Faktograf.hr

Samo činjenice

Marin Miletić na društvenim mrežama vodi antivaksersku kampanju

Saborski zastupnik Mosta Marin Miletić koristi društvene mreže da bi širio nepovjerenje i strah prema cjepivu. Pritom promovira i brojne dezinformacije. Kao uzore spominje Nenada Bakića i Gordana Lauca.
Marin Miletić
HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

Marin Miletić, saborski zastupnik Mosta i neuspješni kandidat za gradonačelnika Rijeke na ovogodišnjim lokalnim izborima, upustio se u antivaksersku propagandu.

Miletić, doduše, tvrdi da on nije antivakser, tj. da nema ništa protiv cjepiva i znanosti. Kaže da mu smetaju pokušaji oduzimanja građanskih sloboda pod krinkom borbe protiv koronavirusa. Svoje teze Miletić, međutim, elaborira činjenično netočnim i manipulativnim tvrdnjama.

Tijekom lipnja je Miletić na društvenim mrežama objavio više postova, uglavnom video zapisa, u kojima dovodi u pitanje sigurnost i efikasnost cjepiva protiv Covida-19. Svojim objavama Miletić potiče ljude, prvenstveno mlađu populaciju, da odbiju cijepljenje, predstavljajući takvu osobnu odluku kao nekakav čin otpora državnom sistemu.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Popularan na društvenim mrežama

Najveći doseg Miletićeve objave imaju putem Facebooka, gdje je među najaktivnijim hrvatskim političarima (Miletićeva FB stranica ima 57 tisuća pratitelja), ali ovaj zastupnik Mosta vješto koristi i druge društvene mreže: na YouTubeu ga prati skoro 23 tisuće, a na Instagramu 11 i pol tisuća ljudi.

Odnedavno Miletić poziva pratitelje da mu se pridruže na još jednoj društvenoj mreži, tj. na njegovom novopokrenutom Telegram kanalu (gdje u trenutku pisanja ovog teksta okuplja oko 800 članova). Svoj Telegram kanal opisuje kao prostor za one koji “žele poticati dijalog, čuti drugu stranu i biti bez cenzure”.

Telegram je aplikacija za direktno i grupno komuniciranje, nalik WhatsAppu, Signalu i sličnim proizvodima.

Međutim, dok su dvije nabrojane konkurentske aplikacije fokusirane primarno na komunikaciju među manjim skupinama ljudi, Telegram je otvorio prostor masovnom komuniciranju. Grupe na Telegramu mogu primiti do 200 tisuća članova (za razliku od npr. grupa na WhatsAppu, gdje je limit 256 članova ili Signala gdje je limit 1000 članova). Također, na Telegramu je moguće pokrenuti i kanal čiji je broj pratitelja neograničen, baš kao u slučaju npr. stranice na Facebooku.

Pokrenuo kanal na omiljenoj aplikaciji ekstremista i antivaksera

Telegram su 2013. pokrenula braća Nikolaj i Pavel Durov, osnivači ruske društvene mreže VK. Nakon što su ih iz firme koju su stvorili navodno izgurali kadrovi bliski režimu Vladimira Putina, braća Durov su emigrirala; Telegram danas posluje iz Dubaija. Znatan porast popularnosti ova aplikacija je doživjela u zadnjih godinu dana. U siječnju 2021. Telegram je bila najučestalije skidana aplikacija u svijetu, došavši do brojke od 500 milijuna aktivnih korisnika (Wikipedia).

Kako mu je porasla popularnost, tako se Telegram počeo susretati sa sličnim problemima koje imaju i ostale društvene mreže: sve učestalijim širenjem dezinformacija i formiranjem ekstremističkih skupina.

Širitelje dezinformacija i (uglavnom desničarske) ekstremiste privlači anonimnost i sigurnost komuniciranja koju im Telegram oglašava; komunikacija na ovoj aplikaciji je enkriptirana, tj. trebala bi biti sigurna od vanjskog nadzora. Ta sigurnost ima svoju pozitivnu stranu: putem Telegrama su uspješno organizirani npr. pro-demokratski prosvjedi protiv diktatorskog režima Aleksandra Lukašenka u Bjelorusiji. Međutim, Telegram su zbog istog razloga za koordinaciju koristile najprije islamističke terorističke organizacije (poput npr. Islamske države), a zatim i zapadnjački ekstremisti.

