Napomena: Jedinstveni sanacijski odbor odlučio je da se pokreće postupak sanacije nad Sberbank d.d. Zagreb (Priopćenje SRB-a). Odlučeno je da se sanacija provede prodajom; novi vlasnik Sberbank d.d. postaje Hrvatska poštanska banka d.d, priopćeno je iz HNB-a. Hrvatska narodna banka po nalogu Jedinstvenog sanacijskog odbora prenosi 615.623 dionica koje predstavljaju 100% temeljnog kapitala Sberbank d.d. Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. Time je završen dvodnevni moratorij te će se od 2. ožujka 2022. nastaviti redovno poslovanje banke, bez limita i ograničenja na sva plaćanja.
Hrvatska poštanska banka s udjelom od 5,56% u aktivi bankovnog sustava šesta je po veličini banka u zemlji i u većinskom je vlasništvu Republike Hrvatske.
Poslovanje podružnice Sberbank u Hrvatskoj trebalo bi se normalizirati od srijede, a svi klijenti te banke ne bi trebali brinuti za sigurnost svojih uloga. Ograničenja uvedena u poslovanju banke, uvedena su kako bi se sačuvalo poslovanje te bankarske institucije, odnosno kako bi se spriječila njena „propast“ uslijed gubitka likvidnosti. Naime, paket sankcija koje su donijele Europska unija i SAD nakon ruske invazije na Ukrajinu imale su brz i značajan utjecaj i na poslovanje Sberbanke (1,2,3).
Prošli četvrtak i petak pred bankomatima i poslovnicama Sberbanke u Hrvatskoj stvarali su se redovi, jer su građani i poslovni subjekti nastojali „spasiti“ svoja sredstva. Redovi su pred poslovnicama i danas, od kada je na snazi dvodnevni moratorij tijekom kojeg klijenti banke (građani i poduzeća) dnevno smiju podignut do 7.280 kuna (1,2, 3).
Iako su i prošli tjedan iz Hrvatske agencije za osiguranje depozita nastojali smiriti klijente Sberbanke u Hrvatskoj, naglašavajući kako i u slučaju najcrnjeg scenarija mogu isplatiti sve klijete banke koji imaju depozite do 100 tisuća eura, to klijente nije smirilo (1). Pritisak na banku je nastavljen, zbog čega je reagirao regulator.
Europska središnja banka (ESB) koja izravno nadzire i Sberbank u ranim jutarnjim satima objavila je priopćenje u kojem iznosi ocjenu da „Europe AG i njezina dva društva kćeri unutar bankovne unije, Sberbank d.d. u Hrvatskoj i Sberbank banka d.d. u Sloveniji, propadaju ili je vjerojatno da će propasti zbog pogoršanja njihova likvidnosnog položaja“.
„Austrijska matična banka Sberbank Europe AG u potpunom je vlasništvu društva Public Joint-Stock Company Sberbank of Russia, u kojem većinski udio (50 posto plus jednu dionicu) ima Ruska Federacija“, navodi se u priopćenju ESB-a.
Odluku o „propadanju ili vjerojatnoj propasti“ ESB je donio nakon što je utvrdio da ta banka u bliskoj budućnosti vjerojatno neće biti u mogućnosti podmiriti svoje dugove ili druge obveze pri njihovu dospijeću.
„Banka Sberbank Europe AG i njezina društva kćeri doživjeli su značajan odljev depozita zbog utjecaja geopolitičke napetosti na njihov ugled. Posljedica takvog odljeva depozita bilo je pogoršanje njihova likvidnosnog položaja. Nema dostupnih mjera za koje bi bilo realistično očekivati da bi se njima taj položaj mogao popraviti na razini grupe i u svakom društvu kćeri unutar bankovne unije“, ustvrdila je ESB koja je o toj ocjeni informirala Jedinstveni sanacijski odbor (SRB), središnje sanacijsko tijelo unutar bankovne unije.
Dvodnevni moratorij
Jedinstveni sanacijski odbor ustanovio je da banka propada ili će vjerojatno propasti i donio odluku o moratoriju poslovanja Sberbanke. Slijedom tog moratorija, Hrvatska narodna banka (HNB) donijela je Rješenje o moratoriju koji traje do kraja sutrašnjeg dana. Tijekom dvodnevnog moratorija vlasnici depozita u Sberbank dnevno mogu raspolagati s iznosima do 7.280 kuna.
„Do isteka moratorija Jedinstveni sanacijski odbor donijet će odluku o sljedećem koraku uzimajući u obzir očuvanje financijske stabilnosti i javni interes“, priopćili su iz HNB-a.
