Faktograf.hr

Samo činjenice

Na Facebooku se šire nove manipulacije o cijepljenju u Izraelu

U videu koji je podijeljen 26 tisuća, a pregledan više od 600 tisuća puta netočno se tvrdi kako podaci iz Izraela pokazuju da cjepivo protiv Covida-19 nije učinkovito.
Photo by Taylor Brandon on Unsplash

Tisuće ljudi na Facebooku su podijelile video zapis isječka iz emisije na austrijskoj televiziji, u kojem se neutemeljeno tvrdi da cjepiva nisu učinkovita u suzbijanju širenja Covida-19.

Samo s jednog korisničkog profila video je podijeljen više od 26 tisuća puta, a prikupio je više od 600 tisuća pregleda.

Video zapis koji se širi Facebookom je nastao tako što je netko mobitelom snimao televizijski ekran, da bi u video zatim bili ubačeni i titlovi. Kut snimanja je takav da je donji dio ekrana gotovo sasvim odrezan pa gledatelj iz videa ne može doznati identitet govornika.

U pitanju je dio emisije “Fellner! Live” austrijske televizije OE24. Emisija je emitirana 3. kolovoza, a u njoj su stavove sučelila dva bivša austrijska političara: ljevičar Sebastian Bohrn Mena i desničar Gerald Grosz. Snimka čitave emisije dostupna je na YouTubeu.

Govornik u videu je Gerald Grosz, austrijski poduzetnik i bivši političar. Od 2008. do 2013. bio je član austrijskog parlamenta, gdje je izabran kao zastupnik Saveza za budućnost Austrije (BZÖ). Radi se o nacionalističkoj i populističkoj stranci koju je osnovao kontroverzni guverner Koruške Jörg Haider.

U videu se ne prenosi nijedna izjava drugog gosta emisije, kojeg se u titlovima pogrešno opisuje kao “najvišeg predstavnika za vakcinisanje u Austriji”. Međutim, Sebastian Bohrn Mena nije liječnik, niti ima ikakve veze s kampanjom cijepljenja u Austriji. Bohrn Mena je konzultant u području održivog razvoja, a usto objavljuje i kolumne u više austrijskih medija. U prošlosti je bio član Socijaldemokratske partije Austrije (SPÖ), a zatim i još jedne manje zeleno-lijeve stranke.

Netočni titlovi i cenzuriranje identiteta govornika imaju svrhu manipulacije gledateljem, koji stječe dojam kako se radi o televizijskom nastupu tijekom kojeg je nacionalni medicinski autoritet za cijepljenje suočen s neoborivim argumentima. Vidljivo je to iz komentara ispod videa, u kojem se korisnici pitaju i npr. kad ćemo na hrvatskim televizijama vidjeti ovakvo sučeljavanje s ministrom zdravstva Vilijem Berošem.

Brojke iz Izraela

Osim što je manipulativno prezentiran, video sadrži i tvrdnje koje su neutemeljene odnosno činjenično netočne. Efikasnost cjepiva se tako izjednačava s “uzimanjem kamilice ili kakvog homeopatskog pripravka”.

Grosz u videu ističe kako je primio cjepivo protiv Covida-19 i ističe kako sada smatra da je to bila pogreška. Tvrdi kako novi podaci, prvenstveno podaci iz Izraela, pokazuju da cjepivo ne štiti ni od širenja bolesti, ni od oboljenja, ni od smrti. Međutim, to nije ono što podaci iz Izraela doista pokazuju.

Za početak, netočna je Groszova tvrdnja da necijepljene osobe u Izraelu “treba tražiti povećalom”. Prema podacima koje prikuplja stranica Our World in Data, u Izraelu je do 2. rujna 2021. barem jednom dozom cijepljeno nešto više od 68 posto populacije, tj. nešto više od dvije trećine stanovništva. U Izraelu živi skoro 9 milijuna ljudi, ali populacija Izraela je vrlo mlada pa ova brojka zapravo znači da je cijepljeno oko 80 posto ljudi starijih od 12 godina.

Podaci koji su tijekom pandemije prikupljeni u Izraelu pokazuju da cijepljenje ipak čini znatnu razliku. Iako Izrael trenutno bilježi rekordne brojke novozareženih (broj slučajeva veći je od 10 tisuća dnevno), broj umrlih i hospitaliziranih je znatno manji.

Vrhunac epidemije u Izraelu zabilježen je u siječnju 2021. godine, kada se dnevni broj novozaraženih približavao brojci od 9 tisuća. Dnevno je u Izraelu tada umiralo oko 60 ljudi. Iako je broj zaraženih sada osjetno veći nego na vrhuncu zimskog vala, broj mrtvih je osjetno manji: Izrael krajem kolovoza i početkom rujna 2021. bilježi oko 25 smrtnih slučajeva dnevno. Isto važi i za broj hospitaliziranih pacijenata: krajem kolovoza 2021. u izraelskim bolnicama bilo je zaprimljeno oko 1300 pacijenata oboljelih od Covida-19, dok ih je na vrhuncu zimskog vala u siječnju 2021. bilo oko 2400.

Manipuliranje statistikom

Međutim, točno je i da je među hospitaliziranima u Izraelu osjetan broj cijepljenih osoba. Sredinom kolovoza prelazio je 60 posto. No to i dalje ne znači da cjepiva nisu djelotvorna.

Brojni su se znanstvenici već bavili statističkim paradoksima zbog kojih su brojke iz Izraela podložne pogrešnim interpretacijama. Profesor matematike s američkog Sveučilišta u Wisconsinu Jordan Ellenberg o tome je pisao za The Washington Post, a detaljnu analizu je u formi bloga objavio i statističar Jeffrey Morris sa Sveučilišta u Pennsylvaniji.

Evo što brojke iz Izraela zapravo znače: točno je da su cjepiva nešto manje učinkovita protiv delta soja nego što su bila protiv ranijih mutacija novog koronavirusa, ali ipak spriječavaju infekciju u oko dvije trećine slučajeva.

Također, kad se detaljno sagledaju brojke koje redovito objavljuje izraelsko ministarstvo zdravstva, pokazuje se da je ključno promatrati razlike u različitim dobnim skupinama. Cijepljene osobe mlađe od 50 godina gotovo uopće više ne završavaju u bolnici, tj. cjepivo je smanjilo broj slučajeva hospitalizacije u ovoj dobnoj skupini za oko deset puta.

Stariji Izraelci i dalje imaju veće šanse da se ozbiljnije razbole od Covida-19 čak i ako jesu cijepljeni. Međutim, i u skupini Izraelaca starijih od 50 cijepljenje je smanjilo broj slučajeva hospitaliziranih pacijenata za oko šest puta.

Cjepivo protiv Covida-19, dakle, nije potpuno efikasno u sprečavanju oboljenja i širenja zaraze. Međutim, to je bilo poznato još u fazi razvoja cjepiva, a ista stvar važi i za cjepiva protiv svih drugih bolesti. Podaci iz Izraela i drugih zemalja s visokim udjelom procijepljenog stanovništva pokazuju da je vrlo teško steći tzv. kolektivni imunitet protiv delta soja novog koronavirusa, ali istovremeno pokazuju i da cijepljene osobe u dodiru s virusom prolaze znatno bolje od necijepljenih.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.