Faktograf.hr

Samo činjenice

Popisivači iz redova nacionalnih manjina sudjelovali su na svim popisima od 1961. godine

Nije riječ o novosti Plenkovićeve vlade, već o uobičajenoj praksi i u prijašnjim popisima stanovništva.
foto HINA/ Tomislav PAVLEK/ tp

„Državni zavod za statistiku je izdao ‘Organizacijske upute, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021., Interni metodološki materijal, Zagreb, 2021.’, u kojima na stranici 10 pod točkom 1.9. se propisuje ‘…Tijekom popisivanja treba voditi računa o razmjernoj zastupljenosti popisivača iz nacionalnih manjina…’. Ovo je dokaz da Vi, Vaš šef kluba HDZ-a Branko Bačić te Vaš koalicijski partner Milorad Pupovac bezočno iznosite neistine tvrdeći da niste uveli nacionalni ključ za popisivače“, ustvrdio je Milan Vrkljan, zastupnik u Hrvatskom saboru u pismu kojeg je uputio Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade.

Taj nezavisni zastupnik (koji je u Sabor ušao na listi Domovinskog pokreta) zapitao se i „kakve veze ima nacionalna pripadnost s popunjavanjem formulara“, navodeći i „ova uredba je eklatantno kršenje Ustava, koji zabranjuje bilo kakvu vrstu diskriminacije, te ste s tom uredbom doveli u pitanje vjerodostojnost cijelog procesa popisa stanovništva“. Kako on navodi, „popisivač obavlja isključivo administrativan posao, uzima informacije od hrvatskih građana te ih popunjava u zadani formular“.

Zastupnik Vrkljan nije jedini koji u pitanje dovodi vjerodostojnost ovogodišnjeg popisa stanovništva zbog, kako političari desnog spektra navode, uvođenja nacionalnog ključa za popisivače.

Tako je Karolina Vidović Krišto, nezavisna zastupnica 25. kolovoza u saborsku proceduru uputila zahtjev za interpelaciju o radu Vlade oko popisa stanovništva, koju je potpisalo 17 zastupnika. Njome traže da se popis odgodi za najmanje godinu dana zbog upitne vjerodostojnosti pripreme tog postupka. O nacionalnom ključu i navodnoj mogućnosti manipulacije podacima govorio je i Ivan Penava, nezavisni zastupnik u saborskom klubu Domovinskog pokreta i gradonačelnik Vukovara (1, 2, 3, 4, 5).

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

“Iako državna tijela planiraju početak popisa stanovništva već od rujna, mi zahtijevamo odgodu za minimalno godinu dana, jer je priprema cijelog postupka prema mišljenju eminentnih demografskih stručnjaka upitne vjerodostojnosti”, izjavila je Vidović Krišto predstavljajući interpelaciju.

Pritom je optužila Branka Bačića, predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a da je narušio kredibilitet Državnog zavoda za statistiku (DZS), izjavljujući da će DZS udovoljiti zahtjevu Milorada Pupovca, zastupnika SDSS-a, da se u lokalnim sredinama gdje Srbi imaju većinu osigura da popisivači budu pripadnici srpske manjine. Ona se referirala na Bačićevu izjavu iz veljače 2020. godine kada je rekao da će DZS „voditi računa da na područjima gdje su koncentrirani pripadnici nacionalnih manjina popisivači dolaze iz redova nacionalnih manjina“, ali i da će provedbene upute DZS-a biti na tragu onih s prošlih izbora.

„Kako je moguće da saborski zastupnik određuje provedbeni akt koji treba donijeti DZS, koji pak može i smije slijediti isključivo zakonski propisane procedure i međunarodne standarde? Bačićeva izjava govori da će DZS provoditi dogovor Bačića, Plenkovića i Pupovca, što znači narušavanje vjerodostojnosti budućeg rezultata popisa“, ustvrdila je prije nekoliko tjedana Vidović Krišto.

