Točno godinu dana od kada je Europska komisija (EK) Hrvatskoj doznačila kompletan iznos bespovratnih sredstava odobrenih iz Fonda solidarnosti za sanaciju šteta nastalih u razornom potresu koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020. godine, proći će za 18 dana.
Iz Fonda solidarnosti EU, podsjetimo, Hrvatskoj je ukupno osigurano 683,7 milijuna eura, odnosno oko 5,1 milijarda kuna bespovratne pomoći (1, 2). Ta sredstva, kao što smo ranije pisali, Hrvatska treba iskoristiti u roku od 18 mjeseci, odnosno do lipnja 2022. godine. Eventualno neiskorištena sredstva, treba vratiti.
Hrvatskoj je tako preostalo sedam mjeseci za trošenje oko 5,1 milijarde kuna bespovratne pomoći za sanaciju šteta nastalih u zagrebačkom potresu. Koliko je tih sredstava doista i iskorišteno do danas, a s obzirom na to da je za sedam mjeseci krajnji rok za njihovu potrošnju?
Gotovo ništa. Proizlazi to iz odgovora kojeg smo dobili od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Sklopljeni ugovori, sredstva još nisu dodijeljena
„Resorna ministarstva i provedbena tijela dosad su objavila 13 poziva za obnovu zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine, prometne infrastrukture i zdravstva te za potrebe osiguranja privremenog smještaja, a sredstva izravno povlače i Grad Zagreb i susjedne županije. Po tim je pozivima zaprimljeno ukupno 436 projektnih prijedloga u vrijednosti od 11 milijardi kuna te je sklopljeno 255 ugovora u vrijednosti od 7,9 milijardi kuna, što uključuje financiranje iz FSEU, ali i drugih izvora“, navode iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Dakle, kada je riječ o sklopljenim ugovorima, u vrijednosti 7,9 milijardi kuna, oni bi se trebali financirati ne samo iz Fonda solidarnosti već i drugih izvora poput Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Međutim, to što je neki ugovor sklopljen ne znači i da su sredstva doznačena krajnjem korisniku. Krajnji korisnik svaka tri mjeseca podnosi zahtjev za naknadu sredstava (ZNS) te mu se temeljem tog zahtjeva isplaćuju troškovi koji su prihvatljivi s obzirom na izvor financiranja.
Kada je riječ o 5,1 milijardi kuna na raspolaganju iz Fonda solidarnosti do sada su krajnji korisnici zatražili naknadu svega 231 milijuna kuna ili svake 23-te kune raspoložive za potrošnju. Istodobno, krajnjim korisnicima odobreno je i isplaćeno temeljem zahtjeva za naknadu sredstava (ZNS) tek 43,6 milijuna kuna troškova prihvatljivih za financiranje uz Fonda solidarnosti.
Drugim riječima, krajnjim korisnicima je isplaćeno tek 0,85 posto od raspoloživih 5,1 milijarda kuna bespovratnih sredstava dodijeljenih za sanaciju posljedica zagrebačkog potresa.
Utrka s vremenom
Službeni podaci o iskorištenosti bespovratnih sredstava Fonda solidarnosti zorno pokazuju kako je obnova tek u povojima. Pritom, ta su sredstva namijenjena isključivo obnovi javne infrastrukture. Točnije, u slučaju prirodnih katastrofa, poput potresa, iz Fonda solidarnosti moguće je financirati: vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja; pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi zbrinjavanja osnovnih potreba pogođenog stanovništva; osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturnog nasljeđa; čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja.
Hrvatska je od starta kasnila s raspisivanjem natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti namijenjenih sanaciji šteta nastalih u zagrebačkom potresu te su prvi pozivi za dodjelu bespovratni sredstava otvoreni krajem siječnja 2021. godine. Sada već pomalo ulazi u utrku s vremenom u kojem treba utrošiti bespovratnu pomoć. Toga su već neko vrijeme svjesni i u Vladi pa je Andrej Plenković, predsjednik Vlade, najavio kako će se od Europske komisije tražiti odgoda za isplatu sredstava iz Fonda solidarnosti, odnosno dodatnih šest mjeseci za korištenje sredstava.
Natječaji ministarstava
Prvi pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava Fonda solidarnosti objavljeni su krajem siječnja, a objavili su ih Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Realizacija tih poziva najbolje oslikava sporost sustava.
