Zašto o ovome nema referenduma?
Pitanje je to koje stoji iznad 16 tvrdnji o konoplji koje su na privatnom profilu na Facebooku objavljene 22. ožujka i koje su dosad podijeljene više od 18.000 puta.
U viralnoj objavi, između ostalog, tvrdi se kako konoplja može zamijeniti plastiku, koristiti se kao građevinski materijal, kako pomaže tretiranju 250 bolesti te da je jača od čelika.
Konoplja je uistinu biljka koja nudi široke mogućnosti upotrebe – zbog svojih je vlakana pogodna za izradu niza stvari, dok je zbog njenih psihoaktivnih sredstava često korištena i kao opojno sredstvo.
Međunarodno udruženje za taksonomiju biljaka (IAPT) sedamdesetih je odredilo koncentraciju od 0,3 posto THC-a kao granicu između industrijske i indijske konoplje, iako je, da bi nastao opojni efekt, potrebno da biljka ima barem 1 posto THC-a.
Kao što smo već pisali, u Hrvatskoj je 2019. godine izmjenama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga uveden pojam industrijske konoplje koja podrazumijeva podvrstu konoplje s ukupnim sadržajem THC-a od 0,2 posto i manjim, čije sorte se nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije i koja nije uvrštena u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga.
Tim je izmjenama omogućeno korištenje cijele biljke industrijske konoplje, dok su se prije mogle koristiti samo sjemenke. Promjena zakona otvorila je vrata korištenju konoplje u građevinskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, industriji papira, autoindustriji te u proizvodnji biogoriva.
Nakon zakonskih izmjena procvjetala je i proizvodnja CBD-a koji se dobiva ekstrakcijom iz cvijeta biljke te se najčešće koristi kao ulje koje na tržištu postiže puno veću cijenu nego ono koje se dobiva iz sjemenki. Osim toga, sve veću popularnost dobivaju i CBD cvjetovi koji su se unazad dvije godine počeli prodavati u Hrvatskoj, iako europska i nacionalna regulativa ne dopuštaju potpuno legalno plasiranje CBD proizvoda na tržišta.
U nastavku teksta osvrnut ćemo se redoslijedom na tvrdnje iz viralnog Facebook posta, kojeg su prenijele i neke druge Facebook stranice (Promijenite svoju svijest, Za našu Hrvatsku..).
Iako veći dio iznesenih tvrdnji jest točan, nekima ipak nedostaje kontekst.
Konoplja bolje apsorbira CO2 nego drveće
"Jedan hektar konoplje proizvodi kisika koliko 25 hektara šume. [...] 1 hektar konoplje može proizvesti istu količinu biomase kao 4 hektara drveća", tvrdi autor FB posta.
U kloroplastima konoplje, kao i u svakoj zelenoj biljki, provodi se fotosinteza, proces stvaranja organskih tvari iz ugljikova dioksida (CO2) i vode (H2O) s pomoću svjetlosne energije i klorofila uz istodobno izlučivanje kisika. Fotosinteza jest najvažniji biokemijski proces na Zemlji – njime se Sunčeva energija ugrađuje u energijom bogate kemijske veze organskih spojeva, dok je za čovjeka bitna zbog stvaranja kisika i hrane.
Nismo uspjeli pronaći istraživanje koje bi mjerilo i uspoređivalo količinu kisika koju je proizveo jedan hektar konoplje i jedan hektar šume. Međutim, brojne studije pokazuju kako je konoplja efikasnija u apsorbiranju ugljikovog dioksida iz atmosfere. Neki znanstvenici tvrde da je konoplja sposobna apsorbirati čak četiri puta više ugljičnog dioksida od drveća.
Darshil Shah, istraživač Centra za inovativne materijale na Sveučilištu Cambridge, kaže kako konoplja apsorbira dvostruko više CO2 od drveća – na godišnjoj razini 8 do 15 tona po zasađenom hektru.
“Za usporedbu, šume tipično ‘uhvate’ dva do šest tona CO2 po hektaru godišnje, ovisno o godinama rasta, klimatskoj regiji te vrsti drveća itd”, rekao je Shah za britanski portal Dezeen.
Točno je da znanstvena istraživanja pokazuju kako konoplja dalje više biomase nego neko drugo drveće. Iako nismo uspjeli pronaći istraživanje koje bi potvrdilo ili opovrgnulo citiranu tvrdnju o količini proizvedene biomase, u znanstvenim se radovima može pronaći informacija da jedan hektar konoplje može proizvesti četiri puta više papira nego hektar šume.
