Poznati pobornik teorije zavjere o “ravnoj Zemlji” Elvis Duspara oglasio se na Facebooku te dao svoj pogled na rusku invaziju na Ukrajinu.
“AKCIJA-REAKCIJA. Okupirali Ukrajinu, postavili svoje rakete na granici s Rusijom, “miroljubivo” ih okrenuli prema Rusiji i sad imaju obraza buniti se što će Putin postaviti svoje rakete u Ukrajini i okrenuti ih prema njima?!”, napisao je Duspara na svom Facebook profilu na kojem ima nešto malo manje od 5000 prijatelja (arhivirano ovdje).
Prije nego se fokusiramo na sadržaj objave, valja podsjetiti tko je Elvis Duspara.
Nekadašnji povremeni kolumnist portala Dnevno.hr širu pozornost javnosti izazvao je 2016. godine kada je na svom YouTube kanalu počeo objavljivati svoje “poslanice”. Mediji su vrlo brzo, zbog sadržaja njegovih poruka, Dusparu okarakterizirali kao ekstremističkog fundamentalista. U međuvremenu, Duspara se okrenuo teoriji “ravne Zemlje” – prema kojoj Zemlja nije okrugla, već ravna – pa je tako opet izazvao pažnju kada je svoju ravnozemljašku knjigu predstavio u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića (1, 2).
Ukrajina trenutno uopće ne može u NATO
Duspara na Facebooku opravdava rusku invaziju koristeći pritom činjenično netočne tvrdnje.
Naime, Ukrajinu, prije ruske invazije, nitko nije okupirao, pa niti NATO (na koji se u ovoj objavi referira Duspara). Točno je da su ukrajinske vlasti u više navrata izražavale namjeru da Ukrajina u budućnosti postane članica NATO-a. Međutim, to u ovom trenutku uopće nije moguće.
Naime, NATO u članstvo ne prima države koje imaju aktivne teritorijalne sporove, što znači da je Rusija de facto onemogućila primanje Ukrajine u NATO još 2014. godine, kada je anektirala Krim i podržala proruske separatiste u Donecku i Luhansku. Po istom je obrascu Rusija 2008. onemogućila ulazak Gruzije u NATO, kada je napala tu zemlju te priznala nezavisnost Abhazije i Južne Osetije.
Postoje i drugi kriteriji koje države moraju zadovoljiti da bi ušle u članstvo NATO-a: funkcionalan politički sustav baziran na tržišnoj ekonomiji, pravedan tretman manjinskog stanovništva, predanost mirnom rješavanju sukoba, spremnost na sudjelovanje u NATO-ovim operacijama i predanost demokratskim civilno-vojnim odnosima.
Grupira li se NATO na granicama Rusije?
Tvrdnja da NATO gomila resurse na ruskoj granici također je netočna.
O tome je pisao fact-checking tim Deutsche Wellea koji navodi kako je, nakon sloma Sovjetskog Saveza, 14 zemalja istočne Europe primljeno u NATO, od kojih četiri graniči s Rusijom. Točno je da NATO u svojim istočnim članicama proveo pripreme za brzo premještanje postrojbi, ali to je učinjeno nakon što je Vladimir Putin 2014. godine okupirao Krim.
Kako navodi Deutsche Welle, NATO se drži temeljnog dogovora s Rusijom iz 1997. o zabrani trajnog stacioniranja vojnika u novim članicama, ali od 2016. provodi redovito pregrupiranje postrojbi u baltičkim članicama i Poljskoj.
“No, ove postrojbe broje oko 5.000 vojnika tako da je tvrdnja da se radi o prijetnji Rusiji koja pod oružjem drži oko 850.000 vojnika nerealistična”, piše Deutsche Welle
Neke zemlje unutar NATO-a, navodi Deutsche Welle, bilateralno surađuju pa je tako u Rumunjskoj već instaliran antiraketni sustav Aegis Ashore koji može nositi i bojeve glave te u kratkom vremenu može dosegnuti Rusiju.
Iako je imala mogućnost da sama u sklopu kontrole naoružanja provjerava jesu li zaista instalirane bojeve glave na ovaj proturaketni sustav, Rusija je takvu ponudu odbila.