Bačić joj je odgovorio podsjećajući da su „klubovi zastupnika nacionalnih manjina glasali protiv donošenja Zakona o popisu stanovništva kojeg je Hrvatski sabor donio 26. ožujka 2020“. Da je tako, vodljivo je i iz podataka Hrvatskog sabora o tome kako je koji zastupnik glasao o zakonu. Pripadnici nacionalnih manjina doista su bili protiv zakona u kojem nisu usvojeni njihovi amandmani (Sabor). Bačić je podsjetio i da je Vlada odbila amandman zastupnika nacionalnih manjina koji se odnosi na mogućnost uvođenja drugog materinjeg jezika.

„Uz to, odbila je i drugi amandman zastupnika nacionalnih manjina o obveznom imenovanju popisivača pripadnika nacionalnih manjina proporcionalno zastupljenosti na pojedinim području, jer se uvjeti koje moraju ispunjavati popisivači definiraju uputama Državnog zavoda za statistiku (DZS)“, kazao je Bačić, dodajući da se donesena uputa DZS-a, u dijelu koji se odnosi na popisivače nacionalnih manjina, ne razlikuje u odnosu na upute prema kojima su provedeni raniji popisi.

Upute u dijelu koji se odnosi na nacionalne manjine i popisivače uvijek su bile iste

Tu uputu, odnosno samo njen početak, u pismu Plenkoviću citira Vrkljan navodeći kako je ona dokaz uvođenja nacionalnog ključa među popisivače stanovništva.

Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine ne sadrži odredbe koje bi uvodile nacionalni ključ pri odabiru popisivača. To opovrgava i Državni zavod za statistiku (DZS), navodeći da su upute u dijelu koji se odnosi na nacionalne manjine i popisivače stovjetne uputama s popisa iz 2011. godine.

Na naše traženje, dostavili su nam cjelovit tekst iz internih Organizacijskih uputa, na koje se poziva Vrkljan i koje su baza i Vidović Krišto, kao i Ivanu Penavi, za tvrdnje o uvođenju nacionalnog ključa.

Tekst iz Organizacijskih uputa je sljedeći, navode iz DZS-a:

„Tijekom popisivanja trebalo bi osigurati razmjernu zastupljenost popisivača iz reda nacionalnih manjina u skladu s njihovim udjelom u ukupnom broju stanovnika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ako je poznato da u popisnom krugu živi veći broj pripadnika određene nacionalne manjine, popisivač bi trebao znati jezik te manjine odnosno biti pripadnik te manjine. Ovo ne bi trebao biti problem na terenu jer je pretpostavka da će se za posao popisivača javljati i pripadnici nacionalnih manjina u omjeru njihove zastupljenosti u ukupnom stanovništvu nekog grada/općine. Naravno, pripadnost jednoj nacionalnoj manjini nije glavni kriterij za odabir popisivača. Glavni kriteriji su punoljetnost, završena najmanje srednja škola, primjerena informatička pismenost te prolazak na završnom testiranju kandidata za popisivače.“

Popisivači, dodaju iz DZS-a, zadužuju jedan ili više popisnih krugova i popisuju sve građane u tim popisnim krugovima, neovisno od njihove nacionalne pripadnosti te za ona kućanstva koja su se samopopisala popisivači preuzimaju kontrolnu šifru.

Što se tiče uključivanja predstavnika nacionalnih manjina u aktivnosti prikupljanja popisnih podataka na terenu, „to nije nikakva novost nego je to bila uobičajena praksa u prijašnjim popisima stanovništva i 2001. i 2011. godine“.

To je bila praksa i u ranijim popisima stanovništva.

„Također je to bila praksa u svim popisima od 1961.,1971.,1981. i 1991. i to zbog prevladavanja jezične barijere kod osoba starije životne dobi ponajprije pripadnika talijanske, albanske, romske, mađarske, češke i ostalih manjina“, naglašavaju iz DZS-a.

