu na 2017. godinu kada je također provedeno istraživanje o budućnosti Europe. Većina pitanja u novom Eurobarometru je nova, a kako ista pitanja nisu ranije postavljana sudionicima istraživanja, tako su usporedbe rađene samo u dijelu pitanja, odnosno odgovora ispitanika.

Posebni Eurobarometar 509

Prema Eurobarometru, gotovo devet od deset Europljana ili njih 88 posto navodi da im je socijalna Europa osobno važna, a to mišljenje dijeli preko dvije trećine ispitanika u svakoj državi članici EU.

„Više od četiri od deset Europljana smatra da su četiri elementa među najvažnijima za gospodarski i socijalni razvoj EU: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada (46 posto), dostojanstveni radni uvjeti (45 posto), pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i životni standard ljudi u EU (po 41 posto)“, navodi se u Eurobarometru.

Istodobno 71 posto ispitanika na razini EU smatra da je nedostatak socijalnih prava trenutno ozbiljan problem, a u svih 27 članica EU-a više od polovice ispitanika smatra da pitanja poput promicanja dostojanstvenih uvjeta rada u EU i izvan nje, zaštite okoliša i smanjenja klimatskih promjena te promicanja jednakih uvjeta za žene i muškarce trebaju više odluka koje se donose na europskoj razini.

Sve više Europljana želi zajedničku zdravstvenu i socijalnu politiku

U istraživanju provedenom 2017. godine, navodi najnoviji Eurobarometar, ispitanici su upitani vjeruju li da bi na europskoj razini trebalo više ili manje donositi odluke vezane uz rješavanje zdravstvenih problema i socijalne sigurnosti. U najnovijem istraživanju pitanje zdravstva i socijalne sigurnosti je razdvojeno.

No kako bi analizirali promjene tijekom tri godine, istraživači su posebno analizirali odgovore građana u tim područjima te zaključili kako je došlo do značajnog rasta zanimanja za donošenjem odluka na višoj razini u području zdravstva i socijalne sigurnosti.

Posebni Eurobarometar 509

Prema podacima Eurobarometra, 71 posto građana Europe želi više odluka na europskoj razini o tim pitanjima, a u tri godine njihov udio je porastao za 11 postotnih bodova.

„Nacionalna analiza pokazuje da se od 2017. godine udio ispitanika koji smatraju da bi se trebalo donositi više odluka na europskoj razini u području zdravstvenih pitanja i socijalne sigurnosti, povećao se u 24 države članice“, navodi Eurobarometar objašnjavajući kako je dvoznamenkasti rast zabilježen u 14 članica EU.

Najviši rast bilježi se u Grčkoj (90 posto ili porast od 29 postotnih bodova). Slijede potom Nizozemska, Litva, Estonija, Latvija, Slovenija i Švedska u kojima je zabilježen porast od 20 do 25 postotnih bodova. S druge strane, do blagog smanjenja je došlo u Poljskoj, Portugalu i Bugarskoj.

Većini Europljana najvažnija zdravstvena zaštita, Hrvate više brinu plaće

Zdravstvena zaštita i na nacionalnoj razini i na EU razini je najvažnije pitanje za budućnost Europe, prema mišljenju ispitanika. Nakon toga slijede socijalna zaštita, plaće i obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje te dohodak u starijoj dobi i mirovine.

Generalno, 34 posto ispitanika na razini EU smatra da je zdravstvena zaštita ključno područje u kojem se na razini Unije trebaju poduzimati mjere nužne za budućnost Europe. S udjelom od 27 posto, socijalna zaštita je na drugom mjestu, dok plaće i aktivna potpora zapošljavanju dijele treće mjesto s udjelom od 25 posto.

Hrvatska, međutim, nije među 14 zemalja EU čiji građani zdravstvenu skrb smatraju ključnom za budućnost Europe. Hrvatski građani smatraju da bi EU kako bi se pripremila za budućnost trebala donositi više odluka u području plaća. To u Hrvatskoj smatra 39 posto ispitanika, a veći udio ispitanika kojima su plaće na prvom mjestu zabilježen je jedino u Mađarskoj (41 posto).

S udjelom od 34 posto za građane Hrvatske na drugoj poziciji je dohodak u starijoj dobi i mirovine, nakon čega slijedi aktivna potpora zapošljavanju koja je ključna za 32 posto ispitanika u Hrvatskoj. Zdravstvena i socijalna zaštita, dva ključna područja za većinu Europljana u Hrvatskoj se tako nisu našle među tri vodeća pitanja budućnosti.

Primanja i mirovine niske, nezaposlenost mladih visoka

Rezultati Eurobarometra kada je riječ o Hrvatskoj ne iznenađuju. Tako sociolog Dragan Bagić ističe kako je razumljivo i čak očekivano da su u Hrvatskoj tri istaknuta područja plaće, mirovine i zapošljavanje.

„Kod nas su te temeljne stvari koje čine socijalnu sigurnost cijena rada, sigurnost rada pa mirovine i nezaposlenost dugo percipirane, ali i stvarno jesu, ključni socijalni izazovi. Ako imate niske mirovine, a mi imamo relativno niske mirovine, naravno da je to socijalni problem. Ako imate niske plaće, a opet relativno gledajući u odnosu na troškove života, u europskom okviru imamo niske plaće“, navodi Bagić apostrofirajući i stopu nezaposlenosti u odnosu na druge zemlje EU.