Iako su iz Telegrama u siječnju 2021. poručili kako su počeli uklanjati kanale desnih ekstremista koji se koriste za širenje rasističkog i neonacističkog sadržaja te pozivaju na nasilje, izvještaji medija i analitičara pokazuju da Telegram i dalje spada među omiljena okupljališta ne samo radikalne desnice, već i različitih širitelja dezinformacija te promotora teorija zavjere. Telegram je posebno popularan među antivakserskim grupacijama, tj. protivnicima cijepljenja koji sustavno šire činjenično neutemeljene strahove od cjepiva protiv Covida-19, čime uvelike otežavaju pokušaje suzbijanja pandemije (The Quint, The Guardian, BBC).

Ekstremizam na Miletićevom Telegram kanalu

Antivakserska retorika iz Miletićevih Facebook objava očekivano se prelila u njegovu Telegram grupu, samo u još ekstremnijem obliku. Miletić je članovima grupe, naime, dopustio da ostavljaju svoje komentare, što je odmah rezultiralo širenjem teorija zavjera i govorom mržnje.

Kao što možete vidjeti u priloženim screenshotovima, Miletić je svoje pratitelje najprije pokušao obuzdati. Pozive na nasilje popratio je komentarom da on neće “povesti oružanu borbu protiv legitimne vlasti” te pozvao one koji se zalažu za nasilne obračune da sami napuste grupu.

To očito nije urodilo plodom, s obzirom da je Marin Miletić 2. srpnja objavio kako grupa više neće biti otvorena za komentare članova. Ne zbog toga što su se na njoj očigledno počeli okupljati potencijalno nasilni ekstremisti, već zbog toga što su – kako tvrdi Miletić – njegovi “politički protivnici namjerno ovdje pisali teške homofobne ispade kao i druge ludosti”.

Miletićeva je, naime, teza da pozivi na nasilje i govor mržnje u njegovoj Telegram grupi nisu produkt sadržaja njegovih javnih nastupa (u kojima je i pozivao ljude da mu se pridruže na Telegramu), već rezultat političke sabotaže. Zaključio je da su njegovi politički protivnici u grupi namjerno ostavljali mrzilačke i nasilne komentare, kako bi onda screenshotali poruke i slali ih medijima.

Radikalni desničari usvajaju antivaksersku ideologiju

Na Faktografu smo još u listopadu 2020. upozoravali da će propagiranje antivakserske ideologije dugoročno znatno otežati suzbijanje epidemije Covida-19 zbog povećanog broja ljudi kod kojih će val internetskih dezinformacija uzrokovati strah od cijepljenja. U istom smo tekstu upozorili da je stanje infodemije – prezasićenosti javnog prostora dezinformirajućim tvrdnjama – rezultiralo politizacijom antivakserskog narativa, čije teze su prigrlili politički predstavnici radikalne desnice.

U hrvatskoj dnevno-političkoj praksi to znači da teze kojima se narušava povjerenje u sigurnost i učinkovitost cjepiva u javni prostor plasiraju saborski zastupnici Mosta i Domovinskog pokreta.

Tako je primjerice predsjednik saborskog zastupničkog kluba Domovinskog pokreta Stephen Nikola Bartulica nedavno netočno tvrdio da država najavljuje masovno cijepljenje djece bez pristanka roditelja. Mostov Marin Miletić, koji se također predstavlja kao zaštitnik djece od prisile da se cijepe, odlazi i korak dalje.

Na svom Facebooku je Miletić 28. listopada podijelio snimku govora Krešimira Pavelića, o čijim je netočnim tvrdnjama i manipulacijama Faktograf također izvještavao. U pratećem statusu Miletić tvrdi da Pavelićev činjenično neutemeljen istup predstavlja dokaz da su cjepiva štetna.

“Hoće li Plenković preuzeti odgovornost za ove nuspojave i teške situacije koje će se tek, kako stoje stvari, otkrivati? Hoće li Stožeraši i oštromjeraši odgovarati? SHERAJ!”, napisao je Marin Miletić.

