Faktograf.hr

Samo činjenice

Banke su se priklonile slabije reguliranom prešutnom minusu, a da većina korisnika toga nije bila svjesna

Kamate kod prešutnog prekoračenja, koje se počelo masovno koristiti u posljednje tri godine, kreću se od 8,1 do čak 17,4 posto.
Gerd Altmann (Pixabay)

Istraživanje prakse banaka koje je provela Hrvatska narodna banka (HNB) pokazalo je da 70 posto građana s otvorenim tekućim računima s redovitim priljevom, odnosno uplatom plaće ili mirovine, ima odobreno prekoračenje. Banke pritom nude dopuštena i prešutna prekoračenja, a više od 95 posto svih prekoračenja čine prešutna prekoračenja. Ona su u prosjeku 30 posto skuplja od dopuštenih prekoračenja i, prema nalazima HNB-a, nerijetko iznose i do 300 posto prosječnih mjesečnih primanja.

Građani uglavnom niti ne znaju da koriste skuplji oblik „kreditiranja“ po tekućem računu. Većina će to osvijestiti uskoro jer je HNB prije nekoliko tjedana pokrenula inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o potrošačkom kreditiranju kako bi se bankama propisala nova pravila za prešutno kreditiranje po tekućem računu.

Prešutno prekoračenje bi ubuduće trebalo biti ograničeno na 1.500 kuna, a istodobno će se ograničiti i kamata koju potrošač plaća banci.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

HNB je o svom prijedlogu razgovarao s Ministarstvom financija koje je formalni podnositelj izmjena zakona. Razgovori će se nastaviti, a iz resornog ministarstva navode kako je Zakon o potrošačkom kreditiranju jedan od zakona koji bi iduće godine trebao biti „otvoren“ zbog daljnjeg usklađivanja s EU zakonodavstvom. Pritom se ne odbacuje mogućnost da do izmjena dođe i ranije kako bi se uredilo pitanje prešutnog prekoračenja po tekućim računima. No, to će ovisiti o daljnjim razgovorima s HNB-om.

U domaćim bankama otvoreno je nešto više od 2,59 milijuna tekućih računa i na svim tim računima banke korisnicima mogu odobriti prekoračenje. HNB, u odgovoru na naš upit, napominje i kako je ovdje riječ isključivo o tekućim računima na koje građani primaju redoviti priljev, odnosno plaću ili mirovinu.

„Za potrebe konkretnog ispitivanja HNB-a, nismo prikupljali podatak koliko je ukupno otvoreno tekućih računa građana u bankama i taj je broj zasigurno veći od prethodno navedenoga jer građani mogu imati i više otvorenih tekućih računa u bankama“, napominju iz HNB-a.

Prekoračenje po tekućem računu banke su odobrile za gotovo 1,83 milijuna računa, od njih ukupno nešto više od 2,59 milijuna. Prema podacima HNB-a, od toga je 94 152 dopuštenih, a 1.733.840 prešutnih prekoračenja po računu.

Razlika između “dopuštenog” i “prešutnog” prekoračenja

Prešutno prekoračenje praktično je „pojelo“ dopušteno prekoračenje koje je do prije tri godine bilo tržišni standard. Početak opsežnijeg odobravanja prešutnih prekoračenja, kako navodi HNB, uslijedio je nakon donošenja Odluke o efektivnoj kamatnoj stopi krajem 2017. godine.

„Rezultati istraživanja pokazali su da su se u aktualnoj ponudi na tržištu dva proizvoda stopila u jedan, ali pod uvjetima koji ne omogućuju primjerenu zaštitu potrošača, i to uz značajno višu cijenu“, naveo je HNB pokrećući inicijativu za zakonskim izmjenama.

Kod dopuštenog prekoračenja predviđena je puna zaštita potrošača koja uključuje utvrđivanje kreditne sposobnosti, cjelovito informiranje potrošača o proizvodu, postupnu otplatu u 12 rata te, za priču zakonskih izmjena najbitniji element – ograničenje efektivne kamatne stope (EKS) koja predstavlja „stvarnu“ cijenu kredita.