Stavovi građana Hrvatske o društvenim pitanjima i temama za koje smatraju da bi im trebalo posvetiti više pozornosti (kako na nacionalnoj razini, tako i na razini EU) korespondiraju s podacima Europskog statističkog ureda (Eurostat) kada je riječ o primanjima radnika, mirovinama i zapošljavanju.

Zadnja analiza Eurostata o plaćama pokazuje kako je Hrvatska po medijanu bruto satnice izražene u eurima u grupi EU država s najnižim primanjima. Analiza se  odnosi na 2018. godinu i pokazuje kako je najviša medijalna bruto satnica zabilježena u Danskoj (27,2 eura), a potom slijede Luksemburg (19,6 eura), Švedska (18,2 eura), Belgija i Irska (po 18 eura), Finska (17,5 eura) i Njemačka (17,2 eura).

S druge strane, Hrvatska je među devet zemalja s najnižim medijalnim bruto satnicama koje se kreću od 2,4 eura do 5,6 eura. Ta najniža satnica od 2,4 eura zabilježena je u Bugarskoj, a potom slijede Rumunjska (3,7 eura), Mađarska i Litva (po 4,4 eura), Latvija (4,9 eura), Poljska (5 eura), Hrvatska i Portugal (po 5,4 eura) te Slovačka s 5,6 eura medijalne bruto satnice.

Istodobno, na razini EU je medijalna bruto satnica iznosila 13,2 eura što je 2,4 puta više nego u Hrvatskoj.

Kada je riječ o mirovinama, zadnji pokazatelji europske statistike Hrvatsku smještaju na začelje. U 2019. godini na razini EU svaki je umirovljenik prosječno na raspolaganju imao 17.325 eura godišnje, dok je u Hrvatskoj taj srednji godišnji „prihod“ umirovljenika bio na razini 7.306 eura. Niži iznosi zabilježeni su samo u Bugarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj.

U prosincu 2020. godine Hrvatska je zabilježila stopu nezaposlenosti od 7,5 posto, koliko je iznosila i na razini EU. Međutim, i dalje je muči visoka stopa nezaposlenosti među mladima, iako je zadnjih godina i ona u padu.

Na razini EU stopa nezaposlenosti među mladima na kraju prošle godine bila je 17,8 posto, dok je u Hrvatskoj ona bila 21,6 posto. Višu stopu nezaposlenosti među mladima, prema zadnjim dostupnim podacima, imali su Portugal, Luksemburg, Litva, Italija i Francuska, dok je Španjolska i daje rekorder sa stopom nezaposlenosti među mladima od čak 40,7 posto. Izgledno je da veću stopu nezaposlenosti mladih od Hrvatske imaju još Estonija i Grčka, ali za ove države još nema podataka za prosinac 2020. godine. U ranijim istraživanjima tijekom godine Grčka je imala 35 posto nezaposlenih među mladima, a Estonija 23,3 posto.

Podudaranja i odstupanja

Sve to, kako navodi Bagić, vrlo dobro oslikava što su najveći problemi u Hrvatskoj. To su, kako objašnjava, temeljni problemi socijalne sigurnosti, a nisu socijalna politike u užem smislu. Plaće, mirovine i zapošljavanje za građane hrvatske bazični su problemi. A dok god se ne riješe ti, za građane osnovni problemi, sva pitanja koja predstavljaju nadogradnju socijalne države ne dolaze na red. Odnosno, kako navodi Bagić, preostala su pitanja sekundarna.

Gledajući u postocima, za 41 posto građana Hrvatske plaće su najvažnija tema za budućnost Europe dok na razini cijele EU to misli 25 posto ispitanika. Dohodak u starijoj dobi i mirovine bira 30 posto ispitanika u Hrvatskoj, a na razini EU njih 25 posto, dok je aktivna potpora zapošljavanju važna za 31 posto ispitanika u Hrvatskoj, odnosno 23 posto na razini EU.

Kada je riječ o zdravlju i sigurnosti na radu u Hrvatskoj to bitnom temom smatra 22 posto ispitanika (18 posto na razini EU). Pitanja u kojima su podaci iz Hrvatske u skladu s prosjekom EU su socijalna zaštita (26 posto ispitanika i na nacionalnoj i na EU razini je smatra bitnom), ravnoteža između poslovnog i privatnog života (12 posto) te skrb o djeci i podrška djeci (10 posto).

Minimalni dohodak bitno je pitanje za 13 posto ispitanika na razini EU, a u Hrvatskoj za devet posto. Još je veća razlika kada je riječ o ravnopravnosti spolova i jednakim mogućnostima. Tako 16 posto ispitanika na razini EU ističe jednake mogućnosti kao važno pitanje za budućnost Europe dok ga u Hrvatskoj bira devet posto ispitanika. Ravnopravnost spolova važna je za 15 posto Europljana i osam posto građana Hrvatske.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.