„Nije istinita teza da su Vlada ili Stožer krivo komunicirali. To otklanjam jer to jednostavno nije točno. Cijelo vrijeme govorimo isto. Sjetite se da smo imali koronu skoro godinu dana bez cjepiva. Tad smo imali samo epidemiološke mjere, ništa drugo. To vam je fizička distanca, to je nošenje maske, osobna higijena, prozračivanje, to je racionalno i razumno ponašanje, a ne karikiranje korone ili nepridržavanje mjera. U hrvatskom društvu su se različiti akteri različito očitovali u cijelom ovom procesu. Mi smo bili tu konzistentni: poštujete epidemiološke mjere, cijepite se. To su bile dvije temeljne poruke koje je Vlada imala i ne može nitko reći da je Vlada nešto drugo govorila osim toga“, konstatirao je premijer Andrej Plenković, komentirajući na novinarska pitanja nedovoljan odaziv građana na cijepljenje.
Nedovoljnu stopu cijepljenih premijer je objasnio podatkom „da živimo u komunikacijsko vrijeme koje je bitno drugačije nego prije“. Taj komunikacijski aspekt nije jednoznačan, jednosmjeran, niti jednostavan, rekao je premijer te uputio sve da pogledaju Netflixovu uspješnicu „Don’t look up“, igrani film koji govori o dolasku kometa koji će uništiti planetu i kako su na tu vijest reagirali politika i javnost u Americi.
Iako je istina da su Vlada i Stožer od početka pandemije pozivali na pridržavanje epidemioloških mjera te kasnije na cijepljenje, nikako se ne može reći da je ponašanje Stožera i Vlade sve vrijeme bilo konzistentno, da nisu ništa pogrešno napravili te da, samim time, ne snose nikakvu odgovornost za nedovoljnu procijepljenost građana.
Cjepivo je u Hrvatsku došlo prije godinu dana, deset mjeseci od prvog službeno registriranog slučaja SARS-Cov-2 u Hrvatskoj. U tih deset mjeseci – u kojima smo za borbu protiv virusa imali samo poštivanje epidemioloških mjera – Stožer civilne zaštite, kao i Vlada, uspjeli su od pune podrške na početku krize stići do velikog nepovjerenja među građanima svih političkih opredjeljenja, prije svega zbog prilagođavanja epidemioloških mjera prema aktualnom političkom trenutku. Kad je jednom to povjerenje izgubljeno, građanima pozivi na cijepljenje iz Vlade i Stožera nisu značili puno, odnosno počeli su proizvoditi kontraefekte.
Rastezljivost epidemioloških mjera
Hrvatska vlada je poput ostatka svijeta na samom početku krize išla u gotovo potpuno zatvaranje kako bi se izbjeglo ili maksimalno ograničilo širenje virusa u nadi da će se i ovaj novi virus ponijeti poput nekih svojih prethodnika i imati kratki rok trajanja. Pokušavalo se, također, dobiti na vremenu dok se bolje ne upoznaju svojstva virusa.
Već s tim prvim zatvaranjem krenuli su i prvi gafovi.
Kao prva sporna odluka u javnosti je zapamćena prošlogodišnja dozvola za održavanje uskršnje procesije na Hvaru, ceremonije na rodnom otoku ministra zdravstva Vilija Beroša, a kojoj je godinu ranije prisustvovao i premijer Plenković čiji su obiteljski korijeni također iz tog kraja. U vrijeme kada je sve bilo zatvoreno, Stožer je dozvolio procesiju uz obrazloženje šefa HZJZ-a Krunoslava Capaka kako je „to jedan stari običaj koji je prijavljen UNESCO-u kao kulturna baština i koji puno znači stanovnicima Hvara“.
Zatvaranje zemlje prije nego je uvezen veći broj zaraza uspjelo je na početku pandemije koronu u Hrvatskoj staviti pod kontrolu, što je premijera inspiriralo da prije vremena krene u parlamentarne izbore.
Već krajem svibnja prošle godine Plenković je proglasio kako je „ova Vlada pobijedila koronu“.
“Hrvatska je pobijedila covid-19, ova Vlada je pobijedila covid-19, mi smo savladali epidemiju. Kakvo bi bilo ozračje u Hrvatskoj da smo imali 3000 mrtvih? A moglo se dogoditi. Uspjeli smo limitirati broj zaraženih i broj umrlih, meni je žao za svaki život”, rekao je Plenković 26. svibnja 2020., tri mjeseca nakon registriranog prvog slučaja.
