Facebookom se širi post (arhiviran ovdje) u kojem se neutemeljeno tvrdi da zrele banane proizvode supstancu TNF (Tumor Necrosis Factor) ili faktor nekroze tumora, koja navodno ima “svojstvo da se bori protiv stanica koje se nepravilno razvijaju” te da banana “što je zrelija ima više antikancerogenih stanica”. Kao dokaz te tvrdnje spominju se “znanstvenici u Japanu”.
Sličan tip postova godinama se pojavljuje i na engleskom jeziku (1, 2, 3).
“JESTE LI ZNALI: Znanstvenici u Japanu su proveli istraživanje i otkrili sljedeće:
Potpuno zrela banana proizvodi supstancu TNF (Tumor Necrosis Factor) ili Faktor Nekroze Tumora, koja ima svojstvo da se bori protiv stanica koje se nepravilno razvijaju. Kako banana dozrijeva tako se po njoj pojavljuju tamne točkice. Što više točkica banana ima, više je i stanica koje razvijaju i pospješuju imunitet. U tom stadiju, banana je najbolja za probavu jer se šećer puno lakše apsorbira u tijelu, za razliku od njenog manje zrelog stadija gdje se škrob unutar banane još nije pretvorio u šećer.
Razina antikancerogenosti banane odgovara njenoj zrelosti. Što je banana zrelija više ima antikancerogenih stanica. U istraživanju se pokazalo kako banana u usporedbi s grožđem, lubenicom, kruškom i ananasom ima najviše tvari koje sprječavaju tumor!
Jedite banane!”, stoji u Facebook postu.
Ovom tvrdnjom već su se bavili kolege s portala AAP Factcheck. Post na Facebooku se najvjerojatnije odnosi na studiju provedenu u Japanu 2008. godine, čiji su nalazi objavljeni 2009. godine.
Kako piše AAP Factcheck, 2009. godine japanski istraživači Haruyo Iwasawa i Masatoshi Yamazaki objavili su studiju o istraživanju utjecaja banana na sposobnost tijela da proizvede imuni odgovor. Istraživači su koristili razne vrste banana u različitim stadijima zrelosti.
U studiji su miševima (dakle, ne ljudima) ubrizgavali otopinu koja je sadržavala zgnječene zrele banane te su glodavce hranili sokom od banana i mjerili imuni odgovor . Miševi, dakle, banane nisu konzumirali, već im je ubrizgana. Iwasawa i Yamazaki su mjerili kako su miševi proizvodili imuni odgovor, što je uključivalo i proizvodnju tvari koja se zove faktor nekroze tumora (Tumour Necrosis Factor, TNF).
TNF je protein koji može potaknuti imuni odgovor te također može uzrokovati nekrozu nekih tumorskih stanica.
U studiji koju su proveli Iawasawa i Yamazaki nema referenci na banane koje sadrže TNF i nema zaključaka koji se tiču odnosa između TNF-a i raka.
“Zbog povezanosti između imunostimulatornih i antioksidativnih učinaka, oralno konzumiranje banana ima potencijal spriječiti razvoj bolesti povezanih sa životnim stilom i karcinomom”, stoji u zaključku studije. To, međutim, ne znači da su banane sredstvo za liječenje ili sprečavanje razvoja karcinoma, već samo da njihova konzumacija može (ali i ne mora) imati blagotvorne zdravstvene učinke.
Ovom temom bavile su se i kolege s portala Africa Check. Oni su se obratili američkom Nacionalnom institutu za rak. Iz NCI-a su za Africa Check rekli da ako analiziramo banane i što sve sadrže, jasno je da one ne sadrže TNF. “Uz nekoliko iznimaka, studije na ljudima još uvijek nisu definitivno pokazale da bilo koja komponenta u ishrani uzrokuje ili štiti od raka”, dodali su iz NCI-a.
Ovakav tip medicinski nedokazanih tvrdnji, bez potvrde stvarnih istraživanja, može biti potencijalno opasan, posebice za one koji već boluju od raka i kojima se ovakvim navodima može dati lažna nada.
