Zajednička deklaracija o obrambenoj suradnji Albanije, Kosova i Hrvatske na društvenim je mrežama postala inspiracija i za dezinformacije. Iako se ne radi o novom vojnom savezu, već o deklaraciji kojom potpisnice iskazuju namjeru jačanja trilateralne sigurnosne i obrambene suradnje s ciljem povećanja sigurnosti u Jugoistočnoj Europi. Deklaracija je, očekivano, naišla na oštre kritike vlasti u Srbiji, s obzirom na to da je jedna od potpisnica upravo Kosovo koje Srbija još uvijek nije službeno priznala kao državu.
U statusu (arhivirano ovdje) korisnice Facebooka pojavila se i sljedeća informacija:
Bugarska je službeno potvrdila da će pristupiti novom vojnom savezu koji su stvorile Hrvatska, Albanija i Kosovo.
Bugarski ministar demantirao: Nismo zainteresirani za potpisivanje deklaracije
Ipak, iako su Albanija i Kosovo napominjali da postoji bugarski interes za priključivanje Deklaraciji, službena Sofija to je demantirala. Bugarski ministar vanjskih poslova kazao je da su informacije o bugarskoj zainteresiranosti za potpisivanje deklaracije netočne. Ministar Georg Georgiev je za bugarsku novinsku agenciju BTA kazao da je tamošnje ministarstvo vanjskih poslova primilo kopiju potpisanog dokumenta, ali da ga nije potpisalo niti je Bugarskoj poslan poziv da se uključi.
“Bugarska je upoznata s inicijativom Albanije, Hrvatske i Kosova i pažljivo analizira tekst Zajedničke deklaracije ministara obrane triju zemalja, potpisane u Tirani 18. ožujka 2025. godine. Javne informacije koje su se pojavile o neslužbenom interesu bugarske strane da se pridruži ovoj deklaraciji su netočne”, rekao je Georgiev i dodao: “Ministarstvo je službeno primilo kopiju potpisanog dokumenta verbalnom notom Veleposlanstva Albanije u Sofiji 25. ožujka 2025. Ni u jednom trenutku Ministarstvo, ili bugarska strana, nisu upitane ili konzultirane o inicijativi, niti je upućen službeni poziv da se i mi uključimo u nju”, odgovara Georgiev, prenosi EuroNews.
Agencija BTA podsjeća da su upravo albanski ministar obrane Pirro Vengu te kosovski ministar obrane Ejup Maqedonci kazali da postoji interes za priključivanje deklaraciji s bugarske strane.
Što su zapravo potpisale Albanija, Kosovo i Hrvatska?
Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisale su 18. ožujka deklaraciju o jačanju obrambene suradnje kojom su potvrdili “namjeru jačanja trilateralne sigurnosne i obrambene suradnje radi poboljšanja sigurnosti i stabilnosti u jugoistočnoj Europi i Jadransko-jonskoj regiji” te naglašavaju “važnost zajedničkih napora u odgovoru na nove sigurnosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike koji mogu ugroziti regionalnu, europsku i međunarodnu stabilnost”.
“Odlučni smo osigurati spremnost za suočavanje sa sadašnjim i budućim prijetnjama te ostvariti naše obrambene i sigurnosne ciljeve”, naglašava se u deklaraciji koju su u Tirani potpisali ministri obrane triju zemalja Ivan Anušić, Pirr Vengu i Ejup Maqedonci.
Kako navodi Hina, u Deklaraciji su izdvojena četiri područja suradnje – promicanje obrambenih sposobnosti i industrijske suradnje; unapređenje interoperabilnosti kroz obrazovanje, obuku i vježbe; borba protiv hibridnih prijetnji i jačanje otpornosti te pružanje potpore euroatlantskim integracijama.
To znači da će se, među ostalim, istraživati “mogućnosti razvoja i nabave obrambenih sposobnosti putem multinacionalnih rješenja za povećanje spremnosti vojnih snaga”, kao i pojačati “ulaganja u nove tehnologije i inovacije radi ubrzanja i osiguravanja jedinstvenog pristupa sigurnosnoj i obrambenoj transformaciji”.
