Rijeka Zrmanja, koja se pod Velebitom ulijeva u Karinsko i Novigradsko more i koja je zaštićena ekološkom mrežom Natura 2000, u opasnosti je od novog zagađenja.
Zrmanja, naime, već dugi niz godina trpi onečišćenje mazutom uslijed velikih kiša, što je posljedica zapuštenih spremnika opasnih materijala koji se nalaze u blizini Obrovca i koji su ostali kao “nasljedstvo” propale obrovačke Tvornice glinice. Problem je to koji je odjeknuo u javnosti prije malo više od godinu dana, kada se u Zrmanju izlilo više od 250.000 kubika mazuta i kada je postalo jasno da se to zapravo događa već godinama, bez da su vlasti učinile išta po tom pitanju.
Da nije bilo pritiska ekološki osviještenih mještana, u blizini Zrmanje otvorio bi se i pogon za preradu otpada iz brodogradilišta, takozvanog grita, koji se godinama tamo odlagao nelegalno. Ideja nije realizirana, ali zato stanovnici tog kraja i dalje prosvjeduju jer grit nije uklonjen pa ga bura raznosi u rijeku.
Osim toga, na području grada Obrovca koji se nalazi na rijeci Zrmanji otpadne vode su se dugi niz godina odvodile u tlo i vodotoke bez prethodnog pročišćavanja. Kanalizacijska mreža, koja ima direktni ispust u Zrmanju, dugo je funkcionirala bez pročišćivača.
Devastacija Zrmanje nije nikakva tajna. O njoj se u medijima detaljno izvještavalo. Usprkos tome, rijeci Zrmanji sada prijeti i zagađenje smećem iz čitave Zadarske županije.
Novo-stari planovi HDZ-ove vlasti
Sada se, pišu lokalni mediji, na lokaciju koja je udaljena svega 1.2 kilometra od rijeke, tj. na postojeći deponij Kljakovača pored Bilišana, planira dovoditi otpad iz više gradova i općina Zadarske županije. Na manje od dva kilometra zračne udaljenosti nalazi se pritom i vodocrpilište Dolac-Muškovci iz kojeg se pitkom vodom napaja i dio Zadra.
Pritom činjenica da je Zrmanja zaštićena pod ekološkom mrežom Natura 2000 lokalnoj HDZ-ovoj vlasti ne znači baš ništa. Naime, područje deponija, iako se nalazi u neposrednoj blizini Zrmanje, nije zaštićeno. Odnosno, zaštićena je rijeka, ali ne i prostor oko nje.
Osim Zrmanje, u sklopu Nature 2000 pod zaštitom se nalazi i Karinsko i Novigradsko more, ali i planina Velebit koja se izdiže iznad Obrovca i Zrmanje. Sve te prirodne ljepote za obrovačku lokalnu vlast nisu neprocjenjive – koštaju točno onoliko koliko se može zaraditi na gomilanju tuđeg smeća.
O čemu je riječ?
Namjere lokalne samouprave daju se iščitati iz odluke obrovačkog Gradskoj vijeća koje je prošli tjedan dalo ovlasti dugogodišnjem HDZ-ovom gradonačelniku Anti Županu da sklapa ugovore s drugim jedinicama lokalne samouprave o dovozu smeća na Kljakovaču po cijeni od 200 kuna po toni.
Odluka je to koju je grad donio bez da je provedena bilo kakva rasprava, odnosno, bez da je pitao stanovnike grada što misle o toj ideji, zbog čega je ta tema prošli tjedan odjeknula na lokalnoj razini.
Deponij Kljakovača, na koji se planira dovoziti više smeća, trenutno je pod sanacijom koju financira Fond za zaštitu okoliša.
Radi se o bivšem ilegalnom odlagalištu na koje se smeće počelo iskrcavati ranih devedesetih godina. Deponij nije slučajno završio baš na području Bilišana; u pitanju je nekadašnje većinski srpsko selo, koje je nakon rata ostalo gotovo sasvim ispražnjeno.