S druge strane, prešutno prekoračenje je ono pri kojem banka potrošaču stavlja na raspolaganje sredstva koja nadmašuju trenutačno stanje tekućeg računa potrošača ili dogovoreno prekoračenje. Kod prešutnog prekoračenja, poslovni odnos reguliran je ugovorom o tekućem računu pa se na informiranje potrošača primjenjuju odredbe Zakona o platnom prometu, a ne Zakona o potrošačkom kreditiranju. Stoga banka ima samo obavezu potrošaču pružiti informacije o kamatnoj stopi i naknadama. Pritom nije potrebna procjena kreditne sposobnosti, nije obvezna odredba o otplati duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prekoračenja i ono najvažnije – ne primjenjuje se ograničenje visine EKS. Što znači da banke imaju otvorene ruke pri određivanju cijene korištenja minusa na tekućem računu.

A ta cijena je visoka.

Kod prešutnog prekoračenja kamata i do 17,37 posto

Prema podacima koje je prikupio HNB, „prosječni EKS za dopuštena prekoračenja izračunat za reprezentativne primjere iznosi 7,60 posto“. Pritom je, kako objašnjavaju iz HNB-a, najniža cijena dopuštenog prekoračenja 6,38 posto, a najviša 8,11 posto. Taj „iskazani najviši EKS je u trenutku prikupljanja podataka za istraživanje bio i maksimalni dopušteni“.

S druge strane, „prosječni EKS za prešutna prekoračenja izračunat za reprezentativne primjere iznosi 10,97 posto“. Iza tog prosjeka, međutim, krije je stvarna cijena „kredita“ koja se kreće od 8,11 posto do čak 17,37 posto. To znači da dio građana za prešutno prekoračenje plaća više nego duplu cijenu najskupljeg dopuštenog prekoračenja.

Tako, prema podacima HNB-a, prosječno odobreno dopušteno prekoračenje iznosi 12.295 kuna i njega koristi 31 704 potrošača. Istodobno, prosječno odobreno prešutno prekoračenje iznosi 8.821 kunu i koristi ga 839 920 građana.

HNB u istraživanju nije prikupljao podatak o tome koliko građana prekoračenje koristi u punom iznosu. No, navode kako u banci koja ima najviši postotak iskorištenosti prekoračenja, on iznosi 93 posto.

„Na razini cijelog tržišta prosjek iskorištenosti prekoračenja je 65 posto“, odgovorili su nam iz HNB-a.

Na naš upit zbog čega su građani pristajali na skuplji oblik zaduženja, iz HNB-a navode kako smatraju da građani, uglavnom, nisu niti primijetili da koriste skuplji oblik zaduženja. Tako na adresu HNB-a nisu niti pristizale žalbe zbog skupljeg prekoračenja po tekućem računu.

„Žalbe koje je dobio HNB prvenstveno su bile zbog toga što su ih banke obavijestile da su im stavile na raspolaganje prekoračenje koje oni nisu tražili, niti su željeli da im bude na raspolaganju“, navode iz HNB-a.

Iz Hrvatske udruge banaka (HUB), na naš upit, poručuju kako „banke podržavaju sve inicijative koje omogućavaju unapređenje sustava zaštite potrošača i dodatno sprečavanje prekomjernog zaduživanja te će nastaviti postupati u skladu s uputama regulatora i zakonskim propisima“. Podsjećaju i da je poslovanje banaka usklađeno s aktualnom zakonskom regulativom koja predviđa mogućnosti dopuštenog i prešutnog prekoračenja po tekućem računu.

HUB: Prešutno prekoračenje je fleksibilan proizvod

„Prešutno prekoračenje je fleksibilan proizvod namijenjen onim klijentima koji dodatne izvore sredstava trebaju u vrlo kratkom vremenskom roku i uz minimalne procedure, zbog čega je skuplji u odnosu na druge vrste kredita“, navode iz HUB-a.

To se pomalo kosi s podatkom HNB-a kojem su se građani žalili jer im je banka na raspolaganje stavila prekoračenje koje nisu tražili niti ga žele imati.

Iako iz bankarskog sektora poručuju da će se uskladiti s odlukama regulatora, a to je u ovom slučaju HNB, nisu najsretniji ograničenjima koja im se pripremaju. Donekle to ukazuje i činjenica da banke nerado govore o dopuštenom i prešutnom prekoračenju.