U zdravstvu je na raspolaganju ukupno nešto više od milijardu kuna bespovratnih sredstava za projekte hitne sanacije zdravstvenih ustanova. No, iako je poziv otvoren koncem siječnja ugovori s prijaviteljima „sklopljeni su tijekom rujna, listopada i studenog“. Ukupna vrijednost sklopljenih ugovora, kako nam je odgovoreno iz Ministarstva zdravstva, iznosi 1,86 milijardi kuna.
U tom resoru krajnjim korisnicima još nije isplaćena niti kuna. Naime, s obzirom da su ugovori s njima sklopljeni tek zadnjih mjeseci, zahtjevi za nadoknadom sredstava tek se pripremaju. Iz ministarstva, međutim, navode da je ipak pristigao jedan ZNS te da je on u obradi, no o kojem iznosu je riječ ne govore.
„Očekujemo da će zahtjevi za nadoknadu sredstava koji se odnose na hitne sanacije biti podneseni u vrlo kratkom roku, a prijavitelji koji provode cjelovitu obnovu, podnijet će zahtjeve za nadoknadu sredstava nakon provedenih postupaka javne nabave“, navode iz Ministarstva zdravstva.
Ministarstvo kulture za provedbu mjera zaštite kulturne baštine i provedbu mjera koje obuhvaćaju izvođenje radova osiguranja i stabiliziranja te radova obnove s ciljem provedbe mjera zaštite, kao i sve hitne radnje poduzete od dana potresa na raspolaganju ima 870 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti. Zbog iskorištenosti sredstava, to je ministarstvo 15. studenog zatvorilo poziv na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava. No, koliko je sredstava krajnjim korisnicima do sada isplaćeno, do zaključenja teksta iz ministarstva nam nije odgovoreno.
Kada je riječ o obrazovnom sektoru, Ministarstvo znanosti i obrazovanja na raspolaganju iz Fonda solidarnosti ima gotovo 953,87 milijuna kuna. To je ministarstvo provelo javne pozive za javna visoka učilišta te javne znanstvene institucije dok je za provedbu aktivnosti oko obnove škola i predškolskih ustanova zadužen Grad Zagreb.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ističu kako im je na raspolaganju ukupno nešto više od 1,9 milijardi kuna – po gotovo 953,87 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti i drugih izvora.
Prema podacima tog ministarstva, dodijeljeno je više od 2,2 milijardi kuna za obnovu infrastrukture u području visokog obrazovanja i znanosti oštećene potresom.
„Potpisana su 52 ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava za obnovu infrastrukture 25 visokoškolskih i znanstvenih ustanova pogođenih potresom ukupne vrijednosti 2,28 milijardi kuna“, navode iz ministarstva dodajući kako je „u finalnoj fazi potpisivanja je još jedan ugovor u vrijednosti od 0,80 milijuna kuna“.
Korisnici bespovratnih financijskih sredstava pritom su podnijeli zahtjeve za nadoknadu sredstava, kao i zahtjeve za predujmom u ukupnom iznosu od gotovo 48,8 milijuna kuna. Od tog iznosa krajnjim korisnicima isplaćeno je nepunih 1,83 milijuna kuna. Drugim riječima, korisnicima je isplaćena svaka 26 tražena kuna nadoknade sredstava.
Iz tih primjera donekle je jasno zbog čega je Hrvatska gotovo godinu dana od kada joj je doznačeno 5,1 milijarda kuna iz Fonda solidarnosti krajnjim korisnicima isplatila svega 43,6 milijuna kuna.
Preduge procedure
Osim što odobravanje projekata dugo traje, dugo traje i odobravanje zahtjeva za naknadu sredstava. Iako bi ZNS trebao biti odobren u roku od 30 dana od dana dostave, u praksi njegovo odobravanje nerijetko traje puno duže jer provedbena tijela nemaju dovoljno stručnjaka koji bi te dokumente obradili. Tu je, naravno, i problem javne nabave i žalbi zbog kojeg odabir izvođača dugo traje. A dok korisnik nema izvođača i ne krene s radovima, ne može ni dobiti povrat sredstava.
Koliko sporo traju postupci odabira, odnosno odobravanja projekata koji se mogu financirati iz Fonda solidarnosti pokazuje i primjer Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Tako je to ministarstvo „14. lipnja objavilo Javni poziv ‘Osiguravanje preventivne infrastrukture oštećene potresom’ za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za sanaciju šteta nastalih potresom od 22. ožujka 2020. na regulacijskim i zaštitnim vodnim građevinama” ukupne vrijednosti 34 milijuna kuna.
Na taj su se poziv javile Hrvatske vode s projektom održavanja, odnosno sanacije nasipa na desnoj obali rijeke Save – Donje Bukevje.