U Deklaraciji se dodaje da će interoperabilnost unaprijediti putem “razmjene stručnih znanja i najboljih praksi u regrutaciji, razvoju i zadržavanju kvalificiranog osoblja”, “poboljšanjem individualnih i kolektivnih obrazovnih i obučnih mogućnosti kroz odgovarajuće vojne akademije i visoka vojna učilišta” te “jačanjem bilateralnih i/ili trilateralnih vježbi, u skladu s politikom obuke i vježbi NATO-a i EU-a, radi osiguravanja odgovarajuće pripremljenosti snaga”.
U borbi protiv hibridnih prijetnji, tri države navode da će, među ostalim, istraživati “mogućnosti odgovora na širok spektar potencijalnih prijetnji kritičnoj infrastrukturi i komunikacijskim mrežama”.
Kad je riječ o potpori europskim integracijama, Hrvatska, Albanija i Kosovo su dogovorile “bližu suradnju i koordinaciju radi potpune integracije Kosova u regionalne sigurnosne i obrambene inicijative” te potporu “euroatlantskoj perspektivi Kosova kroz zalaganje za njegov status u NATO-vom Partnerstvu za mir”.
“Ova zajednička deklaracija izrađena je u duhu prijateljstva, solidarnosti i međusobnog povjerenja. Ona odražava zajedničke strateške vizije Republike Albanije, Republike Hrvatske i Republike Kosova. Ona ne stvara nikakve nove međunarodne ili međuvladine pravne obveze između država niti utječe na postojeće obveze s drugim državama”, navodi se u zaključku deklaracije koja se cjelovita može pronaći na ovoj poveznici.
Vučić kritizirao potpisivanje deklaracije
Potpisana deklaracija izazvala je burne reakcije u Srbiji. Srpski ministar obrane Bratislav Gašić nazvao je inicijativu “provokativnom”, dok su vlasti u Beogradu objavile da je Srbija bila spremna razmotriti suradnju u dobroj vjeri s Hrvatskom i Albanijom.
Kako su poručili iz Ministarstva vanjskih poslova Srbije, “ova inicijativa, koja se provodi bez Srbije, ali uz Prištinu, predstavlja otvorenu provokaciju i grubo ignoriranje stvarnosti na terenu”.
Kritike je uputio i srpski predsjednik Aleksandar Vučić: “Otvorili su utrku u naoružavanju u našoj regiji, to je za nas teška situacija, ali smo razumjeli njihovu poruku. I sačuvat ćemo svoju zemlju, odvratiti ih i uvijek uspješno obraniti od svakog potencijalnog agresora, čak i ovako moćnog.”
Odgovor Anušića i Plenkovića
Na kritike iz Beograda ubrzo je odgovorio i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić. “Prošlo je vrijeme kada je Hrvatska pitala Beograd što smije i kako treba raditi i to se više nikada neće ponoviti. Već 35 godina smo samostalna država, prošli smo pet godina agresije i politike koja je zastupala takav narativ. Hrvatska će potpisivati deklaracije s kim želi, a suradnja s Albanijom i Kosovom usmjerena je na razmjenu znanja, suradnju vojnih industrija, potporu euroatlantskom putu Albanije i Kosova…”, napisao je Anušić na platformi X (bivši Twitter).
Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je pak, odgovarajući predsjedniku Vučiću, da tri zemlje za dogovor nisu trebale pitati ni Srbiju ni NATO. Plenković je kazao da su Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisale taj “memorandum na temelju svojih odluka i i svojih procjena i za to ne trebaju pitati nikoga, ni Srbiju, ni NATO”.
“To je memorandum o zajedničkoj suradnji, tu nema nikakvog neprijateljskog karaktera”, rekao je Plenković.
Zaključno, oko zajedničke deklaracije Albanije, Kosova i Hrvatske o vojnoj suradnji kruže različite dezinformacije pa tako i ona da se "novom savezu" pridružuje i Bugarska. Iako su albanski i kosovski ministar obrane kazali da postoji interes Bugarske da se pridruži potpisivanju deklaracije o obrambenoj suradnji Albanije, Kosova i Hrvatske, bugarski ministar vanjskih poslova to je demantirao. Ministar je kazao da su tekst deklaracije primili putem Veleposlanstva Albanije, ali da ga nisu potpisali, niti su bili pozvani da ga potpišu. Valja napomenuti i da tekst potpisane deklaracije spominje samo namjeru bolje suradnje u području vojne sigurnosti u jugoistočnoj Europi, a njime se ne fomira nikakav novi savez.