Njegov poziv na šeranje prihvatilo je oko 2,6 tisuća ljudi, a objava je dobila i oko 3 tisuće lajkova. Komentirana je više od 550 puta. Miletić je, dakle, svojim javnim angažmanom znatno doprinio širenju lažnih tvrdnji o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva protiv Covida-19. Dodajmo i da je Krešimir Pavelić upravo zbog istupa prenesenog i na Miletićevom Facebooku smijenjen s pozicije dekana obrazovne institucije koja se predstavlja kao Medicinski fakultet u Puli, iako taj fakultet nudi samo studij sestrinstva, ne i medicine.

Dezinformacije sa saborske govornice

Manipulacije o cjepivima Marin Miletić je iznosio i sa saborske govornice. U saborskom govoru (u cijelosti dostupnom na Miletićevom Facebooku), zastupnik Mosta zastupao je pravo na izbor oko cijepljenja te tvrdio da se u hrvatskom javnom prostoru stvara antidemokratska atmosfera u kojoj se zabranjuju nepoćudna mišljenja.

Nije naveo primjere takvog ponašanja, koje je usporedio s totalitarnim, govoreći o navodnoj “covid ideologiji”. Međutim, zato je svoj govor prisnažio s dvije manipulativne i netočne tvrdnje.

“Ljudska osoba ne može biti zamorac farmaceutske industrije. Nije moralno, niti etično ispitivati na ljudskoj osobi učinkovitost određenog lijeka”, rekao je Miletić.

U više drugih istupa Miletić je cjepivo protiv Covida-19 opisivao kao “eksperimentalno”, iz čega se nameće zaključak kako Miletić smatra da kampanja cijepljenja protiv Covida-19 zapravo predstavlja ispitivanje cjepiva na ljudima.

To nije točno. Sva cjepiva koja su odobrena u Europskoj uniji, pa posljedično u Hrvatskoj, već su ispitana na ljudima prije nego su puštena u masovnu uporabu. Svako od cjepiva prošlo je tri faze kliničkih ispitivanja u kojima se pokazalo da cjepiva učinkovito suzbijaju širenje bolesti, nakon čega su od Europske agencije za lijekove dobila odobrenje da se počnu nuditi građanima.

Činjenica je da sva trenutno dostupna cjepiva protiv Covida-19 imaju “uvjetno odobrenje” regulatora (o formalnoj proceduri odobravanja cjepiva Faktograf je pisao još u srpnju 2020. godine). To, međutim, ne znači da su cjepiva “eksperimentalna”.

Što, dakle, znači da cjepiva imaju uvjetno odobrenje regulatora? Detaljno objašnjenje postupka uvjetnog odobrenja može se pronaći na stranicama Europske agencije za lijekove. Važno je znati da se ne radi ni o kakvoj pandemijskoj inovaciji, već o proceduri koja je postojala i ranije i koja se koristi upravo u situacijama izvanrednih javnozdravstvenih ugroza.

Uvjetno odobrenje je privremeno (izdaje se na rok od godine dana), a regulator se na ovakav postupak odlučuje samo kad ima jasne podatke koji pokazuju da su potencijalni rizici tretmana (u ovom slučaju cijepljenja) znatno manji od rizika izloženosti zarazi.

U slučaju konkretnih cjepiva protiv Covida-19 kojima je EMA izdala uvjetno odobrenje, to znači da je proizvođačima cjepiva odobreno da klinička testiranja provedu u kraćem vremenskom okviru nego što je uobičajeno, kao i da se neke faze testiranja odvijaju paralelno umjesto uzastopno. Da bi cjepiva dobila puno odobrenje, proizvođači moraju regulatorima tijekom uvjetne primjene dostavljati dodatne podatke.

Međutim, važno je istaknuti kako cjepiva ne bi mogla dobiti ni uvjetno odobrenje da se u prethodnim kliničkim ispitivanjima već nisu pokazala učinkovitima i sigurnima za korištenje na znatnom uzorku ispitanika.

O cijepljenju djece

“Moj stav je da je cijepljenje djece nedopustivo. EU regulator odlučio je cijepiti našu djecu od 12 do 15 godina, iako je smrtnost u dobi populacije mlađe od 20 godina samo – hrvatski narode – 0,0000002 posto”, također je rekao Miletić u Saboru.

