Faktograf.hr

Samo činjenice

Od 11 ministara čiju je smjenu opozicija tražila, samo je još Zdravko Marić ministar

Predsjednik Vlade navodi kako će ministra Vilija Beroša obraniti kao i dosadašnje ministre. Međutim, oni se više uglavnom ne nalaze na svojim mjestima.
foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIĆ/ lsd

“U proteklih pet godina su imali 10 takvih inicijativa i rezultat je 10:0, sada će biti vjerojatno, sigurno, 11:0 za vladajuće u odnosu na oporbu”, rekao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, komentirajući inicijativu oporbe u Saboru koja pokreće postupak izglasavanja povjerenja ministru zdravstva Viliju Berošu.

U istom tonu, ali s malo drugačijim brojkama, inicijativu je komentirao i premijer Andrej Plenković:

„Bit će 12:0“, rekao je te naknadno dodao: „Jasna je potpora svih ministru Berošu. Ne znam kad će i u kojem smislu inicijativa oporbe biti formalizirana, Vlada će na to odgovoriti i ta će inicijativa završiti kao i dosadašnjih 11“ (1., 2.).

Jandroković i Plenković time žele reći kako dosadašnje inicijative oporbe za smjenom ministara nisu uspjele. Očekuju, kako navode, da će tako proći i najavljeni zahtjev za opozivom aktualnog ministra zdravstva.

Osam slučajeva smjene propalo u parlamentarnoj proceduri

Od listopada 2016. godine, kada je Plenković prvi put formirao Vladu, do danas, Banski dvori su osam puta odbili inicijative oporbenih stranaka za pokretanjem pitanja povjerenja ministrima, vidljivo je iz dnevnih redova sjednica Vlade u proteklim godinama. Međutim, saborska opozicija imala je više inicijativa za smjenom ministara i ministrica iz dvije Plenkovićeve Vlade, ali one nisu prošle proceduru do kraja. Ukupno je tražen opoziv za 11 članova Plenkovićeva kabineta, pri čemu je rekorder Milan Kujundžić, bivši ministar zdravstva čiji je opoziv tražen dva puta u razmaku od godinu dana.

No, od svih ministara i ministrica čija se smjena tražila, ali ih je predsjednik Vlade obranio ili inicijative nisu prošle postupak do kraja, zapravo je obranjen samo jedan ministar – Zdravko Marić, ministar financija. Ostali su dali ostavke i otišli iz Vlade ili ih se Plenković riješio kroz rekonstrukcije kabineta. Prva Plenkovićeva Vlada, kao što je Faktograf ranije pisao, bila je najfrekventnija Vlada u novijoj hrvatskoj povijesti.

Prvi test obrane tadašnjih članova kabineta Plenković je imao na početku 2017. godine kada je oporba zbog plagijata tražila smjenu Pave Barišića, tadašnjeg ministra znanosti i obrazovanja. Sporni Barišić je opstao, ali ne zadugo.

U travnju 2017. godine praktično je pala tadašnja Vlada HDZ-a i Mosta, nakon što je Plenković na sjednici Vlade pokrenuo razrješenje Mostovih ministara jer se nisu izjasnili protiv izglasavanja nepovjerenja Zdravku Mariću, ministru financija. Oporba je Marićevu smjenu tražila zbog njegove povezanosti s aferom Agrokor, ali je preživio burnu raspravu i glasanje u Saboru (1., 2.).

Koalicija s Mostom nije preživjela, u Vladu je kao novi koalicijski partner ušao HNS, a kako su svoj ulazak u Vladu pravdali nastavkom kurikularne reforme spornog Barišića, koji je preživio postupak opoziva, u rekonstrukciji Vlade naslijedila ga je Blaženka Divjak.

