Faktograf.hr

Samo činjenice

Hrvatska je po rastu BDP-a i 2008. godine bila gora od Češke i Slovačke, kao i od Bugarske

Hrvatska je u 2008. ostvarila gospodarski rast od 1,9 posto, Češka 2,7 posto, Slovačka 5,6 posto, a Bugarska 6,1 posto.
foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu

„(…) 2008. godine mi smo kao država još bili usporedivi s jednom Slovačkom, s jednom Češkom i mogli smo ići al pari, što se tiče rasta BDP-a. Danas, pa i prije nekoliko godina u odnosu na desetogodišnje razdoblje, sve države su nas prestigle izuzev Bugarske“, među ostalim je rekao Dario Zurovec, saborski zastupnik Fokusa govoreći o rebalansu ovogodišnjeg proračuna.

Prema podacima Europskog statističkog ureda (Eurostat), Hrvatska je u 2008. godini ostvarila gospodarski rast od 1,9 posto. U toj istoj godini češko gospodarstvo ostvarilo je rast od 2,7 posto. Daleko snažniji rast BDP-a, istodobno, zabilježen je u Slovačkoj i Bugarskoj. Tako je slovačko gospodarstvo te 2008. godine raslo po stopi od 5,6 posto dok je bugarsko ostvarilo rast od 6,1 posto.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Tu 2008. godinu, i ono što je uslijedilo godinama iza nje, valja staviti i u kontekst globalne ekonomske krize izazvane slomom tržišta hipotekarnih kredita u Sjedinjenim Američkim Državama. Zbog slabije regulative, tamošnje su banke snažno odobravale hipotekarne stambene kredite i građanima slabije platežne moći. No, sredinom 2007. godine došlo je do pada cijena nekretnina. Pad cijena nekretnina izazvao je veliki broj ovrha, dok su banke ostale bez kamatnih prihoda (1, 2). Pucanje nekretninskog balona izazvalo je jednu od najvećih financijskih i gospodarskih kriza u svijetu do tada.

Naime, ti krediti i nekretnine pod hipotekom bili su i krajnje pokriće niza financijskih instrumenata s visokim rejtingom koji su se nalazili u bilancama međunarodnih banaka. Nekretninska kriza u SAD-u se nije smirivala te su tamošnje vlasti u ožujku 2008. godine bile prisiljene spašavati investicijsku banku Bear Stearns. Pola godine poslije u problemima se našla banka Lehman Brothers, a njen je krah zaljuljao svjetska financije te u narednih godinu dana doveo do globalne ekonomske i financijske krize.

Utjecaj globalne krize

Europska gospodarstva utjecaj globalne krize osjetila su već na BDP-u za 2008. godinu koji je usporavao. Primjerice, Hrvatska je u predkriznoj 2007. godini zabilježila rast od 5,1 posto (1,9 posto u 2008.). U toj je godini nešto viši rast od hrvatskog bilježila je Češka (5,6 posto). Istodobno, bugarsko gospodarstvo je raslo po stopi od 6,6 posto dok je Slovačka bilježila visokih 10,8 posto rasta.

I podaci za predkriznu 2007. godinu, kao i prvu kriznu 2008. godinu ukazuju kako se Hrvatska po rastu BDP-a mogla uspoređivati eventualno s Češkom, iako je tamošnje gospodarstvo bilježilo više stope rasta.

Većina europskih gospodarstava, nakon snažnog pada u 2009. godini, već su se iduće godine počela oporavljati. Tako je bilo i s Bugarskom, Češkom i Slovačkom. Hrvatska je, međutim, punih šest godina čekala oporavak te je nakon godina minusa tek u 2015. godini gospodarstvo ostvarilo rast od 2,4 posto.

Kada se usporede podaci u desetogodišnjem periodu, Hrvatska je 2018. godine zabilježila gospodarski rast od 2,8 posto. Češka i Slovačka sa stopama od 3,2 i 3,7 posto rasle su brže. U toj je godini sporiji rast od 1,8 posto bilježila jedino Bugarska.

Rast prije korone

No, kada govorimo o recentnijim podacima, onim za 2019. godinu koja je prethodila novoj globalnoj krizi kao posljedici pandemije bolesti Covid-19, situacija je nešto drugačija. Od svih zemalja koje je zastupnik Zurovec spomenuo, jedino je bugarsko gospodarstvo ostvarilo snažniji rast od Hrvatskog.

Hrvatski BDP je u 2019. godini rastao 2,9 posto, dok je slovačko gospodarstvo raslo 2,5 posto, a češko 2,3 posto. Istodobno, u Bugarskoj je rast BDP-a bio 3,7 posto.

Lani su, uslijed pandemije koronavirusa, sve članice Europske unije bile u minusu. Hrvatsko gospodarstvo palo je snažnih osam posto. Daleko „mekši“ pad ostvarile su Češka (minus 5,6 posto), Slovačka (minus 4,8 posto) te Bugarska s padom gospodarstva od 4,2 posto.

Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Uočili ste neku izjavu za koju vjerujete da bi je Faktograf trebao obraditi? Sumnjate u točnost viralnih objava na društvenim mrežama? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.

Faktograf.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Cookie postavke mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Nastavkom pregleda web stranice Faktograf.hr slažete se s korištenjem kolačića.