Netočno je i da je “EU regulator odlučio cijepiti našu djecu”. Regulator na kojeg se Miletić referira – Europska agencija za lijekove (EMA) – ne može donijeti odluku da će u Hrvatskoj bilo koga cijepiti ili ne cijepiti. Takve su odluke isključivo u ingerenciji nacionalnih vlasti. Jedino što je EMA napravila jest da je odobrila korištenje Pfizerovog cjepiva u dobnoj skupini od 12 do 15 godina. Već ranije je to cjepivo bilo odobreno za cijepljenje osoba starijih od 16 godina.

Time EMA nije odlučila da će se hrvatska djeca cijepiti, nije čak ni poručila da se trebaju cijepiti, već je samo konstatirala kako Pfizerovo cjepivo smatraju sigurnim i učinkovitim za djecu stariju od 12 godina. Samu odluku o cijepljenju djece mogu donijeti samo njihovi roditelji, s obzirom da je cijepljenje protiv Covida-19 u Hrvatskoj dobrovoljno, isto kao i u ostatku EU.

Štoviše, hrvatske zdravstvene institucije uopće ne preporučuju cijepljenje zdrave djece, tj. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) preporučuje da se cijepe samo ona djeca koja su kronični bolesnici (pa im time Covid-19 predstavlja veću ugrozu nego većini njihovih vršnjaka) i djeca čiji su ukućani kronični bolesnici, posebno ako ti ukućani iz bilo kojeg razloga ne smiju primiti cjepivo.

Poziv na cijepljenje izjednačava s fašizmom

Iako Miletić u Saboru nije pojasnio na koji se to način u hrvatskom društvu navodno stigmatizira neistomišljenike, takav je stav obrazlagao u video zapisima koje objavljuje na društvenim mrežama.

“Prekinite ucjenjivati građane RH, prekinite nam oduzimati slobodu i prekinite se ponašati kao da živimo u nekom fašizmu, a ne u demokraciji. Građani koji se žele cijepiti, imaju legitimno pravo da se cijepe. Građani koji se ne žele cijepiti eksperimentalnim metodama nazovi-cjepiva protiv Covida, ne trebaju to učiniti. Zato jer smo, koliko ja mislim, slobodni. Zar ne?”, rekao je Miletić u Facebook objavi od 26. lipnja.

Bila je to njegova reakcija na izjavu ravnateljice Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije dr. Željke Karin, koja je pozvala i mladu populaciju da se cijepe, uz obrazloženje da će druženja u noćnim klubovima to učiniti sigurnijima, tj. umanjiti šansu od novog razbuktavanja zaraze. Snimku njene izjave možete vidjeti na portalu HRT-a.

Poziv mlađim osobama da se dobrovoljno jave za cijepljenje Miletić, dakle, izjednačava s fašizmom. Pritom činjenično neutemeljeno govori o “eksperimentalnim metodama nazovi-cjepiva”, čime opet doprinosi širenju straha i nepovjerenja prema cijepljenju (usprkos činjenici da se javnozdravstveni stručnjaci slažu kako je cijepljenje što većeg broja ljudi najsigurniji i najbrži način suzbijanja epidemije).

Uzori Gordan Lauc i Nenad Bakić

U svojim je Facebook objavama Marin Miletić u više navrata kao uzore isticao Gordana Lauca i Nenada Bakića, znanstveničko-poduzetnički dvojac koji javno zagovara relaksiraniji odnos prema epidemiji Covida-19. Svoj način razmišljanja nazvali su “pandemijski realizam”. Evo citata iz Miletićeve objave od 26. lipnja:

“Drago mi je da imamo u društvu i Lauca, i Nenada Bakića i mnoge druge ljude koji su onako, ja bih rekao, razboriti. Ne pripadaju ni ovima ni onima, ali vrlo trezveno razmišljaju, gledaju što se to događa u Hrvatskoj”.

Usprkos Miletićevim tvrdnjama o njihovom “razumnom i trezvenom” promišljanju, Lauc i Bakić nisu se u svojim projekcijama kretanja tijeka pandemije pokazali kao naročito pouzdani izvori. Nijedan od njih dvojice ne potiče otpor prema cijepljenju, ali u svojim javnim istupima kritiziraju epidemiološke mjere koje služe smanjenju međuljudskog kontakta (poput različitih oblika lockdowna ili online nastave) te relativiziraju opasnost od Covida-19.