Bitno poznavanje jezika

Što to konkretno znači?

„Primjerice, ako je popisivač zadužio tri popisna kruga u kojem je procijenjeno da živi znatan broj talijanske manjine, preporuka je da popisivač, osim hrvatskog jezika, poznaje i talijanski jezik, ali taj popisivač popisuje sve osobe u tim popisnim krugovima, a ne samo pripadnike talijanske nacionalne manjine. Ukoliko je riječ o popisnim  krugovima u kojima pretežito živi romska nacionalna manjina, preporuka je da popisivač osim hrvatskog poznaje i romski jezik. Ukoliko je riječ o popisnim krugovima u kojima pretežito živi mađarska nacionalna manjina, korisno je da  popisivač osim hrvatskog poznaje i mađarski jezik. Ukoliko je riječ o popisnim  krugovima u kojima pretežito živi češka nacionalna manjina, korisno je da  popisivač osim hrvatskog poznaje i češki jezik, itd.“, naglašavaju iz DZS-a.

Podacima Popisa stanovništva „nitko ne može manipulirati jer se prikupljanje i obrada podataka radi u skladu sa statističkim standardima poštujući odredbe EU Uredbi i nacionalnih propisa kojima se regulira provedba Popisa, obrada podataka, tabeliranje i diseminacija podataka“. To su standardi, ističu iz DZS-a, koji se primjenjuju za provedbu istraživanja službene statistike.

Dvije faze popisa

Nakon dvije faze Probnog popisa stanovništva DZS, popis stanovništva provest će se u dvije faze. Prva faza popisa stanovništva trajat će od 13. do 26. rujna kada će se građani moći sami popisivati preko sustava e-Građani. U drugoj fazi, koja se odvija od 27. rujna do 17. listopada, popisivači će izlaziti na teren kako bi popisali one koji se nisu sami popisali online, obavili kontrolu i ispravili eventualne pogreške nastale samopopisivanjem građana.

DZS, u odgovoru na naš upit, naglašava mogućnost samopopisivanja.

„Građani po prvi put u povijesti provedbe popisa imaju mogućnost da se sami popišu koristeći sustav e-Građani i stoga apeliramo na građane da iskoriste tu mogućnost da se sami popišu“, poručuju iz DZS-a.

Kada je riječ o terenskom popisivanju, naglašavaju kako je samo popisivanje i praćenje rada sudionika, kontrola i nadzor svih aktivnosti strogo hijerarhijski postavljena na više razina te „te rad popisivača nadzire kontrolor, rad kontrolora nadzire instruktor, a rad instruktora nadzire koordinator“.

„Odgovornost za rad na terenu imaju i Popisna povjerenstva ispostava te Županijska popisna povjerenstva koja su tijela koja prema Zakonu o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova sudjeluju u organizaciji popisivanja na terenu. Uzimajući u obzir digitalizirani način prikupljanja podataka, kontrola i nadzor rada sudionika je na dnevnoj razini i nikako nije moguće raditi drugačije osim prema uputama koje su sudionici dobili tijekom edukacija kako metodoloških tako i organizacijskih te tehničkih“, ističu iz DZS-a.

Objašnjavaju pritom i kako u CAWI fazi (samopopisivanje putem sustava e-Građani) pripadnici nacionalnih manjina u popisnom Upitniku mogu odabrati tekst pitanja na jeziku svoje nacionalne manjine. No, „tekstualni odgovori koji se unose slobodnim upisom daju se isključivo na hrvatskom jeziku i na latiničnom pismu“.

Osim toga, popisni upitnici na jeziku nacionalnih manjina te na engleskom jeziku dostupni su svim građanima na mrežnim stranicama DZS-a.

U CAPI fazi popisivanja (terensko popisivanje), kako navode iz DZS-a, popisivač će upoznati pripadnike nacionalnih manjina da mogu dobiti na uvid popisni upitnik na jeziku i pismu svoje nacionalne manjine.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.