„Ukupan iznos traženih bespovratnih sredstva za navedeni projektni prijedlog iznosi 33.531.612,83 kune“, navode iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ističući kako je „nakon administrativne obrade, 27.10.2021., sklopljen Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava“ u traženom iznosu.
Početkom listopada to je ministarstvo objavilo i drugi poziv iz svog resora s ukupno raspoloživih 18,922 milijuna kuna bespovratnih sredstava. No, još nema informacija o tome tko se prijavio na taj projekt, odnosno kome su odobrena sredstva.
Grad Zagreb
U postupcima dodjele bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije Grad Zagreb sudjeluje u dvojakoj ulozi, kao Tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa (TOPFD) odnosno tijelo u Sustavu upravljanja i kontrole (SUK) za Fond solidarnosti Europske unije te kao korisnik sredstava.
Za sve operacije koje se financiraju iz Fonda solidarnosti „Grad Zagreb kao jedinica lokalne samouprave koja ujedno ima položaj jedinice područne (regionalne) samouprave i trgovačka društva u vlasništvu Grada Zagreba, te ustanove kojima je osnivač ili suosnivač Grad Zagreb i ustanove nad kojima je Grad Zagreb preuzeo obavljanje osnivačkih prava“ sklopili su ukupno 61 Ugovor o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava ukupne vrijednosti 513,17 milijuna kuna.
„Temeljem sklopljenih ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava iz područja kulture, infrastrukture i pogona u području obrazovanja te privremenog smještaja radi pokrivanja potreba stanovništva pogođenog potresom, podneseni su zahtjevi za nadoknadu sredstava nadležnim tijelima sukladno propisanim procedurama u iznosu od 45.753.918,79“, navode iz Grada Zagreba, objašnjavajući kako je riječ o zahtjevima za nadoknadu sredstava Grada Zagreba, ustanova u njegovom vlasništvu te Zagrebačkog Holdinga.
Od ukupno tražene nadoknade Zagrebu je do sada isplaćeno nešto manje od 21,78 milijuna kuna, od čega je najveći dio uplaćen u proračun grada koji projekte pogodne za sufinanciranje iz Fonda solidarnosti financira te onda traži naknadu sredstava.
„Najavljivala se konstruktivna obnova, no nje nema, ne postoji“, ustvrdila je nedavno Anka Mrak Taritaš, zastupnica GLAS-a, govoreći o tome kako obnove od potresa i dalje nema ni 20 mjeseci nakon potresa u Zagrebu. Ona pritom govori o kompletnoj obnovi, ne samo javnoj infrastrukturi koja se može sanirati sredstvima Fonda solidarnosti.
Niti pet posto rješenja
Iako porazni podaci o korištenju bespovratnih sredstava Fonda solidarnosti za saniranje posljedica razornog potresa koji je u ožujku prošle godine pogodio Zagreb i okolicu dovoljno govore o tome kako teče obnova, dodatno ih pojačavaju redovna mjesečna izvješća Fonda za obnovu.
Nakon zadnjih izmjena Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslovačke županije i Karlovačke županije postupci su malo živnuli. Fond za obnovu dobio je novu ovlast provođenja organizirane nekonstrukcijske obnove na području Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije. Na prvi javni poziv s kraja listopada prijavilo se ukupno 1232 zgrada ili kuća sa zelenim oznakama. Drugi poziv traje do 10. prosinca i do sada je na njega pristiglo još 66 zahtjeva.
S druge strane, u realizaciji zahtjeva građana u postupcima obnove nema nekog velikog pomaka. Osam je grupa zahtjeva koji se mogu podnijeti: za oslobođenje osiguranja, odnosno uplate sredstava za konstrukcijsku obnovu zgrada i gradnju zamjenske obiteljske kuće; za obnovu potresom oštećene zgrade; za uklanjanje potresom uništene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće; za gradnju zamjenske obiteljske kuće; za novčanu pomoć za privremenu zaštitu potresom oštećene postojeće višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade, obiteljske kuće; novčanu pomoć za konstrukcijsku obnovu potresom oštećene postojeće zgrade; novčanu pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće; novčanu pomoć za troškove izrade glavnog projekta za rekonstrukciju potresom oštećene postojeće višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, obiteljske kuće.
Od ukupno 14 309 zahtjeva podnesenih Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, doneseno je tek 706 odluka, privremenih odluka i rješenja, što je 4,93 posto ukupno predanih zahtjeva. Blagi je to pomak u odnosu na podatke iz listopada kada je bilo 13 703 zahtjeva od kojih je riješeno 511 ili 3,77 posto.