Također, obojica su u više navrata najavljivali da se epidemija približava kraju (ili čak da je završena), nakon čega bi redovito iznova dolazilo do ubrzanog širenja virusa. O tim je prognostičkim netočnostima Faktograf pisao još u ožujku, što nam je molekularni biolog Lauc tada zamjerio i tražio ispriku, usprkos neupitnoj činjeničnoj točnosti Faktografove analize.

Nenad Bakić, hrvatskoj javnosti najpoznatiji kao poduzetnik i burzovni investitor, po struci je matematičar. Svoje matematičko obrazovanje koristio je kao podlogu za učestale Facebook objave različitih grafikona u kojima se amaterski bavio epidemiološkim modeliranjem te kojima je mjesecima, gotovo od samog početka pandemije, prognozirao da se skoro približava njen kraj. Bakićev profil na Facebooku prati više od 30 tisuća ljudi.

Još u ožujku i travnju 2020. godine Bakić je tvrdio da će Hrvatska uskoro proći “vrhunac korone” i da kod nas epidemija neće eskalirati (iako tada, na samom početku pandemije, nije mogao raspolagati nikakvim relevantnim podacima u kojima bi utemeljio takvo predviđanje). Pa je u studenom 2020. godine tvrdio da je vrhunac epidemije iza nas i da će broj zaraženih uskoro početi padati (iako je broj zaraženih u konačnici počeo padati tek nakon uvođenja strožih epidemioloških mjera te je vrhunac dnevnog broja novih slučajeva i preminulih pacijenata zabilježen u prosincu). Pa je početkom 2021. godine tvrdio da je epidemija gotova (da bi u ožujku krenuo tzv. treći val).

Zbog nekonzistentnosti i nelogičnosti njegovih tvrdnji, Bakić je postao i predmetom satire. Karikaturist Nik Titanik posvetio mu je karikaturu u dnevnom listu 24 sata. Na Facebooku su se dijelile satirične montaže sa screenshotovima naslova koji ilustriraju Bakićeve oprečne tvrdnje iz veljače (kad je na HRT-u tvrdio da se epidemija više neće razbuktati) i ožujka (kad je na N1 priznao da smo u tzv. trećem valu).

Plodno tlo za širenje takvih satiričnih sadržaja Facebookom stvorio je sam Bakić, koji je u Facebook raspravama vrlo aktivan, ali diskutante s kojima se ne slaže često blokira. Na Facebooku su stoga posljedično nastale zajednice ljudi koje je Bakić isključio iz rasprave pod svojim objavama, a u kojima se detaljno seciraju screenshotovi njegovih komentara i objava.

Najpopularnija takva stranica nazvana je “Osnove bakologije” i pretvorila se u svojevrsnu arhivu Bakićevih pandemijskih objava (uključujući i one koje više nisu vidljive na njegovom profilu). U objavama ove stranice kontinuirano se kritički i satirički analizirao sadržaj Bakićevih objava, uz redovito ukazivanje na njihove netočnosti i nelogičnosti. “Osnove bakologije” lajkalo je oko 1500 ljudi, a ova stranica inspirirala je i formiranje drugih Facebook stranica i grupa posvećenih diskusiji o Bakiću (npr. “Nevine žrtve gospodara blokova” ili “Blocked by Bakić”).

Digitalni otpor na koji je naišao kod Bakića vjerojatno dodatno potkrepljuje dojam da je suština borbe protiv epidemije zapravo u sukobu različitih narativa, što je motiv koji se često provlačio kroz njegove postove na Facebooku. S jedne strane sukoba su oni – “pandemijski realisti” – dok protivnike s druge strane Bakić naziva plejadom pejorativnih nadimaka: oštromjeraši, novosojaši, apelisti, lockdowneriLockdown se u Bakićevom leksiku pritom naziva “kultom smrti”.

“Pandemijski realisti”, naime, smatraju da SARS-CoV-2 nije dovoljno opasan da ga se isplati suzbijati oštrim epidemiološkim mjerama koje remete gospodarske procese i građanima narušavaju kvalitetu života. Sve koji misle drugačije, a posebno one koji upozoravaju da su epidemiološke mjere ključne za izbjegavanje kolapsa javnog zdravstva pa tako i za spašavanje ljudskih života, Bakić u svojim javnim istupima označava kao neprijatelje u ideološkom sukobu, često prozivajući “oštromjeraške” znanstvenike.