Proizvodnja papira
"Dok je od konoplje moguće napraviti papir 8 puta, 3 puta od drveta. Konoplja raste za 4 mjeseca, drvo raste za 20-50 godina", tvrdi se u viralnoj objavi na Facebooku.
Znanstvenici s Instituta za proizvodnju papira i printanje s Tehničkog fakulteta u poljskom gradu Lodz u članku za časopis prestižnog agronomskog sveučilišta u Varšavi pišu kako papir od konoplje sadrži tri puta više celuloze od ostalih vrsta papira. Dodaju i da se konoplja može upotrijebiti četiri mjeseca od usjeva, dok je s druge strane drveću potrebno 20 do 80 godina.
U istom radu navodi se i kako je papir od konoplje moguće reciklirati sedam do osam puta, dok je onaj od drvene mase moguće reciklirati samo tri puta.
Osim toga, papir od konoplje traje stotinama godina dulje nego drveni papir, koji se s vremenom razgrađuje i žuti.
U istom se radu i stiče i kako su kemikalije uključene u izradu papira od konoplje manje toksične od onih koje se koriste u izradi papira od drva. Izrada papira od konoplje ne zahtijeva otrovne tvari za izbjeljivanje, već se taj proces može raditi s vodikovim peroksidom, koji manje truje okoliš nego klora i dioksina koji se obično koriste u tvornicama papira.
Unatoč svojstvima koja je čine pogodnom za proizvodnju papira, postoje i razlozi koji objašnjavaju zašto takva industrija još nije zaživjela: postojeća tehnologija obrade nije toliko “produktivna” u uvjetima rada s nedrvenastim usjevima; budući da je konoplja jednogodišnja kultura i da su joj stabljike glomazne, postoje poteškoće s transportom i skladištenjem; na kvalitetu i prinos konoplje utjecaj ima više faktora, a postoje i varijacije unutar biomase koje mogu utjecati na kvalitetu materijala.
Kanabis protiv radijacije
"Kanabis je prava radijacijska zamka"
Točno je da se konoplja može koristiti u svrhu fitoremedijacije. Riječ je o procesu koji podrazumijeva sposobnost zelenih biljaka da izluče određene elemente u ekosistemu, odnosno, o tehnologiji koja koristi biljke za razgradnju, asimilaciju ili detoksifikaciju različitih onečišćivača okoliša (Agroklub).
Upravo se u tu svrhu konoplja sadila u blizini Černobila nakon što se 1986. godine dogodila eksplozija u nuklearnoj elektrani koja je za posljedicu imala kontaminaciju tla radioaktivnim česticama (1, 2).
Znanstvenici s američkog Sveučilišta Penn State u studenom 2021. u časopisu Toxin reviews objavili su rezultate meta-analize o kontaminaciji konoplje teškim metalima. Konkretno, istraživači su proučavali dostupne informacije o njenoj primjeni u fitoremedijaciji te o teškim metalima u koji se mogu naći u biljkama konoplje. Kako navode, neke se sorte koriste posebno za fitoremedijaciju zbog svojih fizičkih karakteristika koje pogoduju tom procesu – duga stabljika, brz rast, velika površinu korijena i listova, visoka fotosintetska aktivnost i ovisnost o relativno malo hranjivih tvari za preživljavanje.
Teški metali koje biljka apsorbira kasnije izlaze kroz trihome, vanjske izrasline na biljki.
Zaključak studije je da se takav kanabis ne bi trebao koristiti za ljudsku upotrebu, tj. da bi se za ljudsku uporabu trebale koristiti sorte koje nisu uzgojene da bolje apsorbiraju teške metale, a jednako je i bitan odabir konoplje koja dolazi s poljoprivrednog zemljišta bez teških metala.
Budući da se ne prodaje u certificiranim trgovinama već na ulici, kanabis koji se najčešće može naći u Hrvatskoj jest upitne kvalitete i teško je znati s kakvog tla zapravo potječe.
Na to je nedavno, na okruglom stolu koji se održao u Saboru, upozorio Ante Šaran, suvlasnik brenda Garica. Marihuna iz Albanije, koja se u Hrvatskoj učestalo konzumira, rekao je, često u sebi ima tragove opijuma i heroina, pesticida, amonijaka, sintetičkog THC-a te osvježivača zraka ‘Galaxy’ ili ‘Spice’.