Sedam većih banaka pitali smo zbog čega su građani pristajali na skuplji oblik zaduženja, odnosno kako su im objasnili razliku između dva proizvoda te koliki je EKS za dopušteno, odnosno prešutno prekoračenje.

Odgovor nam je stigao samo iz  Erste&Steiermärkische Banke koja objašnjava razloge odustajanja od ponude dopuštenog prekoračenja. Istodobno, HUB je dopunio svoj odgovor navodeći: „Svi klijenti su transparentno informirani o uvjetima pružanja bankovnih usluga i proizvoda s obzirom na to da opći uvjeti poslovanja banaka jasno i precizno uređuju ugovorne i izvanugovorne odnose s klijentima.“

HNB traži ograničenje kamata

Erste banka, pak, navodi kako je nakon stupanja na snagu HNB-ove Odluke o efektivnoj kamatnoj stopi, u prosincu 2017. godine, „razmotrila pravne i ekonomske reperkusije njezina uvođenja te donijela odluku o ukidanju tzv. dopuštenog prekoračenja, odnosno uvođenju tzv. prešutnih prekoračenja u svoju ponudu klijentima, što je i učinila u travnju 2018. godine“.

„U skladu s tumačenjem Odluke o efektivnoj kamatnoj stopi, Erste banka je u izračun efektivne kamatne stope na dopušteno prekoračenje uključila naknadu za vođenje računa, što ranije nije bio slučaj. Imajući u vidu relativno nisku ročnost na koju se takav proizvod ugovara (uobičajeno 12 mjeseci) te ograničenje njegove cijene u vidu primjene gornje granice efektivne kamatne stope, nova pravila u velikoj bi mjeri utjecala na ekonomsku isplativost postojanja takvog proizvoda u ponudi banke“, navode iz Erste banke dodajući, među ostalim, kako bi zbog toga mnogim klijentima bilo onemogućeno korištenje dopuštenog prekoračenja.

Navode i kako se danas prešutno prekoračenje odobrava klijentima s tekućim računom u Erste banci, koji preko njega primaju redovita mjesečna primanja, i to isključivo uz njihovu prethodnu suglasnost.

„U ovom trenutku je u Erste banci ukupno nešto manje od 168 tisuća ugovorenih prešutnih prekoračenja, od čega oko 53 posto klijenata odobreno prekoračenje mjesečno i koristi. Prosječni iznos odobrenog prešutnog prekoračenja je oko 10.370 kuna, dok je, s druge strane, prosječni iznos iskorištenog prekoračenja oko 3.300 kuna“, navode iz Erste banke. Objašnjavaju i da u slučaju ukidanja ili smanjenja prešutnog prekoračenja klijentima nude mogućnost otplate iskorištenog iznosa prekoračenja kroz 12 mjesečnih obroka, „neovisno o o tome što kod prešutnih prekoračenja takva obveza u ovom trenutku nije propisana zakonom ili drugim važećim propisima“. Dodaju i kako je banka slijedom HNB-ove inicijative „nakon detaljne analize započela s poduzimanjem potrebnih koraka s ciljem prilagodbe svojih poslovnih politika u tom segmentu, a u skladu sa zahtjevom regulatora“.

Banke će, prema zahtjevu HNB-a za zakonodavnim izmjenama, za postojeće ugovore o tekućim računima, propisati obvezu primjene ograničenja EKS-a kod prešutnog prekoračenja i obvezu banke da ponudi otplatu duga u 12 rata u slučaju smanjenja ili ukidanja prešutnog prekoračenja. To bi značilo i da bi prešutna opterećenja za gotovo 840 tisuća građana koji ih koriste trebala pojeftiniti.

Za novougovorene tekuće račune propisao se maksimalan iznos prešutnog prekoračenja u visini 1.500 kuna. Ako njegovo trajanje bude “značajno”, odnosno duže od  90 dana, te u “značajnom” iznosu, banka mora klijentu ponuditi odgovarajući kreditni proizvod, dopušteno prekoračenje ili kredit, kojim će zamijeniti prešutno prekoračenje.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.