Bespovratnim sredstvima Fonda solidarnosti EU za obnovu kulturne baštine nakon potresa trenutno se financiraju 142 projekta. Prema podacima Ministarstva kulture i medija, ukupni iznos do sada ugovorenih sredstava za obnovu kulturne baštine nakon potresa nešto je viši od 3,32 milijarde kuna.
Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu iz ožujka prošle godine otvoren je koncem siječnja ove godine. Njegova ukupna vrijednost je 3,48 milijardi kuna i s obzirom na do sada ugovorena sredstva praktični je „ispražnjen“.
Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za obnovu kulturne baštine otvoren je do 30. svibnja iduće godine. Prema njegovim odredbama, ranije će biti zatvoren u slučaju iskorištenja alociranih sredstava. Iako je u alociranim sredstvima raspoloživo još samo 159 milijuna kuna, to ne znači da će natječaj uskoro biti zatvoren.
To će se, naime, dogoditi „kada ukupni iznos zaprimljenih projektnih prijedloga dosegne 200 posto inicijalne alokacije poziva“ kako se obrazlaže u uvjetima natječaja. Naknadno je izmjenom Poziva prag podignut na 400 posto inicijalne alokacije.
Iako natječaj još traje, ugovori se već raskidaju
No, prema podacima s mrežnih stranica Ministarstva kulture i medija kao i mrežne stranice Europski strukturni i investicijski fondovi, resorno ministarstvo je sporazumno raskinulo tri ugovora s dva korisnika. Ipak, čini se da stvari nisu toliko jednostavne.
S Bazilikom Srca Isusova u Palmotićevoj ulici sporazumno su raskinuta dva ugovora za izradu projektne dokumentacije i provedbu mjera zaštite samostanskog kompleksa te same crkve koja je u lanjskom potresu teško oštećena. Vrijednost tih raskinutih ugovora je 102,9 milijuna kuna te 55,66 milijuna kuna.
I s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU), prema podacima sa službenih stranica, sporazumno je raskinut ugovor o izradi projektne dokumentacije i provedbi mjera zaštite zgrade Zavodi HAZU u Kovačićevoj ulici, vrijedan nešto više od 20 milijuna kuna.
„Obavještavamo Vas kako je ovdje riječ o ugovorima o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava za provedbu mjera zaštite kulturne baštine financirane iz Fonda solidarnosti Europske unije koji su raskinuti u skladu s Općim uvjetima ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava za operacije koje se financiraju iz Fonda solidarnosti Europske unije“, navode iz Ministarstva kulture i medija na naš upit o razlozima raskida tih ugovora. Ističu pritom da dodijeljena financijska sredstva po ugovorima „nisu korištena te su raskidi potpisani bez financijskih obveza“.
Kako objašnjavaju u ministarstvu, ugovori s Bazilikom Srca Isusova sporazumno su raskinuti jer je korisnik nakon što su mu odobrena sredstva za dva projekta naknadno prijavio objedinjeni projekt. Taj objedinjeni projekt pod nazivom „Izrada projektne dokumentacije i provedbe mjera zaštite kompleksa crkve Srca Isusova sa samostanom reda Družbe Isusove, Palmotićeva 31-33, Zagreb“, odobren je na Povjerenstvu za odabir projekata.
Za objedinjeni projekt obnove samostanskog kompleksa i crkve u Palmotićevoj, odobreno je 124,13 milijuna kuna bespovratnih sredstava Fonda solidarnosti.
Kako je došlo do raskida?
No, iako se u javnom objavljenom dokumentu o raskinutim ugovorima navodi da su sporazumno raskinuti, u slučaju HAZU-a to nije tako. Taj je ugovor Ministarstvo, proizlazi iz njihova odgovora, jednostrano raskinulo.
„Što se tiče projekta pod nazivom ‘Izrada projekte dokumentacije i provedba mjera zaštite zgrade Zavodi HAZU, A. Kovačića 5, Zagreb’, ugovor je bilo nužno raskinuti jer je uprava HAZU naknadno obavijestila tijelo za provedbu financijskog doprinosa da je uvidom u Knjigu položenih ugovora na zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu, ustanovljeno da se u prethodno navedenoj zgradi, u kojoj su u pretežitom dijelu smještene znanstvenoistraživačke i muzejske jedinice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, nalazi jedan stan u potkrovlju zgrade u privatnom vlasništvu, što nije razvidno iz Izvatka iz zemljišnih knjiga“, objašnjavaju iz resornog ministarstva.