Tema komunalnog otpada u Obrovcu priča je koja ima više slojeva. Naime, Grad Obrovac je posao sanacije deponija povjerio zajednici ponuditeljitelja – tvrtkama HIS d.o.o. i Vodoinstalacija d.o.o. – za koju su nas iz Grada uvjeravali da je dala najpovoljniju ponudu, što nije točno. Konkurentska ponuda bila je jeftinija za oko 3,5 milijuna kuna.
Osim toga, Grad Obrovac još je 2019. odlučio da posao odvoza komunalnog otpada, umjesto gradske komunalne firme, obavlja privatna tvrtka Loši d.o.o. iz Pakoštana, mjesta koje je 50-ak kilometara udaljeno od Obrovca. Navedenu je tvrtku, taman u vrijeme kada joj je gradonačelnik Župan povjerio posao odvoza otpada, preuzeo Marko Kadija, suprug Mihaele Kadije, HDZ-ove ravnateljice Turističke zajednice Zadarske županije.
Loši (d.o.o) poslovi
“Tvrtka Loši je na javnom natječaju dala najjeftiniju ponudu. Nemamo nikakvih saznanja da li vlasnik tvrtke Loši ima suprugu i ako ima, čime se bavi”, odgovorili su nam iz Grada Obrovca.
Tvrtka Loši posao odvoza obrovačkog komunalnog otpada dobila je nakon što su u krajem lipnja 2019. radnici obrovačke komunalne tvrtke Infra-grad štrajkali jer nisu dobili povećanje plaće s 3.300 na 4.000 kuna. Tvrtka Loši i dalje je nastavila odvoziti obrovački komunalni otpad i nakon što je štrajk prekinut (Zadarski list).
Kako se može naći na stranici te privatne tvrtke, ugovorom o prijenosu gospodarske cjeline dana 06.06.2019. godine prijevoznički obrt Loši p.o. Pakoštane prenosi gospodarsku cjelinu na trgovačko društvo Loši d.o.o. Pakoštane koje nastavlja djelatnost odvoza komunalnog otpada na području Općine Pakoštane. Obrt je, prije prijenosa u d.o.o i prije nego ga je preuzeo Kadija, u 2018. godini imao neto dobit od 315.600 kuna.
Početkom kolovoza 2019. vlasnik tvrtke postaje Kadija, a tvrtka počinje kontinuirano odvoziti obrovački otpad. Prema podacima servisa Poslovna Hrvatska, Loši je u 2019. godini imao dobit veću od milijun kuna. Tvrtka je i ove godine dobila koncesiju za odvoz komunalnog otpada, i to na pet godina.
Kadiju smo kontaktirali i telefonski. Upitali smo ga što ga je potaknulo da preuzme tu tvrtku, kako to da je odmah dobio posao prikupljanja otpada u Obrovcu te je li možda riječ o pogodovanju budući da mu je supruga HDZ-ovka na poziciji, a tvrtka je dobila posao odlukom HDZ-ovog gradonačelnika Obrovca.
Odgovor nismo dobili, a on nas je uputio da se obratimo direktoru tvrtke, što smo i napravili.
Iz tvrtke Loši d.o.o. u pisanom odgovoru na naš upit kažu da su s Gradom Obrovcem 2019. ušli u posao jer se otpad zbog štrajka nije odvozio. Odvoz otpada je, kako kažu, ugovoren od 29. lipnja 2019. na rok od tri mjeseca. Temeljem tog ugovora su, tvrde, dnevni odvoz Gradu Obrovcu naplaćivali 7500 kuna, što je u početku bilo uvećano za 2500 kuna troška sanacije divljih odlagališta koja su se stvorila zbog neodvoženja otpada.
Propustili su, međutim, odgovoriti na naša pitanja o okolnostima u kojima je Marko Kadija preuzeo ovu tvrtku. Nude tek sljedeće tvrdnje: “Naša tvrtka posluje na tržištu više od 20 godina i to isključivo prema zakonima RH. Upravo tako smo se, poštujući pravo otvorenog tržišta, i javili na javni natječaj koji je raspisan od strane Grada Obrovca na kojem smo odabrani kao najbolji ponuditelj, a sve ostalo je iluzorno, insinuirano, pa čak i klevetno”.
Kontaktirali smo i Mihealu Kadiju, ali ona kaže da o poslovima svog muža ne zna ništa.
