U ožujku ove godine Državni zavod za statistiku održao je Probni popis stanovništva. U tom je Probnom popisu ukupno sudjelovalo oko pet i pol tisuća kućanstava; neki su se sami popisali preko servisa e-Građani, a neke je posjetio popisivač. Članovi tih kućanstava možda su smatrali da je time njihova dužnost prema popisu stanovništva izvršena, ali iz DZS-a nam je potvrđeno da to ipak nije tako.
Naime, oko 5,5 tisuća kućanstava koja su se samostalno popisala ili ih je posjetio popisivač dolaskom na kućnu adresu tijekom Probnog popisa stanovništva, trebat će se ponovo popisati. Ta kućanstva, ako se nisu samostalno popisala putem sustava e-Građani u prvoj fazi popisa (od 13. do 27. rujna), na kućnim adresama posjetit će neki od gotovo osam tisuća anketara koji sudjeluju u terenskom popisu stanovništva.
Najprije za probu, a onda za stvarno
Probni popis stanovništva proveden je od 1. do 15. ožujka ove godine, pri čemu su se prvih sedam dana građani mogli samostalno popisati putem sustava e-Građani, a potom su na teren izašli i popisivači. Kućanstva koja su sudjelovala u Probnom popisu dobila su najavno pismo. Ono je bilo upućeno na pet tisuća kućanstava i trebalo je obuhvatiti 12 do 15 tisuća stanovnika.
No putem sustava e-Građani samostalno su se mogli popisati i oni kojima Državni zavod za statistiku (DZS) nije poslao najavno pismo. Prema podacima DZS-a, to je učinilo oko 500 kućanstava. Tako je ukupno u probnom popisu sudjelovalo oko 5,5 tisuća kućanstava.
Svima koji su se samostalno popisali putem sustava e-Građani, bilo da su dobili najavno pismo ili ne, poslana je elektronska poruka s kontrolnom šifrom koja je potvrda uspješnog obavljenog samopopisa. No kako je bila riječ o probnom popisu, svi koji su u njemu sudjelovali ipak trebaju ponoviti postupak.
Drugim riječima, građani koji su sudjelovali u probnom popisu trebali su se ili ponovo samopopisati putem sustava e-Građani, ili će im na vrata do 17. listopada, kada završava terenska faza popisa, pozvoniti anketar. Pokažu li pritom anketaru kontrolnu šifru koja je dokaz sudjelovanja u probnom popisu, ona ni anketaru, ni aplikaciji kojom se koristi tijekom popisa ništa neće značiti.
„U ožujku ove godine, Državni zavod za statistiku proveo je testiranje sadržaja popisnog upitnika, tehničkih te organizacijskih rješenja radi unaprjeđenja kvalitete podataka te učinkovitijeg prikupljanja podataka Popisa 2021“, objašnjavaju iz DZS-a navodeći kako je oko pet tisuća kućanstava koja su bila izabrana u uzorku i dobila su najavno pismo, dobrovoljno sudjelovalo u testiranju. Njima se, dodaju, priključilo oko 500 kućanstava koja nisu dobila najavno pismo.
„Budući da je bila riječ o testiranju, podaci građana koji su sudjelovali u provedbi Probnog popisa nisu uključeni u bazu podataka Popisa 2021. i navedena kućanstva se ponovo trebaju popisati“, navode iz DZS-a.
Vježba iz (samo)popisivanja
Probni popis predstavljao je simulaciju pravog popisa i zbog toga su kućanstva koja su u njemu sudjelovala nakon što su ispunili anketni upitnik dobila šifru. Tu je šifru u fazi terenskog popisa evidentirao popisivač. Međutim, ne u slučaju svih kućanstava koja su sudjelovala u probnom popisu, već samo onih koja su dobila najavno pismo.
Podaci oko 500 kućanstava koja su se probno samopopisala, iako nisu bila odabrana za sudjelovanje u probnom popisu, korišteni su u analizi rezultata. No ta kućanstva popisivači nisu kontaktirali u drugoj fazi probnog popisa kako bi evidentirali njihove šifre.
Probni popis je, ističu u DZS-u, bio vježba za „pravi Popis koji je u tijeku“.
Pravi popis stanovništva završava za 12 dana. No prema odredbama Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine otvorena je mogućnost i da se razdoblje popisivanja produlji. Iznimno se to razdoblje, u slučaju da nisu popisane sve popisne jedinice do 17. listopada, može produljiti do 29. listopada. Za sada nema najava da bi do toga moglo doći.
Ovogodišnji Popis stanovništva po prvi put je uključio mogućnost samostalnog popisa građana putem sustava e-Građani (1, 2). Digitalni popis odvijao se od 13. do 27. rujna i produžen je jedan dan jer je pod pritiskom velikog broja onih koji su se željeli samopopisati u zadnji tren pao sustav.
Prema završnim podacima DZS-a, uspješno je samopopisano više od 1 637 000 građana, što je više od 40 posto ukupnog stanovništva u odnosu na procjenu ukupnog broja stanovnika po županijama sredinom godine. Nakon što se odradi terenski posao, prvi podaci ovogodišnjeg Popisa stanovništva trebali bi biti poznati krajem godine. Točnije, 60 dana nakon završetka Popisa stanovništva.
Problematični popis
Nemogućnost ulaska u aplikaciju Popisa stanovništva zadnjeg dana digitalnog samopopisivanja nije jedini problem koji prati popis.
Dovoljan broj terenskih anketara DSZ je našao nakon što je u informaciji o produženju natječaja objavio kako svaki popisivač u prosjeku može zaraditi pet do šest tisuća kuna (1, 2).
U tim natječajima DSZ nije razmišljao o pandemiji Covida-19 i eventualnom uvjetu da potencijalni anketari imaju Covid potvrdu. O tome se nije razmišljalo niti nekoliko dana prije početka Popisa stanovništva.
“Neće se morati testirati i mi zapravo ni ne znamo tko ima potvrdu. Mi ih nismo tražili. Određeni broj popisivača je iz naših preporuka zapravo shvatio da bi bilo poželjno i potrebno i sami su nam se javili da imaju potvrde“, izjavila je 10. rujna Lidija Brković, ravnateljica DZS-a.
Četiri dana kasnije, DZS je „nakon konzultacija sa Stožerom civilne zaštite Republike Hrvatske i s obzirom na promijenjene epidemiološke prilike u odnosu na lipanj 2021.“ (kada je bio raspisan javni poziv za popisivače i kontrolore) objavio kako oni ipak trebaju imati Covid potvrde.
*Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
