Faktograf.hr

Samo činjenice

Australski svećenik u viralnom videu iznosi netočne tvrdnje o cjepivima

Facebookom se širi video u kojem australski svećenik netočno tvrdi da su cjepiva protiv Covida-19 opasnija od same bolesti.

Više od 60 tisuća korisnika Facebooka pogledalo je video zapis propovijedi australskog svećenika koji iznosi činjenično netočne tvrdnje o cjepivima protiv Covida-19.

Mar Mari Emmanuel poglavar je australske Stare crkve istoka (koja se ponekad naziva i Asirska crkva istoka ili Asirska pravoslavna crkva). Titlovani video zapis njegovog govora na Facebooku je podijelila stranica hrvatske izdavačke kuće Kyrios, specijalizirane za religijsku literaturu.

U svom govoru australski svećenik iznosi svoje mišljenje o epidemiološkim mjerama za suzbijanje Covida-19, kojima se žestoko protivi. Tvrdi da takav način borbe protiv virusa kod ljudi izaziva stres i narušava im zdravlje. Međutim, Mar Mari Emmanuel ne zadržava se na kritici preferiranih metoda australskih vlasti za suzbijanje širenja virusa, već iznosi i više netočnih tvrdnji vezanih za cjepiva protiv Covida-19.

“Sa jedne strane, da kažemo da uzmemo ovu vakcinu, za koju FDA i druge zdravstvene organizacije kažu da ne postoji vakcina za koronavirus. To nije odobreno, Fajzer nije odobrena vakcina i sve ostale. Nijedna od njih nije napravljena protiv koronavirusa”.

Citirana tvrdnja je netočna. Sva trenutno dostupna i odobrena cjepiva protiv Covida-19 napravljena su upravo s ciljem preveniranja širenja te bolesti, izazvane novim koronavirusom (SARS-CoV-2). Netočna je tvrdnja i da vakcine nisu odobrene za korištenje.

Kao što je Faktograf pisao u više navrata (1, 2), sve su vakcine od regulatora dobile uvjetno odobrenje za korištenje. Radi se o postupku odobrenja koji se primjenjuje u slučaju javnozdravstvenih ugroza i koji se od redovitog procesa odobrenja razlikuje u tome što regulatori kroz čitavo vrijeme provođenja istraživanja i kliničkih testiranja intenzivno komuniciraju s proizvođačima. Cilj takvog postupka je ubrzati proizvodnju cjepiva što je više moguće vodeći istovremeno računa o sigurnosti pacijenata, tj. učinkovitosti i sigurnosti cjepiva.

Faktograf je ranije zatražio od Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) da nam detaljno pojasni ovu proceduru, o čemu više možete čitati ovdje.

“Zahtjevi vezani uz sigurnost primjene za cjepiva protiv bolesti COVID-19 jednaki su zahtjevima za bilo koje drugo cjepivo u EU-u te se ne snižavaju u kontekstu pandemije”, poručili su tada iz HALMED-a.

“Statistika kaže da su oni koji su primili vakcinu, da stopa smrtnosti kod onih koji su vakcinisani, je veća nego kod onih koji su umrli od koronavirusa”.

Nije jasno odakle australskom svećeniku ova informacija, s obzirom da ne navodi njen izvor. Citirana tvrdnja, međutim, nema utemeljenje u činjenicama.

Podaci pokazuju upravo suprotno: američki CDC nedavno je priopćio kako 99 posto smrtnih slučajeva od Covida-19 čine osobe koje nisu cijepljene. Sličnu je stvar nedavno putem Twittera priopćio hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš, koji je 19. srpnja napisao da je prošli mjesec 579 građana završilo u bolnici zbog Covida-19, a njih 94 posto nije bilo cijepljeno.

Podaci iz najprocjepljenijih zemalja poput Izraela i Ujedinjenog Kraljevstva također pokazuju da je cjepivo učinkovito u suzbijanju težih oblika Covida-19; trenutno dominantna delta varijanta može zaraziti i osobe cijepljene s obje doze, ali kod njih se bolest uglavnom manifestira tek blagim simptomima. Zabilježen je i manji broj cijepljenih osoba koje su preminule od Covida-19, ali mahom se radi o starijim pacijentima s ozbiljnim komorbiditetima.

Istovremeno, kroz primjenu cjepiva je otkriveno da postoje mogućnosti rijetkih nuspojava koje nisu uočene u kliničkim testiranjima, poput razvoja krvnih ugrušaka ili miokarditisa. Međutim, te su nuspojave toliko rijetke da regulatori i dalje procjenjuju kako koristi od cijepljenja nadilaze rizike.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.