(HiS)torija sanacije
Iz Grada Obrovca nam ne odgovaraju tko će sve dovoziti otpad na Kljakovaču te jesu li već u pregovorima s nekim jedinicama lokalne samouprave. Već duže vrijeme se pretpostavlja kako će se na Kljakovaču odvoziti smeće sa zadarskog deponija na Diklu, koji bi uskoro trebao završiti s radom.
Naime, iako je prije pola godine HDZ-ov zadarski gradonačelnik Zadra Branko Dukić opovrgnuo napise da će se problem zadarskog smeća riješiti tako da se prebaci u Obrovac, 21. ožujka ove godine, svega nekoliko dana prije nego li su obrovački vijećnici dali ovlasti Županu da dovozi smeće iz drugih dijelova županije, Dukić je izjavio kako će zadarski otpad biti moguće odlagati na Kljakovaču ako se u Obrovcu slože s tim (1, 2).
Obrovački gradonačelnik nam ne želi jasno odgovoriti na više pitanja koji se odnose na odvoz (i dovoz) otpada u njegovom gradu, ali i na samu sanaciju odlagališta na Kljakovači.
Naime, upitali smo ga kako da je posao dobila tvrtka HIS, čiji vlasnik Slavko Hrženjak posluje i u Sloveniji gdje je, kako je 2019. godine otkrilo “Provjereno” Nove TV, skupio 17 prijava, platio 26 i pol tisuća eura kazni, dobio dvije opomene, a s dvije lokacije nije maknuo otpad kako mu je naređeno.
Odgovor nismo dobili, ali nam je zato gradonačelnik Obrovca Ante Župan poklopio slušalicu usred telefonskog razgovora.
“Grad Obrovac je raspisao otvoreni postupak javne nabave slijedom kojeg je tvrtka HIS imala najpovoljniju ponudu i nije bilo žalbi drugih ponuditelja”, odgovorili su nam iz Grada.
Na Elektroničkom oglasniku javne nabave može se naći natječajna dokumentacija iz koje se vidi da se na natječaj javila i slovenska tvrtka Kostak. Cijena ponude HIS-a i Vodoinstalacije iznosila je 15.997.509,56 kuna s PDV-om, dok je Kostak za navedeni posao dao ponudu 12.262.474,44 kune.
Kada smo Grad Obrovac upitali zašto su nam netočno rekli da su odabrali najpovoljniju ponudu, dobili smo novi odgovor u kojem je stajalo da u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda piše zašto je tvrtka HIS dobila posao. U Zapisniku pak piše da tvrtka Kostak nema više od pet godina iskustva rada na sličnim poslovima, iako na njihovoj stranici stoji da se Kostak još od 2003. bavi gospodarenjem otpadom u Sloveniji, a tvrtka je radila i na sanacijama drugih deponija u Hrvatskoj.
Tvrtka HIS, kako pokazuju podaci Poslovne Hrvatske, ima dvije tvrtke kćeri. Jedna od njih je Hidroplan, tvrtka koja je za niz gradova i općina izradila planove gospodarenja otpadom, a druga je Eko Zadar Dva, koju vodi Iljko Ćurić, i koja je gradila vjetroelektranu između Benkovca i Karina Donjeg.
Ćurić je inače suprug odvjetnice Ane Ćurković-Ćurić, kćeri Ante Ćurkovića, bivšeg HEP-ovog direktora Sektora za strategiju, investicije i korporativni razvoj, a kojeg zovu i “kralj hrvatskog vjetra”.
Iljko Ćurić i njegova supruga nedavno su dospjeli u središte pozornosti kada je Nova TV otkrila da su srušili vilu na Tuškancu koja je zaštićena, i koju nisu smjeli srušiti, već samo obnoviti. Tom se prilikom Ćurić lažno predstavio novinarki te nju i snimatelja tjerao s ulice (Dnevnik.hr).
> Tvrtka Eko Zadar dva d.o.o: Nismo tvrtka kćer društva HIS d.o.o.
Što kaže Fond?
Pitali smo Fond za zaštitu okoliša kako sanacija odlagališta otpada koja se financira iz sredstava Fonda ujedno može biti i prilika za zaradu lokalnih vlasti na otpadu. Gradu Obrovcu su, kako se može vidjeti iz dokumenta Fonda, ove godine odobrena dodatna sredstva za tu sanaciju, i to u iznosu do 6.735.991,10 kuna.
