Razotkriveno

Nije točno da ljudi u bolnici u Rockefellerovoj završavaju zbog cjepiva

Medicinska sestra koja je u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti izdržala tri dana na prosvjedu je napala tu bolnicu netočnim tvrdnjama.
Screenshot: Facebook

Više od 140 tisuća pregleda ima video (arhiviran ovdje) govora održanog na prosvjedu protiv Covid mjera. Govornica se predstavila kao medicinska sestra koja je bila na ispomoći u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti koja se nalazi u Rockefellerovoj ulici.

“Dobar dan, ja sam medicinska sestra. Ja ću – vjerujem da to svi znaju, a oni koji ne znaju – napomenuti jednu stvar. Ja sam osobno radila na odjelu za Covid u bolnici znakovitog imena, koja se zove Rockefellerova. Znači, ‘ko je Rockefeller? To je mason, ubojica.

Tko je Andrija Štampar? Kuća narodnog zdravlja Andrija Štampar. Andrija Štampar je bio mason, eugeničar, ubojica. Svi znamo što je eugenika.

Zašto se u Zagrebu zove bolnica Rockefellerova? A znamo tko je Rockefeller. Da je on, i Andrija Štampar, suosnivač Svjetske zdravstvene organizacije koja nije zdravstvena organizacija, ljudi moji, nego organizacija ubojstava.

Preko svoje firme sam išla na ispomoć na Covid odjel, gdje se masovno nalaze mladi ljudi koji su došli tamo zbog cjepiva, a ne zbog Covida”, navodi između ostaloga u svom ostrašćenom govoru medicinska sestra koja je dala samo osobno ime – Katarina.

S obzirom na to da osoba iz videa navodi da je bila na ispomoći u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti, obratili smo se bolnici te pitali je li navedena osoba tamo uistinu radila, je li još tamo na ispomoći te o kojem se periodu radilo.

U bolnici izdržala tri dana

Iz bolnice su nam odgovorili da je “osoba na video isječku u Specijalnu bolnicu za plućne bolesti upućena kao ispomoć iz Doma zdravlja Zagreb Istok, a na temelju Odluke Ministarstva zdravstva o privremenom rasporedu. U Specijalnu bolnicu za plućne bolesti ista je službeno upućena 8.11.2021. godine, a u službi je bila od 9.11.2021. do 12.11.2021. godine (ukupno 3 službe), nakon čega je ista otvorila bolovanje, a glavna sestra Specijalne bolnice za plućne bolesti zatražila njezin povratak u matičnu Ustanovu odnosno da se umjesto nje pošalje zamjena, što je i realizirano 22.11.2021. godine.”

Na navode iz videa da u bolnicu masovno dolaze mladi ljudi, zbog cjepiva, iz bolnice odgovaraju da “u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti do sada nismo imali niti jednu hospitalizaciju povezanu uz primjenu cjepiva.”

Medicinska sestra s video isječka potom tvrdi da se u bolnici ne vodi evidencija o broju zaprimljenih pacijenta koji su cijepljeni, pa kaže:

“I kad dođe doktorica na vizitu onda već unaprijed zna, pogleda i kaže ‘Jeste vi cijepljeni?’. Onda gospodin kaže ‘Pa da, cijepljen sam’. Ništa, nema komentara, to se nigdje ne zapisuje, da je netko imao nuspojave od cjepiva”.

Specijalnu bolnicu za plućne bolesti pitali smo i vode li evidenciju koliko je pacijenata cijepljeno i koji je udio cijepljenih u hospitalizacijama na što su nam odgovorili da statističke podatke vezane za COVID-19 u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti svakodnevno dostavljaju Ministarstvu zdravstva.

Upit smo poslali i Ministarstvu zdravstva, ali još nismo dobili odgovor. Članak ćemo upotpuniti ako i kada on stigne.

Remdesivir ne ubija

Govornica na prosvjedu se dotaknula i lijeka remdesivira.

“Onda ih još liječe lijekom remdesivir. Jeste čuli za taj lijek? Taj lijek vam je izdala Svjetska zdravstvena organizacija. Protokol liječenja Svjetske zdravstvene organizacije je lijekom remdesivir između ostalog. Lijek remdesivir, to nije lijek, to je otrov. Osim što je potpuno neučinkovit lijek, jako je skup. Znači, neučinkovit je potpuno, nula bodova. Odmah izaziva zatajenje bubrega. Kad zataje bubrezi, dolazi do endema pluća. Nakon endema pluća dolazi do zatajenja srca, zatim vas stave na respirator i šta se desi? Smrt!”

