Potencijalno vrlo opasnu situaciju – pad bespilotne letjelice ili, kako to sada naziva premijer Plenković , “14 metara duge rakete naoružane eksplozivom” u Zagrebu u vrijeme kada petstotinjak kilometara od hrvatske granice bijesni rat – predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković koriste za nastavak međusobnih obračuna, ne vodeći pritom računa ni o dobrobiti hrvatske javnosti, niti o porukama koje šalju NATO saveznicima od kojih istovremeno traže suradnju.
Dan nakon što su nebom nad Zagrebom preletjeli francuski Rafali u društvu hrvatskih MIG-ova nametnulo se nekoliko pitanja kojima ćemo se baviti u nastavku.
Je li premijer Andrej Plenković tempirao taj prelet kao svoj PR?
“Prelet se dogodio baš u vrijeme kada je premijer sazvao press konferenciju, a o motivima za takvo seljačko ponašanje zaključite sami”, rekao je danas Milanović.
Predsjednik je kazao kako je o tom preletu dobio izvješće načelnika Glavnog stožera Roberta Hranja, u kojemu stoji da je prelet dogovoren prilikom Plenkovićeve posjete francuskom nosaču zrakoplova “Charles de Gaulle”.
“Načelnik Glavnog stožera je prenio odluku ministra, i sad dolazimo do toga da je to ministar po političkom nalogu svog šefa napravio”, kazao je Milanović.
Premijer Plenković odgovorio mu je nekoliko sati kasnije iz Španjolske:
“Insinuirati da je presica povezana s trenutkom preleta, to je Milanović lansirao i to je kriva teza. Išao sam na press konferenciju nakon koalicije zbog Stoltenbergove krive informacije, to je razlog zašto sam izašao na press konferenciju ”, rekao je premijer u Madridu.
Činjenica je da je već i dan ranije na konferenciji za novinare Plenković počeo govoriti o pomoći francuske vojske u nadzoru hrvatskog neba, što je, kako je kazao, dogovorio dan nakon pada letjelice s francuskim predsjednikom Emanuelom Macronom u Versaillesu, ali do kratke obavijesti MORH-a u utorak poslije podne nije bilo riječi o preletu Rafala i MIG-ova nad Zagrebom.
Ranije jučer, na stranicama Vlade spominjalo se sljedeće:
„Podsjećamo, godišnjim planom međunarodne obrambene suradnje tijekom ožujka 2022. godine provode se bilateralne aktivnosti s francuskom ratnom mornaricom u kojima će sudjelovati snage HRZ-a i snage s francuskog nosača zrakoplova ‘Charles de Gaulle’. U utorak i srijedu, 15. i 16. ožujka 2022. u zračnom prostoru iznad Istre i Kvarnera, Like i Korduna provodit će se zajedničko letenje i uvježbavanje pilota 191. Eskadrile lovačkih aviona i francuskih pilota aviona Rafale s nosača zrakoplova ‘Charles de Gaulle’.
Letovi će se provoditi u skladu s najavljenim planovima u odobrenim zonama, a u sklopu kojih su planirani i formacijski preleti gradova sjevernog Jadrana.
U aktivnostima koje se provode u cilju uvježbavanja nadzora i zaštite zračnog prostora i zadaća odvraćanja, sudjelovat će i bojna Zračnog motrenja i navođenja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva“.
U tom se izvještaju ne spominje nadlijetanje Zagreba, već je to tek naknadno najavilo Ministarstvo obrane pa su po svoj prilici točne Milanovićeve riječi da je prelijetanje Zagreba Plenković dogovorio na nosaču aviona, bez konzultacija s Milanovićem.
Plenković je rekao da presicu nije tempirao uz prelet, već kao reakciju na riječi glavnog tajnika Jensa Stoltenberga koji je na konferenciji za novinare u sjedištu NATO-a u utorak rekao kako dron koji se srušio u Zagrebu „nije bio naoružan“. Na stranu to što se time ponovo potvrdilo nekomuniciranje unutar NATO-a – jer Plenkovićeve informacije o eksplozivu u letjelici očito ili nisu bile doprle do Stoltenberga ili na njega nisu ostavile nikakav dojam – da je Plenkovićev nastup vremenski usklađen s preletima bilo je jasno svakom gledatelju koji je u prijenosu tu usklađenost mogao uočiti u znakovitim naglascima i pauzama u govoru premijera. On je na početku konferencije, pogledavši na sat, i najavio kako „za koju minutu će i ovdje iznad Zagreba preletjeti Rafali, zajedno s našim MIG-ovima“, da bi se to i dogodilo nekih devet minuta kasnije, u vrijeme trajanja konferencije na kojoj je upravo govorio o tom prilogu našoj sigurnosti.