Neutemeljeni napadi na Đikića

U svojim nastupima Miletić preuzima Bakićevu retoriku pa tako uglednog hrvatskog znanstvenika Ivana Đikića, direktora Instituta za biokemiju na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu, naziva “oštromjerašem” i neutemeljeno ga optužuje da propagira cijepljenje ne zbog znanstvenih činjenica, već zbog vlastitih financijskih interesa.

“Ako uzmemo da Đikić zagovara više od 70 posto procijepljenost društva, to znači da se trebaju cijepiti i svi mladi ljudi, mladi ljudi od 18 godina nadalje, ali i mnoga djeca”, rekao je Miletić u Facebook objavi od 27. lipnja, kojom se osvrnuo na Đikićev intervju za Al Jazeeru.

Miletićeva tvrdnja da se postizanje procijepljenosti od 70 posto ne može postići bez da se cijepe svi hrvatski građani stariji od 18 godina i mnoga djeca nije točna. To je vrlo lako izračunati temeljem podataka Državnog zavoda za statistiku objavljenih u rujnu prošle godine.

U svojoj godišnjoj procjeni stanovništva, DZS navodi da je Hrvatska 2019. imala 4.065.253 stanovnika. Dakle, 70 posto hrvatske populacije je oko 2,85 milijuna ljudi. U istom izvještaju DZS navodi i dobni sastav hrvatske populacije, temeljem kojeg je lako izračunati da bi se udio procijepljenosti od 70 posto postigao kada bi se cijepili svi hrvatski građani stariji od 29 godina.

“Krije li se u pozadini agenda Đikića koji je oštromjeraš i zagovaratelj cijepljenja, cijepljenja, cijepljenja, možda što je dobio 60 milijuna kuna njegov labos, da istražuje cjepivo za razne te projekte, a sad već i vrapci na grani, puno im je jasnije da se krije iza cijele ove priče farmaceutski lobi i ogroman novac koji se tu igra na ovaj ili onaj način”, kaže Miletić.

Miletić, dakle, tvrdi da je u Đikićevom osobnom financijskom interesu promovirati cjepivo protiv Covida, jer je za to dobio velik novac. Ta Miletićeva tvrdnja sasvim je besmislena.

Naime, točno je da je laboratorij Ivana Đikića u veljači ove godine od ministarstva znanosti njemačke savezne države Hessen dobio osam milijuna eura (odnosno 60 milijuna kuna) projektnih sredstava. O tome su detaljno izvještavali vodeći hrvatski mediji (Jutarnji list, Večernji list).

Đikić taj novac, međutim, nije dobio za istraživanja povezana s cjepivima, već se radi o sredstvima koja će biti utrošena u potragu za lijekovima protiv Covida-19. Kako lijekovi protiv Covida-19 ionako neće biti potrebni pravovremeno cijepljenim osobama (jer je svrha cijepljenja upravo izbjegavanje bolesti), tako nema smisla ni tvrdnja da Đikić cjepiva promovira iz vlastitog interesa. Ako njegov projekt bude uspješan, korist od njega će imati pacijenti koji nisu uspjeli izbjeći zarazu i oboljenje. Takvi su među cijepljenima u ogromnoj manjini. Podaci američkog Centra za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) pokazuju da je udio necijepljenih osoba među hospitaliziranima i preminulima od Covida-19 oko 99 posto (AP).

Netočno o PCR testovima

“Drago mi je da je naš znanstvenik Lauc isto doveo u pitanje PCR testove. O tome dobro znamo da su potpuno nepouzdani i koliko sam uspio pročitati, vi možete na Coca-Coli, na voću, povrću, na robi naći Covid. A onda je vrlo zanimljivo da su se prema tim PCR testovima radile sve mjere”, rekao je Miletić u Facebook istupu od 29. lipnja.

Tvrdnja da su PCR testovi potpuno nepouzdani je činjenično netočna. Faktograf je o dezinformacijama vezanim za PCR testove pisao u više navrata, a razotkrili smo i netočnu tvrdnju da je prisutnosti SARS-CoV-2 virusa pronađena u Coca-Coli. Pritom, test kojim je taj virus “pronađen” uopće nije bio PCR, već brzi antigenski test.

Uostalom, čak ni sam Lauc u intervjuu na koji se Miletić referira nije rekao da su PCR testovi nepouzdani (N1). Rekao je kako smatra da je broj teško oboljelih važniji pokazatelj kretanja epidemije od broja osoba kojima je PCR testom u nosu utvrđena prisutnost virusa.