Dvodnevni moratorij zapravo predstavlja korak u spašavanju Sberbanke. Ograničavanjem sredstava s kojima mogu raspolagati klijenti banke, naime, sprečava se brzi odljev sredstava i koliko-toliko nastoji održati likvidnost.
„Moratorij je pozitivan instrument jer je to sanacijski instrument. On je, dakle, indikator da se ide prema sanaciji banke“, ističe Marija Hrebac, direktorica Hrvatske agencije za osiguranje depozita u razgovoru za Faktograf.
Pokretanje moratorija, drugim riječima, pokazuje kako nadzorno tijelo uspostavlja kontrolu. Odnosno, moratorij je pokrenut kako panika među klijentima banke, koji u aktualnoj situaciji nastoje izvući svoj novac, ne bi banku doveli do situacije u kojoj sanacija ne bi bila moguća, već bi se govorilo o stečaju.
„To znači da vjerojatno neće doći do najcrnjeg scenarija, odnosno do stečaja“, veli Hrebac ponavljajući kako je „ispred nas cijeli mehanizam sanacije“. Pritom, Hrebac ističe i kako je Sberbanka zdrava banka i situacija u kojoj se našla nije posljedica malverzacija već vanjskih utjecaja.
U postupku sanacije banku očekuje preustroj u kojem dolazi i do promjene u vlasničkoj strukturi, nakon čega banka nastavlja normalno poslovanje. S druge strane, u slučaju stečaja, odnosno „prisilne likvidacije“ banka prestaje poslovati, a njena se imovina unovčuje kako bi se namirili vjerovnici. Taj postupak provodi stečajni upravitelj, odnosno u slučaju banaka prisilni likvidator.
Što se događa s klijentima banke?
U hrvatskoj podružnici Sberbank trenutno je nešto više od 69,9 tisuća klijenata od kojih je nešto više od tri tisuće poslovnih subjekata. Većina klijenata banke je osigurana, odnosno svega 90-tak ih nije osigurano, a uglavnom je riječ o financijskim institucijama.
Sustav osiguranja depozita uključuje depozite fizičkih osoba, depozite trgovačkih društava, depozite neprofitnih institucija, depozite jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji je proračun za prethodnu godinu iznosio najviše 3.750.000 kuna. Pritom su pokrivena sredstva na tekućim računima, žiroračunima, poslovnim računima i deviznim računima, kunska i devizna štednja po viđenju te oročeni kunski i devizni štedni ulozi do iznosa od 100.000 eura.
Iz sustava osiguranja isključeni su, među ostalim, depoziti kreditnih institucija, instrumenti deponenata kreditne institucije koji su uključeni u regulatorni kapital, depoziti financijskih institucija, depoziti društava za osiguranje i društava za reosiguranje, investicijskih društava, obaveznih mirovinskih fondova.
„Mi trenutno raspolažemo s preko 5,6 milijardi kuna“, ističe Hrebac naglašavajući kako je samom Sberbanku osigurano oko 3,8 milijardi kuna štednje. Naglašava i kako je Agencija do sada isplaćivala štednju u slučaju 30 banaka – zadnji put prije pet godina kada je sanirana Jadranska banka i u svim slučajevima su klijenti namireni na vrijeme.
Osigurane depozite Hrvatska agencija za osiguranje depozita isplaćuje u roku od sedam dana. Po Zakonu o sustavu osiguranja depozita, rok za isplatu osigurane štednje je 10 dana, a Hrebec ističe da su u ranijim slučajevima isplate obavili u roku od sedam dana.
Istodobno, oni s većim iznosima depozita, svoju bi imovinu mogli tražiti kroz postupak likvidacije i stečaja.
No, i u Hrvatskoj agenciji za osiguranje potraživanja, kao i u HNB-u, vjeruju da će se situacija sa Sberbank smiriti te građanima konstantno poručuju kako nema mjesta panici jer su njihovi depoziti osigurani. U HNB-u ističu i kako će Jedinstveni sanacijski odbor već u utorak imati informacije o nastavku poslovanja te da će se od srijede situacija stabilizirati. Građane umiruje i Zdravko Marić, ministar financija pa govoreći o likvidnosti domaćeg financijskog sustava šalje i poruku deponentima Sberbank u Hrvatskoj, navodeći kako se uvedene sankcije ne odnose na podružnice ruskih banaka u pojedinim članicama EU, pa tako ni u Hrvatskoj (1, 2).