Konoplja i pesticidi
"Kanabis se može uzgajati bilo gdje u svijetu i zahtijeva vrlo malo vode. Osim toga, budući da može zaštititi od insekata, ne trebaju mu pesticidi", navodi se u viralnoj objavi na Facebooku.
Točno je da se konoplja može prilagoditi različitom tlu i klimi, te da uspijeva u različitim krajevima svijeta.
U znanstvenom članku “Konoplja – sociološki aspekti uzgoja i upotrebe” objavljenom u časopisu Socijalna ekologija tako se navodi kako su etnobotanička istraživanja tijekom proteklih 250 godina rezultirala uvidima koji pokazuju da svaka od podvrsta konoplje potječe iz klimatskih različitih dijelova svijeta, odnosno iz Europe, Indije te centralne Rusije.
Danas se ona uzgaja diljem svijeta te predstavlja brzorastuće tržište “teško” 4,13 milijardi dolara u 2021. godini. Očekuje se da će rasti po godišnjoj stopi rasta od 16,8 posto te 2030. godine biti vrijedno 16,75 milijardi dolara.
Iako se u brojnim člancima na internetu može pronaći informacija kako konoplja ne treba pesticide, činjenica je da se oni u njenom uzgoju ipak koriste. Tako se na stranici američke Agencije za zaštitu okoliša može naći popis pesticida koji su dopušteni za uzgoj industrijske konoplje. Najveći dio njih su biljni pesticidi.
Iako konoplja sadrži kanabinoide i terpene, spojeve koji mogu odvratiti insekte, neki stručnjaci sugeriraju kako bi trebali biti oprezni s tvrdnjama da pesticidi nikad nisu potrebni, naročito jer postoje i nova saznanja koja govore kako postoje brojni štetnici i bolesti, poput nekih vrsta gljiva, koji mogu oštetiti konoplju. Biljku također mogu oštetiti lišne uši, plijesan te puževi (Deutsche Welle).
"Ako tekstil napravljen od konoplje postane rasprostranjen, industrija pesticida bi mogla potpuno nestati", tvrdi korisnik Facebooka.
Poznato je da odjeća zagađuje okoliš – globalna tekstilna i odjevna industrija 2015. potrošila je 79 milijardi kubičnih metara vode, a odgovorna je i za 20 posto globalnog onečišćenja čiste vode te 10 posto globalne emisije stakleničkih plinova. Osim toga, veliki dio tekstila se ne reciklira i tako završava na odlagalištima otpada.
Zbog toga se sve više raspravlja o ekološkom načinu proizvodnje koji bi smanjio štetne posljedice za okoliš, i u kojem bi značajnu ulogu imala upravo konoplja.
Studija objavljena u časopisu Journal of Cleaner Production govori da uzgoj konoplje ostavlja puno manji ekološki otisak od pamuka. Rezultati, naime, pokazuju da je industrijska konoplja kultura visokog prinosa s prosječno 3 puta više metričkih tona vlakana proizvedenih po hektaru uzgoja. Uzgoj konoplje može smanjiti troškove povezane s poljoprivrednim aktivnostima od 77 posto u odnosu na proizvodnju pamuka. Razlog je taj što konoplja traži “održiviju” količinu vode i zemlje.
Konoplja je “zdravija” za okoliš i od poliestera. Za njegovu se proizvodnju koristi nafta kao neobnovljivi resurs, a sam proizvodni proces uključuje velike količine energije koja, osim ako nije dobivena iz obnovljivih izvora, stvara velike količine CO2, dušikovih oksida, ugljikovodika i sumpornih oksida koji se oslobađaju u atmosferu (Stockholmski institut za okoliš).
Kada je riječ o korištenju pesticida, neutemeljeno je tvrditi da bi ta industrija nestala kada bismo odlučili proizvoditi tekstil isključivo od konoplje. Točno je da je pamuk je posebno osjetljiv na napade štetnika te da industrija pamuka koristi 6 posto svjetskih pesticida (i 16 posto insekticida). Međutim, ta kultura pokriva samo 2,4 posto svjetske obrađene zemlje.
Drugim riječima, sve i kad bi se prestali koristiti pesticidi u uzgoju pamuka za tekstilnu industriju, i dalje bi postojala potreba za njima u drugim poljoprivrednim granama.
Povijest uzgoja konoplje
"Rani poljoprivrednici su sve pravili od konoplje; čak je i riječ "PLATNO" bio naziv za proizvode od konoplje. Konoplja je idealna biljka za izradu konopaca, žica, torbi, cipela i šešira", navodi se u objavi na Facebooku.