Također, Miletićeva tvrdnja da su se “prema tim PCR testovima radile sve mjere” u praksi baš i nije utemeljena. Iako bi brojke zaraženih utvrđene testiranjem trebale biti osnova za donošenje mjera, to baš i nije uvijek bilo tako. Ključni problem s mjerama koje su u Hrvatskoj donošene s ciljem suzbijanja epidemije Covida-19, kao što je Faktograf u više navrata pisao (1, 2, 3), bio je upravo što su donošene bez jasnih i mjerljivih medicinskih kriterija.

Umjesto da se odluče uvesti npr. metodu semafora, za koju su se odlučile brojne europske zemlje, a koja mjere čini razumljivijima i predvidljivijima (čineći ih strožima ili blažima ovisno o kretanju određenih pokazatelja širenja epidemije), hrvatske su vlasti odluke donosile netransparentno, često bez referiranja na dostupne podatke što je – uz prateće incidente koji su razotkrili da ista pravila ne vrijede jednako za sve društvene skupine i/ili pojedince – znatno narušilo povjerenje javnosti u institucije koje bi trebale predvoditi proces suzbijanja epidemije te na kraju zasigurno doprinijelo i otporu prema cijepljenju kod većeg broja ljudi.

Greške vladajućih otvaraju prostor političkim oportunistima

Iako Miletićeve objave sadrže mnoštvo manipulacija i činjeničnih netočnosti, na društvenim mrežama ipak dosežu tisuće ljudi. Za kraj se nužno zapitati i zašto je to tako?

Primarni razlog popularnosti Miletićevih objava treba tražiti u postupcima Vlade RH i Stožera civilne zaštite, dakle tijelima odgovornima za upravljanje hrvatskim odgovorom na pandemiju.

Upravo netransparentno upravljanje pandemijom i loša komunikacija vladajućih stvorile su plodno tlo za bujanje neutemeljenih tvrdnji i teorija zavjere. Najnoviji primjer za to je kampanja kojom politički i javnozdravstveni vlastodršci pozivaju građane na cijepljenje.

Ta je kampanja – a u tome je Miletić u pravu – često utemeljenja na zastrašivanju i emotivnom ucjenjivanju građana. Građane koji gaje sumnje prema sigurnosti cjepiva tako se s najviših pozicija naziva neodgovornima i nerazumnima; poručuje im se da je država odradila svoj dio posla, a sad je ostalo na njima; optužuje ih se da će zbog neodgovornog ponašanja upropastiti turističku sezonu, dovesti u pitanje stabilnost javnih financija i postati sukrivci za eventualno jesensko širenje novog vala zaraze, pa time i veći broj smrtnih slučajeva koje se moglo izbjeći.

Doista je teoretski moguće da se zbog nedovoljnog broja cijepljenih građana zaraza Covidom-19 u Hrvatskoj ponovo razbukta, da turistička sezona zbog toga podbaci, da se produbi rupa u državnom budžetu i da Covid-19 usmrti još veći broj ljudi. Međutim, upućivanjem takvih poruka Vlada će teško znatnije doprinijeti motiviranju građana da prime cjepivo.

Kao što je Faktograf već pisao, najefikasniji način suzbijanja neutemeljenog skepticizma prema cjepivu je direktna, otvorena i jasna komunikacija s građanima. Ljudima je potrebno objasniti zbog čega je cjepivo potrebno, kako je napravljeno, kako djeluje i što ga čini efikasnim i sigurnim. Kampanja cijepljenja ne treba biti fokusirana na to da se ljude zastraši, već da ih se potakne da vakcinacijom zaštite vlastito zdravlje, kao i zdravlje svojih najbližih.

Ta komunikacija mora biti precizna, jasna i edukativna, utemeljena u kvalitetnim javnim podacima i znanstvenim spoznajama. To je jedini način da se ostvari proklamirani cilj cijepljenja što većeg udjela populacije. Kampanja utemeljena na strahu i ucjenama neće polučiti željeni rezultat. Upravo suprotno; među brojnim će ljudima izgledno osnažiti otpor prema cijepljenju i otvoriti dodatni politički prostor oportunistima poput Miletića.

*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.