Odgovorili su nam kako se odlagalište otpada Kljakovača sanira se u skladu s projektnom dokumentacijom i ishođenom građevinskom dozvolom.
“Postepeno zatvaranje odlagališta otpada i preusmjeravanje na druga uređena odlagališta koja imaju raspoložive kapacitete je mjera predviđena zakonskim okvirom. I u ostalim županijama se odlagališta postepeno zatvaraju, a otpad se odvozi na aktivna odlagališta koja će biti u funkciji do izgradnje centra za gospodarenje otpadom. Praksa i drugih JLS-ova na čijem se području nalaze odlagališta na koja se dovozi otpad iz drugih gradova i općina je da naplaćuju troškove odlaganja otpada”, odgovorili su nam iz Fonda te napomenuli kako oni nemaju utjecaja, niti je u njihovoj nadležnosti dogovor između jedinica lokalne samouprave vezano za plaćanje naknade za odlaganje.
Iz Fonda također navode kako najavljeni plan grada Obrovca ne bi trebao prolongirati period sanacije Kljakovače. Međutim, hoće li dovoženje otpada proširiti samo odlagalište?
Novinarka Nove TV, radeći prilog na tu temu, dobila je gotovo pa filozofski odgovor na to pitanje.
”Ovo pitanje je hipotetsko. Kad prestane biti hipotetsko i ako prestane biti hipotetsko, rado ćemo Vam odgovoriti na ovo pitanje”, odgovorili su iz Grada za Novu TV.
Otpad drugih općina dovozio se i prije
Vijest o dovozu otpada drugih jedinica lokalne samouprave na obrovački deponij odjeknula je nakon nedavne odluke gradskog vijeća da ovlasti HDZ-ovog gradonačelnika Župana za sklapanje takvih ugovora. Međutim, činjenica je i da se otpad drugih gradova i općina dovozio i prije.
“Na naše odlagalište pristiže otpad sa područja Grada Obrovca (dakle naš) i Općine Gračac po nalogu Inspektora zaštite okoliša sukladno planu zatvaranja odlagališta na području RH”, odgovorili su nam iz Grada Obrovca.
Međutim, što je s drugim općinama koje dovoze otpad u Obrovac, a koje Grad nije naveo u odgovoru?
Neke od njih su Općina Tkon, koja je u svom službenom glasniku od prije godinu dana navela da se prikupljeni otpad s područja Općine privremeno odlaže na odlagalište otpada Kljakovača. Kontaktirali smo i Općinu Tkon odakle su nam potvrdili da se njihov otpad i dalje odvozi u Obrovac.
Gradonačelnik Ante Župan nas, dakle, opet laže. Općina Gračac nije jedina koja dovozi svoj komunalni otpad na obrovački deponij.
Kada smo mu rekli da su nam iz Tkona potvrdili da svoj otpad odvoze na Kljakovaču, iz Grada su se brzo ispravili te nam potvrdili da se otpad iz Tkona ipak dovozi u Obrovac. Prije se dovozio po cijeni od 150,00 kn + PDV po toni, dok se sad, po novoj odluci od prošlog tjedna, plaća 200 kuna+ PDV po toni.
Iz primjera drugih jedinica lokalne samouprave može se vidjeti i koliko je Grad Obrovac zarađivao na takvim poslovima.
“Odvoz u Obrovac, bez plaćanja po toni otpada, košta nas 700.000 kuna, pa bi odvoz u Polaču za nas bio povoljniji jer se radi o 300.000 kuna troškova”, rekao je biogradski gradonačelnik Ivan Knez u listopadu 2019. godine (Zadarski.hr).
Što kaže oporba?
Ivan Matić iz Kruševa kod Obrovca, županijski vijećnik Mosta u Zadarskoj županiji i član Eko udruge Zrmanja koji se planira kandidirati na nadolazećim lokalnim izborima, govori nam kako je njegov kraj ekološki devastiran.