Dodaju i kako se, kada je riječ o pozivu za dodjelu bespovratnih sredstava iz Europskog fonda solidarnosti, „pod pojmom kulturna baština podrazumijeva se nepokretna i pokretna baština javne namjene, a ne privatne stambene, kao što je i navedeno u Uputama za prijavitelje“.
Sam HAZU, očito, nije sretan zbog raskidanja ugovora za obnovu zgrade u kojoj se nalaze njegovi Zavodi, ali i privatni stan u potkrovlju zgrade.
„Ukoliko spomenuti ugovor bude raskinut sredstva će se pokušati naći iz drugih izvora“, odgovorili su nam iz HAZU-a na upit iz kojih će izvora financirati obnovu zgrade u kojoj su smješteni Zavodi s obzirom da je ugovor o bespovratnim sredstvima iz Fonda solidarnosti raskinut.
HAZU se ne miri s raskidom
Na naše traženje da objasne kako ugovor nije raskinut, kada je ta informacija javno objavljena iz HAZU-a objašnjavaju kako će se to dogoditi kada dokument o raskidu potpiše predsjednik HAZU-a.
„Ministarstvo kulture i medija poslalo je Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Sporazum o raskidu Ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava, no Sporazum će stupiti na snagu tek kad ga potpiše predsjednik HAZU“, navode iz HAZU-a. Dodatno objašnjavaju i kako su resornom ministarstvu uputili „uputili prijedlog za preispitivanje razloga za sporazum o raskidu ugovora“ te čekaju odgovor na taj prijedlog.
Odgovor je, međutim, jasan. HAZU-u sredstva za raskinuti ugovor nisu dostavljena, Ministarstvo je ugovor jednostrano raskinulo i pregovora o njegovoj izmjeni nema jer se privatan stan u zgradi ne smatra kulturnom baštinom. I stoga, HAZU-u za zgradu u Kovačićevoj ulici ne može dobiti bespovratna sredstva.
Da je Ministarstvo u pravu, dodatno objašnjavaju sadržajem općih uvjeta Ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava za operacije koje se financiraju iz Fonda solidarnosti Europske unije.
Pozivajući se na članak 24.1. tog ugovora, iz Ministarstva kulture i medija navode kako „korisnik razumije te pristaje na to da Tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa jednostranom izjavom raskida Ugovor u slučaju kada: e) Korisnik dostavi lažne i/ili neistinite i/ili nepotpune podatke/izvješća/izjave s ciljem prikrivanja stvarnog stanja“.
Iz tog objašnjenja proizlazi da je HAZU pokušao „ugurati” privatni stan koji se ne smatra kulturnom baštinom u prijavu Ministarstvu i „izvući“ sredstva u sklopu projekta obnove prostora u Kovačićevoj u kojem se uz Zavod za povijesti i filozofiju znanosti nalaze i Zavod za lingvistička istraživanja, Zavod za paleontologiju i geologiju te Kabinet za pravne, političke i sociološke znanosti.
To nije jedini ugovoreni projekt HAZU
Bez obzira na jedan raskinuti ugovor, prema do sada ugovorenim projektima, HAZU će iz Fonda solidarnosti dobiti preko 400 milijuna bespovratnih sredstava za izradu projektne dokumentacije i provedbu mjera zaštite 13 njegovih prostora stradalih u prošlogodišnjem potresu, od Gliptoteke, preko Moderne galerije, Palače HAZU-a, Galerije starih majstora do obnove Ilirske dvorane u Palači Drašković.
Bespovratna sredstva Fonda solidarnosti mogu se za dobiti za pripremu projektne dokumentacije za provedbu mjera zaštite kulturne baštine i provedbu mjera koje obuhvaćaju izvođenje radova osiguranja i stabiliziranja te radova obnove s ciljem provedbe mjera zaštite, kao i sve hitne radnje poduzete od dana potresa.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