Tko je imao ovlasti narediti taj zajednički prelet i je li Milanović imao pravo narediti zatvaranje zračnog prostora za ratne zrakoplove?
Članak 100. Ustava navodi: „Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oružanih snaga“, iz čega proizlazi da ga se izdavanje zapovjedi ratnom zrakoplovstvu svakako tiče.
Ministarstvo obrane u svom priopćenju od srijede poziva se na članak 103. Zakona o obrani koji navodi: „Tijelo zaduženo za vojno zrakoplovstvo je Ministarstvo obrane“.
U tom se priopćenju pokušava ostaviti dojam kako je riječ o redovitoj „zajedničkoj obuci s pripadnicima francuske ratne mornarice u kojoj su sudjelovale snage HRZ i snage s francuskog nosača zrakoplova “Charles de Gaulle”“, a koje je „dio bilateralne suradnje planirane Godišnjim planom međunarodne obrambene suradnje“.
Na godišnjem planu se inzistira zato što je predsjednik Milanović dao ranije suglasnost za taj plan, kao što to zakoni propisuju.
Ovaj je konkretni prelet izdan na temelji zapovjedi načelnika Glavnog stožera admirala Roberta Hranja, da bi mu odmah poslije predsjednik Milanović izdao svoju zapovijed kojom najstrože zabranjuje prelete vojnih zrakoplova iznad gradova. Naknadno su iz Ureda ponudili drugo tumačenje kako će se tolerirati vojne vježbe, ali isključivo iznad 600 metara od zemlje i ne iznad gradova poput Zagreba.
Bez obzira što je premijer Plenković iskoristio prelete francuskih zrakoplova za PR kojim bi pokazao odlučnost Vlade oko zaštite zračnog prostora Hrvatske, Milanović je svojom zapovjedi ne samo doveo Hranja u nezgodnu poziciju, kao što to navodi Ministarstvo obrane, već je zbog inata Vladi u nezgodnu poziciju stavio i Francuze i Amerikance, odnosno pilote njihovih F-16 zrakoplova koji su jednako tako došli kako bi u srijedu “demonstrirali suradnju” u zaštiti hrvatskog zračnog prostora.
I ova je najnovija situacija pokazala kako Ustav i zakoni nisu usklađeni te kako omogućuju različita čitanja u slučajevima kada ne postoji suradnja između Predsjednika Republike i Vlade, odnosno Ministarstva obrane.
Posebno je problematična takva nesuradnja u pitanjima obrane u vrijeme kada u Europi bijesni rat.
Jesu li preleti zrakoplova iznad Zagreba kod građana izazvali osjećaj sigurnosti, što je kao poruku zamislio Plenković, ili uznemirenost kako poručuje Milanović?
Nikakva reprezentativna anketa među građanima nije provedena kako bismo sa sigurnošću znali jesu li im ovi preleti usadili sigurnost ili izazvali uznemirenost. U javnosti postoji zabrinutost, ali oko cijele situacije u kojoj se nalazimo – od spore reakcije vlasti do slikanja premijera i ministara uz krater na isti dan kada ministar tvrdi da je letjelica nosila avio bombu. Uznemirenost bi, svakako, bila manja da su se sačekali rezultati istrage pa se javnosti predočila što je moguće točnija analiza, umjesto nabacivanja interpretacijama, a za što se zalaže i Milanović.
Uz strah od inflacije i nestašica, Hrvatskoj stižu prijetnje iz Rusije. Javnost je osvijestila da nam je ukrajinsko ratište blizu, a da mi nemamo adekvatnu protuzračnu obranu, kao i da komunikacija među članicama NATO-a nije na primjerenoj razini te da se tek sad traže rješenja za buduću sigurnost. U takvim uvjetima mi imamo vrh države koji ne surađuje ni u pitanjima vanjskih poslova, niti po pitanju obrane, već se međusobno svađa. To su pravi razlozi za uznemirenost a ne post festum preleti aviona.