Tada se mogući broj od 3000 mrtvih činio kao tragedija. Danas je mrtvih četiri puta više, kraj pandemije se još ne naslućuje, a Hrvatska je po broju umrlih od korone na milijun stanovnika deseta u svijetu.
Plenković je kasnije svoju tvrdnju o pobjedi preradio u „pobjedu u prvom valu korone“, ali se nastavio hvaliti postignutim i na valu tog početnog uspjeha izborio je pobjedu na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima.
Zbog izborne kampanje, ali i dolaska turističke sezone, Hrvatska se u lipnju otvorila, a istaknuti članovi Stožera te ministar zdravstva postavljeni su za nositelje listi HDZ-a na izborima.
Ministar Vili Beroš, svakodnevno prisutan na malim ekranima, odnio je pobjedu u X. izbornoj jedinici, potukavši po preferencijalnim glasovima i samog Plenkovića. Ostao je na mjestu ministra.
Maja Grba-Bujević preko izborne liste HDZ-a preselila se iz Stožera u Sabor. Prethodno se i za druge istaknute članove Stožera koje je javnost u početku shvaćala kao stručno tijelo, poput Krunoslava Capaka i ravnateljice Infektivne klinike Alemke Markotić, saznalo da oni nisu tek stručnjaci, već i članovi HDZ-a.
Nakon izborne pobjede, iako epidemiološke mjere koje nalažu distancu nisu povučene, javnost je imala prilike pratiti stiskanje političara u izbornim stožerima te veselo pljeskanje ministra Beroša u gužvi na slavlju HDZ-a.
Samoizolacije koje za neke vrijede, a za druge ne
Alemka Markotić na početku pandemije izjednačavala je one koji krše samoizolaciju kao „bioteroriste“. “Svatko tko je svjestan da ima neku bolest koja može ugroziti drugoga. Bilo koja bolest, od morbila, HIV-a, ebole, covida… I ako ste svjesni da svojim ponašanjem i akcijom možete ugroziti drugoga. Onda da, to je čin bioterorizma i možemo ga tako u širem smislu doživljavati“, tumačila je.
U tim početnim danima pandemije, kada su brojke zaraženih bile bitno manje nego u drugom, trećem i četvrtom valu, od epidemiologa proglašena mjera samoizolacije do neke se mjere kontrolirala i novčano kažnjavala, a mediji su pisali o drastičnom slučaju čovjeka koji je uhićen kako je iz samoizolacije sam pošao u polje baciti gnoj te je zbog toga kažnjen s 8 000 kuna kazne.
Međutim, u pripremama za izbore Capak je u svibnju ustvrdio kako ne vidi problem da oni kojima je određena samoizolacija s maskama dođu na izborno mjesto.
Premijer Plenković u lipnju je prisustvovao teniskom turniru u Zadru na kojem se proširila korona. Iako je bio u kontaktu sa zaraženim Novakom Đokovićem, nije trebao ići u samoizolaciju.
Nakon provedenih izbora u srpnju također je napravljena iznimka za političare. Za formiranje većine, Plenkoviću je u Saboru trebala i ruka Daria Hrebaka koji se u tom trenutku nalazio pod mjerom samoizolacije. Napustio ju je uz obavljeni negativni test i izričitu dozvolu Krunoslava Capaka te je tako pomogao formiranju Vlade.
Krajem ljeta javnost se zabavljala uz fotografiju ministra Beroša koji ljubi ruku pjevačice Nine Badrić. Osim prebliskog kontakta, ostalo je nejasno je li u tom trenutku Badrić zapravo trebala biti u izolaciji.
Zbog spašavanja turističke sezone, Vlada se odlučila na “kalkulirani rizik” i otvorenost, uključujući i noćne klubove, koja je dovela do bržeg širenja zaraze u jesen, odnosno do drugog vala. Unatoč rastu zaraze, s oštrim se mjerama čekalo dok ne prođe povorka u Vukovaru.