Sustav osiguranja depozita
„Sama Sberbank Hrvatska nije u ugrozi od ovih sankcija u Hrvatskoj. No, moramo razmišljati i o svim scenarijima koji mogu nastati, pa u tom kontekstu treba spomenuti da u Hrvatskoj i EU postoji sustav osiguranja depozita do 100.000 eura u pojedinoj banci“, ustvrdio je Marić.
U slučaju da do najcrnjeg scenarija dođe, odnosno pokrene se postupak stečaja ili likvidacije banke, osigurani ulozi su sigurni. Sve iznad 100 tisuća eura, ponovimo, naplaćivalo bi se u postupku stečaja. U tom su slučaju klijenti banke njeni vjerovnici.
S druge strane, svi oni koji imaju stambene ili potrošačke kredite u banci i dalje će svoje obaveze plaćati, a stečajni upravitelj, odnosno prisilni likvidator je zadužen za poslovanje u postupku stečaja.
I sama Sberbank Hrvatska se oglasila ističući kako u suradnji s HNB-om i europskim regulatornim tijelima „predano, intenzivno i odgovorno“ rade na rješavanju ove izvanredne situacije.
„Sberbank Hrvatska izražava žaljenje zbog ove neugodne situacije s kojom se u ovom trenutku suočavaju naši klijenti, naši poslovni partneri i naši zaposlenici. Trudimo se prevladati aktualne izazove i naporno radimo na odgovornom rješavanju ove neočekivane situacije na najbrži mogući način. Naš je cilj zaštititi naše klijente i naše zaposlenike i njihove obitelji te nastaviti poslovanje bez ikakvih poteškoća što je prije moguće“, navode iz Sberbanke dodajući kako je nepovoljna geopolitička situacija imala brz i značajan utjecaj na njihovo poslovanje. To se prije svega odnosi na pojačane pritiske klijenata i zahtjeve za prijevremenim povlačenjem štednje i depozita.
Za vrijeme dvodnevnog moratorija, tijekom kojeg građani i poduzeća mogu raspolagati s najviše 7.280 kuna dnevno, klijentima banke će biti nedostupne usluge mobilnog i internetskog bankarstva, niti mogu plaćati račune gotovinom i karticama na prodajnim mjestima Tiska i Konzuma.
Današnji redovi pred poslovnicama te banke posljedica su i načina raspolaganja dnevnog limita. Naime, najviše do četiri tisuće kuna mogu podići u poslovnici, najviše dvije tisuće kuna na bankomatima dok najviše 1280 kuna mogu koristiti za kupnju na POS uređajima.
Slovenija i Srbija
U susjednoj Sloveniji, klijenti Sberbanke, zbog moratorija, mogu dnevno raspolagati s 400 eura. Poslovnice banke su zatvorene, a klijentima je omogućeno isključivo kartično poslovanje (1).
Narodna banka Srbije priopćila je kako se odluke ESB-a ne odnose na Sberbank Srbija te da je ta banka „visoko likvidna i dobro kapitalizirana, a osnovni izvori njenog financiranja osigurani su na domaćem tržištu“ (1).
Narodna banka Srbije, na dan kada je uveden dvodnevni moratorij na poslovanje podružnica Sberbanke u Hrvatskoj i Sloveniji, dala je suglasnost AIK banci na kupnju udjela Sberbank Srbija (1).
Sberbank Europe AG je lani najavila da će prodati svoje podružnice u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, BiH i Mađarskoj. U studenom prošle godine potpisali su ugovor o prodaji svojih banaka podružnica grupaciji koju kontrolira srpski poduzetnik Miodrag Kostić, poznat i kao „kralj šećera“ (1, 2, 3).
Trenutna situacija ubrzala je odluku regulatornog tijela u Srbiji. Što će se događati u Sloveniji i Hrvatskoj i hoće li regulatorno tijelo na jedinstvenom bankarskom tržištu EU ubrzati postupak, s obzirom na krizu s kojom se podružnice Sberbanke suočavaju, tek će se vidjeti. Postupak prodaje domaće podružnice je pred ESB-om.
U svakom slučaju, mogući investitor HNB-u podnosi zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela u banci.
Postupak stjecanja kvalificiranog udjela podliježe prethodnom odobrenju Europske središnje banke (ESB-a), koja je nadležno tijelo za sve značajne kreditne institucije u Republici Hrvatskoj, počevši od listopada 2020. godine i ulaska HNB-a u blisku suradnju s ESB-om“, navode iz HNB-a.
