Faktograf.hr

Samo činjenice

Cjepivo nije uzrokovalo “španjolsku gripu”

Društvenim mrežama širi se video u kojem se netočno tvrdi da je cjepivo uzrokovalo španjolsku grupu. Sugerira se da se ista stvar događa i sad, u pandemiji Covida-19.
španjolska gripa
U.S. Army Medical Corps

Društvenim mrežama ubrzano se širi antivakserski video u kojem se tvrdi da su za vrijeme pandemije tzv. “španjolske gripe” umirale osobe koje su bile cijepljene.

Video se širi putem privatnih Facebook profila (samo s jednog je podijeljen preko 600 puta), a smontiran je uz pomoć starih fotografija uz koje se čuje ženski glas koji iznosi dezinformacije o pandemiji koja je trajala od 1918. do 1920. godine.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

“Zdravi muškarci i žene umiru u vrhuncu svog života. Ne stari, kao što bi to bio slučaj s virusnom gripom. Tko je bio odgovoran za ovaj program distribucije i masovnog cijepljenja? Rockefellerov institut. Tko je bio odgovoran znanstvenik? Dr. Frederik Gates”, navodi se u video isječku.

Prema autoru videa, Gates je bio odgovoran za to što su vojnici dobili doze eksperimentalnog cjepiva protiv bakterijskog meningitisa. U videu se navodi da su osobe koje su primile cjepivo proširile bolest na druge osobe i tako uzrokovali širenje zaraze.

“Frederic Gates tada, Bill Gates sada”, zaključuje se u videu te se dodaje kako se bolest tada razvila u američkom Fort Rileyju, a danas u Wuhanskom instititu za virologiju.

Cjepivo nije uzrokovalo “španjolsku gripu”

Nije točno da je cjepivo protiv meningitisa uzrokovalo “španjolsku gripu”. Ovom dezinformacijom već su se bavili fact-checkeri novinske agencije Reuters, u čijem tekstu se navodi kako cijepljenje vojnika u američkom Fort Rileyu 1918. godine, svega nekoliko mjeseci prije nego je u tamošnjem vojnom kampu zabilježen prvi slučaj “španjolske gripe”, uistinu dogodilo. Međutim, ono nije odgovorno za pandemiju koja je uslijedila.

Prema izvješću koje je u srpnju 1918. objavio Frederick L. Gates, prvi poručnik Medicinskog zbora američke vojske, eksperimentalnim cjepivom koje  stvoreno u laboratoriju Rockefellerovog instituta cijepljeno je oko 3700 dobrovoljaca koji su uglavnom imali blage reakcije na cjepivo (glavobolja, bolovi u zglobovima i mučnina). 

Kako je za Reuters rekao Donald Burke, epidemiolog i bivši dekan Fakulteta za javno zdravstvo Sveučilišta u Pittsburghu, meningitis je bolest koja je uzrokovana bakterijom, dok je gripa uzrokovana virusom. Isto tako naglašava kako u to doba testiranje cjepiva nije bilo rijetkost jer se radi o vremenu koje označava rano doba mikrobiologije.

“Eksperiment s meningokoknim cjepivom u Fort Rileyju nije bio neobičan znanstveni pothvat. Mnoga cjepiva protiv bakterija ispitivana su u cijelom SAD-u tijekom 1918. godine”, navodi Burke. 

Osim toga, dodaje kako su vojnici bili logičan izbor za cijepljenje jer se bolest širila među ljudima koji su boravili u zajedničkoj prostoriji, kao što su to činili vojnici u spavaonicama.

Tijekom pandemije gripe 1918. godine, eksperimentalna bakterijska cjepiva korištena su u vojnim logorima, ali i na radnicima pa se tako eksperimentalno cijepilo i 275.000 zaposlenika tvrtke US. Steel Company. Budući da uzrok bolesti tada još nije bio poznat, bakterijska cjepiva testirala su se u nadi da bi mogla djelovati na “španjolsku gripu”. Danas znamo da za takvo rezoniranje nema znanstvene osnove.

Nadalje, u video isječku se sugerira da je Frederick L. Gates povezan s Billom Gatesom, osnivačem Microsofta uz kojeg se često vežu teorije zavjere o pandemiji Covida-19. Kako su pisale kolege s portala Mythdetector, Gates koji je za vrijeme širenja “španjolske gripe” bio poručnik Medicinskog zbora američke vojske ni na koji način, pa ni rodbinski, nije povezan s Billom Gatesom.

Neutemeljena je i tvrdnja da je virus stvoren u Wuhanskom institutu za virologiju u Kini. Činjenice o porijeklu virusa još uvijek nisu utvrđene. Znanstvenici uglavnom vjeruju kako su najveće šanse da je virus nastao u prirodi, ali postoje i indicije koje idu u prilog tezi da je stigao iz laboratorija (o čemu smo više pisali u ovom tekstu).

Cijepljeni ne štete necijepljenima

Kroz video se provlači i tvrdnja da cijepljene osobe mogu našteti necijepljenima samo zato što su cijepljeni. Ovaj video na društvenim mrežama koristi se kao uporište za neosnovanu tezu da cijepljene osobe šire Covid-19 među onima koji odbijaju cjepivo. Riječ je o dezinformaciji koja je postala viralna unazad pola godine i kojom se Faktograf bavio u ovom tekstu.

Paul Ottif, jedan od izumitelja cjepiva protiv rotavirusa i direktor Centra za obrazovanje o cjepivima u Dječjoj bolnici u Philadelphiji tada je za FactCheck.org rekao da  još nije zabilježeno da osobe koje su primile cjepivo samo zbog toga postaju prenosnici bolesti.

Jedini način da se tako nešto potencijalno dogodi jest ako cjepivo sadrži oslabljenu verziju klice koja uzrokuje bolest. Takva vrsta cjepiva djeluju tako da puštaju virus da se replicira u čovjekovom tijelu dovoljno puta da stimulira imunološki odgovor, ali bez da uzrokuje samu bolest. Takva cjepiva mogu dovesti do toga da osoba oslobodi oslabljeni virus (često kroz izmet), no izuzetno je rijetko da on proširi dovoljno klica koje bi zarazile nekoga drugog bolešću. 

Kako piše PolitiFact, neka cjepiva protiv živih virusa u povijesti su širila virus dovoljno da utječu na druge, kao što su oralno cjepivo protiv dječje paralize i rotavirusno cjepivo. 

Fenomen, poznat kao “kontaktni imunitet” igrao je bitnu ulogu u iskorjenjivanju dječje paralize jer su se cijepljenjem jednog djeteta mogla neizravno “cijepiti” i druga djeca, a samo je u rijetkim slučajevima oralno cjepivo protiv dječje paralize uzrokovalo samu bolest kod necijepljene osobe.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.