Kako navodi Enciklopedija Brittanica, riječ “canvas” koja označava platno najvjerojatnije dolazi od riječi cannabis zbog toga što se konoplja stoljećima koristila za proizvodnju tkanine za jedra.
Konoplja potječe iz središnje Azije, a njen uzgoj u svrhu dobivanja vlakna zabilježen je Kini 2800. godine prije Krista. Neki dokazi sugeriraju da su ljudi konoplju koristili i puno ranije, oko 4000. godine prije Krista, dok jedan mali dio nalaza govori da su ljudi koristili konoplju prije 10.000 godina u Mezopotamiji.
Uzgoj je kasnije, u rano kršćansko doba, prakticiran u mediteranskim zemljama, a kasnije se proširio ostatkom Europe tijekom srednjeg vijeka. U 16. stoljeću posađena je i u Čileu, a stoljeće kasnije i u Sjevernoj Americi (Britannica).
Konoplja se kroz povijest koristila za proizvodnju papira i tkanine te prehranu. U predindustrijskoj eri njeno je ulje bilo jedno od najčešće konzumiranih biljnih ulja u ljudskoj prehrani (1, 2).
Kako navodi Hrvatska tehnička enciklopedija, radi vlakana i tekstila konoplja se tijekom prvih desetljeća 20. stoljeća uzgajala na velikim poljoprivrednim površinama na području Osijeka, Vukovara, Đakova, Vinkovaca i Čepina. U razdoblju između dvaju svjetskih ratova, Jugoslavija je bila treće najveći uzgajivač konoplje, iza Rusije i Italije. Pad proizvodnje konoplje počeo je sredinom stoljeća zbog sve većeg uvoza pamuka i umjetnih vlakana.
Internetom često kruži i brojka od 25.000 različitih proizvoda koji se mogu dobiti od konoplje.
Kako je pisao Politifact, ta je brojka precijenjena. Naime, ona dolazi iz članka koji je objavljen u magazinu Popular Mechanics iz 1938. godine. Iako konoplja može imati puno namjena, pitanje je koliko je proizvoda od konoplje zapravo ekonomski isplativo.
Postoje, navodi Politifact, određena ograničenja koja se odnose na tehnologiju koja se koristi u preradi i proizvodnji koje još nisu prilagođene konoplji, kao što je to slučaj s tekstilnom industrijom koja je uglavnom prilagođena radu s pamučnim vlaknima. Isto tako, iako se može koristiti u građevini i u zamjeni plastične ambalaže, konoplja još ne može u potpunosti zamijeniti materijale kao što su plastika i beton.
Medicinska uporaba
"Smanjenje utjecaja kemoterapije i liječenja zračenjem kod kanabisa, AIDS-a i raka; Koristi se kod najmanje 250 bolesti poput reume, srca, epilepsije, astme, želuca, nesanice, psihologije", stoji u objavi na Facebooku.
Prvi pisani zapis u kojem se spominje konoplja je herbarij kineskog cara Šen‐Nunga iz 2740 godine p.n.e. u kojem se navodi kako ona može biti djelotvorna u liječenju malarije.
Konoplja se spominje i u indijskim vedskim tekstovima u kojima se stoji kako se ona koristila za jačanje duha te u svrhu ublažavanja temperature, glavobolje, za poticanje spavanja i apetita. Kroz povijest se koristila u skoro svim drevnim kulturama.
U SAD-u se kanabis naširoko koristio kao patentni lijek tijekom 19. i ranog 20. stoljeća, što je prvi put opisano u Farmakopeji Sjedinjenih Država 1850. godine. Danas je odobren za medicinsku upotrebu u 28 američkih saveznih država. Unatoč ograničenim kliničkim dokazima, brojna medicinska stanja i povezani simptomi odobreni su kao uvjeti za upotrebu kanabisa u medicinske svrhe. Najčešći uvjeti koje prihvaćaju države koje dopuštaju ljekoviti kanabis odnose se na ublažavanje simptoma raka, glaukoma, virusa humane imunodeficijencije/sindroma stečene imunodeficijencije i MS-a.
U veljači 2019. godine Europski je parlament usvojio rezoluciju o upotrebi kanabisa u medicinske svrhe navodeći kako kanabis i kanabinoidi mogu učinkovito utjecati na povećanje apetita i smanjenje gubitka težine uzrokovanih virusom HIV.