Mutni poslovi s platformom Cijepise i neuspjela javna kampanja
Dvostruki standardi čije smo primjere iznijeli urušili su povjerenje u Stožer još i prije dolaska cjepiva. To se urušavanje nastavilo vijestima o cijepljenju preko veze u vrijeme kada je cjepiva bilo malo te tragičnom neorganizacijom sustava pozivanja na cijepljenje, pri čemu je glavnu ulogu trebala imati platforma Cijepise, koja se pokazala amaterski izrađenom i nefunkcionalnom, a kako je taj posao sklopljen zainteresirao se i USKOK. Tu je aferu popratila i druga u kojoj je otkriveno da je Ministarstvo zdravstva vođenje IT sustava za bolnice povjerilo tvrtci koja je registrirana kao cvjećarna.
Osim same nabave cjepiva, od Vlade se očekivalo i osmišljavanje informativne javne kampanje cijepljenja. Međutim, ta kampanja nije bila uspješna. Vidljivo je to i iz podatka koji su prikupljeni u sklopu projekta koji prati Otpornost hrvatskog društva uslijed pandemije Covid-19. Predstavljajući rezultate istraživanja koji se provode u sklopu tog projekta, sociolog Dragan Bagić ukazuje kako je još u proljeće ove godine, na samom početku cijepljenja, 35 posto ispitanika reklo da se nema namjere cijepiti, a danas smo došli otprilike do te brojke necijepljenih.
„To nam govori da su se stavovi dosta rano formirali i da veliki broj ljudi u međuvremenu nije promijenio svoj stav o namjeri cijepljenja, bez obzira na to što je razina informacija i iskustva danas puno veća nego u tom trenutku“, kaže Bagić.
Naglašava pritom da nisu svi protivnici cijepljenja antivakseri. Od onih koji se ne namjeravaju cijepiti 45 posto ima skepsu prema svim cjepivima, a većina ih ima nepovjerenje jedino oko ovog cjepiva, naveo je.
Upravo su to građani do kojih su Vlada i Stožer boljom komunikacijom trebali doprijeti, ali nisu.
Kontradiktorne i netočne poruke stručnjaka
Umjesto iskrenog komuniciranja oko toga što jest, a što nije poznato o virusu, a kasnije i cjepivima, odgovorni su često slali kontradiktorne pa i netočne poruke.
Najviše se pri tome istakla Alemka Markotić koja je svoje tvrdnje kroz cijelo vrijeme epidemije morala popravljati, ispravljati i naknadno tumačiti pa i skakati sama sebi u usta kao što je bio slučaj nakon njene tvrdnje da se trudnice ne bi trebale cijepiti, iako su sva istraživanja ukazivala na suprotno, da je bolje trudnice cijepiti nego izložiti bolesti.
Capakova pomoćnica Marija Bubaš ustvrdila je da cjepiva sto posto štite od smrti u slučaju zaraze. Bilo je to još u veljači kada se nije znalo da će cjepiva imati oslabljenu učinkovitost zbog novog soja delte (a sada i omikrona), kao niti kakvo će biti trajanje zaštite nakon cijepljenja. Međutim, ono što je od početka poznato – još od wuhanskog soja za kojeg su cjepiva i napravljena – jest da cjepiva nemaju stopostotnu učinkovitost i da će uvijek postojati postotak onih na koje cjepiva uopće neće djelovati, tako da oni neće uopće razviti antitijela pa se tako niti zaštiti od bolesti i moguće smrti. Takve neoprezne i netočne izjave pogonsko su gorivo za antivaksere.
I same su mjere nelogične. Za ulazak u poštu potrebna je covid potvrda, a za višesatni boravak u kafiću nije, što se ne može pravdati epidemiologijom, već je rezultat pomanjkanja sredstava za nadoknadu gubitka ugostiteljima, samo što se to javno ne govori.
Također, nakon što je cjepivo krenulo u masovno korištenje, postalo je jasno da mali postotak cijepljenih završi s teškim nuspojavama koje uključuju i smrt. HALMED je tek jedan prijavljeni smrtni slučaj ocijenio kao „vjerojatni“ i to devet mjeseci nakon nesretne smrti mlade osobe koja je umrla nakon cijepljenja, a i to se dogodilo tek nakon što su se o tom slučaju raspisali mediji. Pravovremeno i iskreno komuniciranje s javnošću polučilo bi bolje rezultate.
Napomena: U izvornom tekstu pogrešno je bilo navedeno kako ove godine hvarska procesija “Za križen” nije održana.
