Faktograf.hr

Samo činjenice

Gordan Lauc na Facebooku netočno i neutemeljeno proziva Faktograf

Gordan Lauc smatra da je Faktograf pogriješio i da bi mu se trebali ispričati. Evo zbog čega je to netočno.
N1

Molekularni biolog i biokemičar Gordan Lauc, redoviti profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu i vlasnik tvrtke Genos, prozvao je Faktograf na svom Facebook profilu.

Lauc smatra da bi mu se Faktograf trebao ispričati zbog teksta naslovljenog “Tvrdnje da se epidemija približava kraju su preuranjene i neutemeljene”. Radi se o tekstu koji smo objavili 8. ožujka, a u kojem smo tematizirali Laucove tvrdnje o razini prokuženosti hrvatske populacije i njegovu najavu skorog kraja epidemije Covida-19 u Hrvatskoj.

Lauc, naime, smatra da je seroepidemiološka studija HZJZ-a potvrdila njegove prethodne izjave. U nastavku teksta objasnit ćemo zašto to nije točno.

HZJZ nije potvrdio Laucove teze

“Upravo je HZJZ objavio da je u njihovoj studiji 25% ljudi u reprezentativnom uzorku iz cijele Hrvatske imalo protutijela na SARS-CoV-2.

Kada smo prije nešto više od dva tjedna prof. Primorac i ja objavili da je u našoj studiji 26% ljudi u Zagrebu imalo protutijela na SARS-CoV-2 nije trebalo niti sat vremena da mediji objave komentare različitih pojedinaca koji su izjavljivali stvari tipa da je to ‘amaterska havarija’ ili ‘da ne treba vjerovati privatnicima koji namještaju rezultate prema svom interesu’. Neki razigrani znanstvenici su snimali bizarne montaže u kojima su mene prikazivali kao Hitlera koji namješta rezultate serološke studije, a čak je i Faktograf objavio tekst u kojem tvrdi da je to što mi govorimo neistina (Faktograf.hr kako vjerujem da je istina ono čemu težite, nadam se da ćete to sada povući i objaviti ispriku)”, napisao je Lauc na Facebooku.

Najprije, Faktograf nije napisao da Lauc i Primorac iznose neistine. Napisali smo da je Lauc iznosio neutemeljene prognoze temeljem studije koja nije rađena na reprezentativnom uzorku pa stoga nikako ne može poslužiti kao relevantna osnova za procjenu razine prokuženosti hrvatske populacije. Iza svega što smo napisali stojimo i dalje.

Točno je da je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak 9. ožujka za N1 potvrdio kako je njihova studija, rađena na 1500 uzoraka iz svih županija, pokazala da je oko 25 posto stanovništva steklo antitijela na Covid-19. Cijela studija HZJZ-a još nije objavljena, a njeni bi nalazi detaljnije trebali biti predstavljeni u petak.

Međutim, to nikako ne može biti potvrda Laucovih izjava, s obzirom da su njegove procjene udjela prokužene populacije varirale između 30 i 50 posto.

Izgledno je kako razinu na kojoj zaštitu ima polovica populacije nećemo doseći još mjesecima. Na današnjoj press konferenciji Nacionalnog stožera civilne zaštite Capak je procijenio da bismo 50 posto imunih na Covid-19 mogli imati do ljeta, ako se cijepljenje nastavi predviđenom dinamikom, tj. ako ne bude dodatnih neočekivanih zastoja u isporuci cjepiva. Kalendarsko ljeto počinje za nešto više od tri mjeseca.

Nereprezentativna studija

Faktografov tekst koji je Laucu zasmetao bavio se njegovim procjenama udjela hrvatskih građana koji više ne moraju strahovati od zaraze Covidom-19. U tekstu smo ukazali da Laucove procjene nisu utemeljene u relevantnim podacima, tj. da studija koju je Lauc radio s Draganom Primorcem ništa bitno ne govori o ukupnoj prokuženosti populacije u Hrvatskoj.

Primorac i Lauc su, podsjetimo, s medijima 21. veljače podijelili preliminarne rezultate vlastitog istraživanja, iz kojih je proizlazilo da oko 26 posto građana Zagreba (dakle, ne ukupne hrvatske populacije) ima stečeni imunitet na Covid-19. Ovaj podatak objavljen je samo u medijima, tj. studija još nije nigdje objavljena, a kamoli recenzirana.

Sama činjenica da je HZJZ-ova studija (čiji bi uzorak trebao biti reprezentativan, ali to ćemo valjda doznati u petak) pokazala da je otprilike četvrtina populacije preboljela Covid-19 ne može biti potvrda Laucovih teza, iz nekoliko razloga.

Najprije, iz studije HZJZ-a trenutno imamo samo jedan relevantan podatak, i to ukupnu procjenu prokuženosti populacije. Ne znamo koliki je točno udio imunih među građanima Zagreba, što su pokušali ispitati Primorac i Lauc.

Nadalje, neosporno je da Primorčeva i Laucova studija nije rađena na reprezentativnom uzorku pa se njeni rezultati ne mogu ekstrapolirati da bi bili primjenjivi na opću populaciju. Istraživanje Lauca i Primorca rađeno je na uzorku koji im je bio na raspolaganju, među ispitanicima kojima je sukladno Zakonu o zaštiti na radu poslodavac obvezan osigurati zdravstveni pregled i zaposlenicima 11 zagrebačkih tvrtki. Radi se o uzorcima prikupljenima u Primorčevoj bolnici “Sv. Katarina”.

Zaključno, izjave samog Gordana Lauca također pokazuju da je u javnost iznosio neutemeljene procjene. Iako sad pokušava prikazati podatak iz HZJZ-a kao potvrdu vlastitih najava, Lauc je u javnost izlazio s različitim procjenama razine prokuženosti hrvatskog stanovništva.

U proglasu “Načela pandemijskog realizma”, koji je objavio zajedno s poduzetnikom Nenadom Bakićem, Lauc je tvrdio da je 30 do 40% ljudi u Hrvatskoj već bilo izloženo virusu.

U kasnijim medijskim nastupima procjenu je dodatno povećao. U razgovoru za Jutarnji list govorio je o 40 posto preboljelih, na Facebooku je pisao kako “možemo biti dosta sigurni da je preko 40% (vjerojatno negdje između 40% i 45%) ljudi zaštićeno od ponovnog obolijevanja”, a u gostovanjima na video portalu R+ i na HRT-u je govorio da se već sad oko polovice ljudi u Hrvatskoj ne može razboljeti, pribrajajući preboljele, cijepljene i prirodno imune.

Točne brojke nisu važne?

Paušalan odnos prema brojkama u današnjem je gostovanju na HRT-u Lauc prisnažio i sljedećom tvrdnjom:

“U biti nije važno da li mi imamo 33, 35, 38, 42 posto ljudi koji su preboljeli. Potpuno je svejedno. Bitno je da imamo jedan značajan broj koji nam omogućava da ne moramo imati previše stroge mjere.”

Lauc, dakle, istovremeno tvrdi da mu je nalaz HZJZ-a dao za pravo, ali i da egzaktne brojke zapravo nisu bitne. Takvim rezoniranjem i ranijim izjavama inspirirao je i meme koji se počeo širiti društvenim mrežama, a koji ovdje objavljujemo umjesto zaključka.

 

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.