“Lijek remdesivir se u bolnicama primjenjuje isključivo u skladu sa Smjernicama i kriterijima za primjenu lijeka remdesivira dobivenim od Ministarstva zdravstva, a koje su javno objavljene. Ministarstvo zdravstva nadzire i kontrolira propisivanje i primjenu remdesivira u bolnicama”, kazali su nam iz Specijalne bolnice za plućne bolesti.

U Smjernicama se navodi sljedeće: “Remdesivir je pokazao moguću korist u liječenju bolesnika s COVID-19 te se njegova primjena trenutno preporuča za bolesnike s težom pneumonijom (SpO2 <93% na sobnom zraku) koji imaju urednu bubrežnu funkciju. Ako su ostvareni svi preduvjeti, liječenje treba započeti što je ranije moguće. Primjena remdesivira nakon 15. dana bolesti nije opravdana, osim u imunokompromitiranih bolesnika Potrebno je svakodnevno pratiti bubrežnu i jetrenu funkciju; u slučaju bubrežne disfunkcije treba prekinuti liječenje.”

Prema podacima na EMA-inim stranicama, lijek Veklury odnosno remdesivir je pokazao klinički značajan učinak na vrijeme oporavka u bolesnika s Covidom-19 koji su razvili upalu pluća i kojima je potreban dodatni kisik, a bolesnici su ga dobro podnosili i izazivao je blage nuspojave. Stoga je Europska agencija za lijekove zaključila da koristi od lijeka Veklury nadmašuju s njim povezane rizike te da lijek može biti odobren za primjenu u EU-u. U kontekstu izvanrednog stanja u području javnog zdravlja i hitne potrebe za učinkovitim liječenjem bolesti COVID-19, lijek Veklury dobio je „uvjetno odobrenje za stavljanje u promet”. To znači da se očekuju dodatni podatci o lijeku koje tvrtka mora dostaviti. Svake godine Europska agencija za lijekove procjenjuje sve nove informacije koje postanu dostupne te se ovaj pregled informacija po potrebi ažurira.

Kako je Faktograf također već pisao, početkom listopada prošle godine Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode objavila je da je Povjerenstvo za ocjenu rizika na području farmakovigilancije (PRAC) pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA) na svojoj sjednici održanoj u rujnu 2020. godine započelo ocjenu sigurnosnog signala, temeljem prijava sumnji na akutno oštećenje funkcije bubrega u nekih bolesnika oboljelih od bolesti Covid-19, koji primjenjuju lijek Veklury (remdesivir). Sigurnosni signal, pojasnili su iz HALMED-a “predstavlja informaciju o novoj ili nedovoljno poznatoj nuspojavi, koja može biti uzrokovana primjenom lijeka te zahtijeva daljnju analizu.”

Tom prilikom naveli su da se “trenutačno, bez dodatnih podataka zatraženih od nositelja odobrenja, ne može ocijeniti postoji li uzročno-posljedična povezanost između primjene lijeka Veklury i prijava sumnji na akutno oštećenje bubrežne funkcije”. Za lijek Veklury, također su naveli iz HALMED-a, “bubrežna toksičnost je ocijenjena u okviru zahtjeva za davanje odobrenja za stavljanje lijeka na tržište, primarno temeljem rezultata ispitivanja na životinjama”, odnosno “identificirana je u planu upravljanja rizicima (RMP) kao važni potencijali rizik, za koji su potrebni daljnji podaci radi boljeg razumijevanja učinaka remdesivira na bubrege”. Također, u informacijama o lijeku istaknuta je potreba za praćenjem funkcije bubrega u svakog bolesnika u čijem liječenju se kao terapija primjenjuje Veklury (Remdesivir).

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 20. studenog dala je uvjetnu preporuku protiv korištenja Remdesivira u liječenju oboljelih od Covida-19, ali ne jer je taj lijek ocijenjen kao opasan, nego s obrazloženjem da nije dokazano da pomaže oboljelima. WHO se pritom pozvao na klinička ispitivanja svog programa Solidarity, koja su pokazala da remdesivir ima malo ili nimalo učinka pri liječenju oboljelih od Covida-19, o čemu je opširno pisao British Medical Journal.

Unatoč ovakvoj preporuci WHO-a, pet dana kasnije, 25. studenog, primjenu lijeka Veklury (remdesivir) u liječenju oboljelih od Covida-19 odobrila je i američka FDA (Food & Drug Administration). U odobrenju je navedeno da je kontrolna skupina pacijenata oboljelih od Covida-19 koji su liječeni remdesivirom imala pet dana kraći oporavak od kontrolne skupine koja je dobila placebo.

Niti jedna dosadašnja studija, dakle, lijek Veklury (remdesivir) nije odbacila kao – opasan. Detaljne informacije o primjeni ovog lijeka, s navedenim mogućim nuspojavama, objavljene su na stranicama Europske agencije za lijekove.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.