Radi niza problema u sektoru socijalne skrbi, neprimjerenih izjava ministrice, ali i prijedloga Obiteljskog zakona s krajnje uvredljivom definicijom obitelji prema kojoj, između ostalog, bračni parovi bez djece više ne čine obitelj, oporba je u listopadu 2017. godine zatražila opoziv Nade Murganić, tadašnje ministrice socijalne skrbi (1., 2., 3.). Sporni zakon povučen je iz javne rasprave, Murganić je preživjela postupak opoziva, ali samo do ljeta 2019. godine i nove mini rekonstrukcije Vlade.

U međuvremenu, tijekom 2018. godine, opozicija je pokušala izglasati nepovjerenje Milanu Kujundžiću, tadašnjem ministru zdravstva, zbog nefunkcioniranja sustava i Martini Dalić, ministrici gospodarstva, zbog njene uloge u aferi Agrokor. Oboje su preživjeli saborske rasprave i glasovanje, ali je Dalić nepunih mjesec dana nakon što je „obranjena“ dala ostavu na dužnost (1., 2., 3.).

Novi pokušaj „smjene“ ministra zdravstva uslijedio je u ljeto 2019. godine, dok je pred kraj godine oporba tražila i smjenu Blaženke Divjak. Oboje je saborska većina sačuvala.

No, početkom 2020. godine Kujundžića je „dostigla“ afera s nekretninama zbog čega je u javnosti tražena njegova ostavka. On sam ostavku nije želio dati, već je lopticu prebacio na predsjednika Vlade.

„Najjednostavnije bi bilo dati ostavku, ali moj moral mi to ne dopušta jer bi tako pobijedile interesne skupine koje čine štetu. Dogovorio sam se s premijerom da stavljam mandat na raspolaganje…”, kazao je Kujundžić, ispričavajući se što je krivo ispunio imovinsku karticu. Dan kasnije Plenković ga je razriješio dužnosti, navodeći kako je ministarstvo zdravstva bitno, „zahtijeva pun fokus i na teme predsjedanja i suzbijanja koronavirusa“.

Odlasci kroz rekonstrukciju Vlade

Malo veću čistku ministara čiji se opoziv tražio Plenković je obavio u ljeto 2019. godine. Oporba je u to vrijeme, tražila odlazak šest. Uz Kujundžića, tražila se smjena Lovre Kuščevića, ministra uprave, Gorana Marića, ministra državne imovine, Tomislava Tolušića, ministra poljoprivrede, Gabrijele Žalac, ministrice regionalnog razvoja i EU fondova te Marka Pavića, ministra rada i mirovinskog sustava.

Trojac Kuščević, Marić i Tolušić opterećivale su nekretninske afere. Ministricu Žalac vožnja s  isteklom vozačkom dozvolom i nesreća u kojoj je stradala djevojčica, dok je Pavićeva pozicija propitkivana zbog korištenja javnog novca za protureferendumsku kampanju protiv inicijative “67 je previše”, a za Kujundžića su se ponavljale kritike zbog nefunckioniranja sustava zdravstva.

Pod pritiskom javnosti, ostavke su dali Kušćević, a potom i Goran Marić (1., 2., 3., 4., 5.). Posao je zaključen rekonstrukcijom Vlade u kojoj su bez fotelja ostali Tolušić, Žalac i Murganić, dok je Pavić preuzeo ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova. No, nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora za njega više nije bilo mjesta u Vladi.

Od 11 ministara i ministrica za koje su od listopada 2016. godine oporbene stranke pokretale postupke opoziva, nitko bez pozicije nije ostao u parlamentarnoj proceduri. Međutim, ne može se reći da je opozicija izgubila, jer devet od 11 dužnosnika čije su ostavke tražene, pozicije nisu zadržali do kraja mandata. Osim Zdravka Marića, mandat je kraju privela i ministrica Blaženka Divjak, ali nakon parlamentarnih izbora 2020. ona nije pozvana u novi sastav Vlade.

Napomena: Tekst je naknadno ispravljen jer smo pogrešno naveli kako je do kraja mandata prošle Vlade od onih čiju je smjenu tražila opozicija zadržan samo Zdravko Marić, iako je to uspjelo i bivšoj ministrici iz kvote HNS-a Blaženki Divjak.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.