“Oni su dobili 10.000.000 kuna za sanaciju postojećeg odlagališta koje je bilo ilegalno. U elaboratu piše da su ta sredstva dana da bi se sanirao postojeći otpad, i da bi se ostavilo mjesta za obrovačko smeće do otvaranja Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim. I to je plaćeno 10 milijuna kuna. Međutim, Ante Župan je te novce iskoristio da stvori sebi biznis. Na taj način postoji šansa da on zloupotrebljava europska sredstva i da će po prstima od Europske komisije dobit i Ćorić i Plenković, i da će Hrvatska zbog jednog lokalnog šerifa morati plaćati sankcije”, kaže Matić.
Matić također kaže kako smeće, kada zapuše velebitska bura, često leti i van deponija za koji se, tvrdi, odavno zna da na njega druge općine neregulirano odvoze otpad.
Kljakovača – dugogodišnji problem
Na obrovački deponij, koji se nalazi na prostoru nekadašnjeg rudnika, smeće se “službeno” dovozi od 1998. godine.
“Od početka odlaganja pa i danas, odlaganje otpada se provodi nekontrolirano, odnosno na odlagalištu se ne provode sve potrebne mjere kojima se smanjuje njegov štetni utjecaj na okoliš – procjedne vode nekontrolirano odlaze u podzemlje, ne primjenjuje se redovito dnevno prekrivanje otpada, ne vrši se otplinjavanje otpada, nema sustava za odvodnju oborinskih voda, odlagalište nije ograđeno sa svih strana, ne prate se utjecaji odlagališta na okoliš i sl.” , stoji u elaboratu zaštite okoliša iz 2015. godine koji je radila tvrtka Maximum consulting.
Tvrtka Zeleni servis, koja je 2018. godine napravila Plan gospodarenja otpadom Grada Obrovca do 2022. godine, navodi kako se, imajući u vidu da sav sakupljeni miješani komunalni otpad te biorazgradivi otpad sa područja Obrovca završi u Kljakovači, može zaključiti da nisu ostvareni ciljevi postavljeni Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.
Netransparentnost i nerazvijenost
Državna revizija nedavno je dala uvjetno mišljenje za Grad Obrovac. U izvješću stoji da je na naknade vanjskim suradnicima (savjetnicima) otišlo 201.837,00 kuna, a da oni pritom nisu podnosili izvješća o obavljenim poslovima, niti je prema ugovoru to od njih i traženo. Nadalje, Župan je na službena putovanja u 2019. godini potrošio 187.000 kuna.
Sudeći po istraživanju Instituta za javne financije, Grad Obrovac jedna je od netransparentnijih jedinica lokalne samouprave. Kako stoji u njihovom izvješću, u razdoblju od travnja do studenog 2019. godine, Grad je objavio samo četiri dokumenta.
Živi u Zadru, dovodi otpad u Obrovac
Ante Župan u obrovačku gradsku politiku ušao je kao nezavisni kandidat. Na izborima 2005. ušao je u gradsko vijeće, a vrlo brzo se priključio HDZ-u.
Već na izborima 2009. godine je kao kandidat HDZ-a postao gradonačelnik Obrovca i od tada traje njegova neprekinuta vladavina. Pozornost nacionalnih medija u tom je razdoblju privlačio uglavnom aferama.
Gradonačelnik Župan poznat je i po tome što je 2015. godine htio kupiti luksuzni automobil u vrijednosti od 255.000 kuna bez PDV-a, od čega je odustao nakon što je ta vijest odjeknula u medijima. Kasnije je nabavio luksuzni automobil na svoj račun, ali ga nije prijavio u imovinskoj kartici.
Za kraj, riječ je o gradonačelniku koji uopće ne živi u gradu kojim vlada, stoga ga se ni problem otpada ne tiče direktno.
Portal Forum.tm 2015. godine je pisao kako je Zakonom o lokalnim izborima regulirano da kandidirati na izborima mogu biti samo oni birači koji imaju najmanje šest mjeseci prijavljeno prebivalište na području na kojem se planiraju kandidirati, no kako se rijetko provjerava žive li zaista političari u tim mjestima.
“Ja to formalno imam sve pokriveno. Imam prebivalište, ali i boravište, koje je u Zadru, gdje i živim”, rekao je Župan tada za Forum.tm.