“Medicinskim se kanabisom također mogu ublažiti simptomi duševnih poremećaja te epilepsije, kao i Alzheimerove bolesti, artritisa, astme, raka, Crohnove bolesti i glaukoma, ali potrebno je više istraživanja na ovim područjima, poručuju zastupnici. Pomažu i u smanjenju rizika od pretilosti i dijabetesa i ublažavanju menstrualnih bolova”, stoji na stranicama Europskog parlamenta.
U Hrvatskoj je Povjerenstvo za analizu i preporuke primjene indijske konoplje u medicinske svrhe 2015. godine preporučilo da se kanabis može prepisivati kao terapija za ublažavanje simptoma osobama koje boluju od multiple skleroze, malignih bolesti i HIV-a/AIDS-a.
U Hrvatskoj ipak proizvodi s THC-om nisu zaživjeli. U ljekarnama su se pojavili još 2016. godine, za mnoge su bili preskupi te su brzo nestali s polica, zbog čega su se oni kojima je medicinski kanabis potreban često radije okretali crnom tržištu (1, 2).
"Vrijednost proteina sjemena konoplje je vrlo visoka, a dvije masne kiseline sadržane ne mogu se naći nigdje drugdje u prirodi", stoji u Facebook objavi.
Sjemenke konoplje zbog svojih nutritivnih vrijednosti smatraju se super hranom – bogate su proteinima, vlaknima i masnim kiselinama.
Sjemenke konoplje obiluju omega-3 i omega-6 masnim kiselinama (koje se smatraju dobrima za zdravlje srca i krvnih žila), a GLA ili gama-linolenska kiselina, esencijalna omega-6 masna kiselina, dobra je za regulaciju hormona. Osim toga, sjemenka sadrži i devet esencijalnih amino kiselina koje tijelo ne može samo proizvesti.
Rezultati studije objavljene u Journal of Ethnopharmacology govore kako ulje od sjemena konoplje može pomoći pacijentima koji pate od reumatoidnog artritisa. Prema radu objavljenom u Journal of American College of Nutrition, sjeme konoplje, zbog toga što obiluje i vlaknima, djeluje kao prirodno sredstvo za suzbijanje apetita pa može pomoći u borbi s pretilošću.
Osim toga, različite studije govore kako konopljino brašno može biti korisno kao dodatak kolačima i tjesteninama kao zdravija varijanta.
Sjemenke konoplje, dakle, neosporno imaju visoku nutritivnu vrijednost, ali nismo uspjeli pronaći izvor koji bi potvrdio ili osporio podatak da sadrže dvije masne kiseline koje se ne mogu pronaći nigdje u prirodi.
Konoplja vs. soja
"Proizvodnja konoplje je čak jeftinija od soje", stoji u objavi na Facebooku.
Isplativost uzgoja poljoprivrednih kultura iskazuje se u omjeru ulaganja i dobiti. Nismo uspjeli pronaći analizu koja bi uspoređivala troškove isplativosti proizvodnje konoplje i soje, a dostupni podaci o troškovima i isplativosti uzgoja znatno variraju; konoplja se ne uzgaja uvijek u iste svrhe, niti je svaka namjena jednako isplativa.
Troškovi ulaganja u sadnju konoplje za npr. proizvodnju CBD ulja mogu biti viši, ali će zato i dobit biti veća.
Prema podacima koji se mogu pronaći u izvješću Zwick Centra za hranu i resurse koji djeluje pri Sveučilištu u Connecticutu, ukupna cijena troška po jutru zemlje (nešto više od pola hektara), ako bi se konoplja uzgajala zbog CBD cvjetova, iznosi 19.289 dolara, s tim da su dvije trećine te ukupne cijene promjenjive, odnosno mijenjaju se sa stadijima proizvodnje. Prihodi su 24.375 dolara po jutru te je dobit oko 5.086 dolara, ali može ići sve do 11.656 dolara po jutru ovisno o varijabilnom djelu troška. Dobit, dakako, ovisi i o dobivenoj količini suhog cvijeća i količini sadržaja CBD-a u usjevu.
S druge strane, troškovi i dobit koji se procijenjuju za proizvodnju konopljinih sjemenki puno su niži.
Brojke za soju su drugačije. Bruto prihod od soje projicira se na 942 dolara po jutru, uzevši u jednadžbu predviđanje da će jedan jutar zemlje dati 68 bušela te da će cijena soje biti 13,85 dolara po bušelu. Kada se oduzmu troškovi, dobit ispada oko 574 dolara po jutru (Farmdomdaily).
Hrana za životinje
"Životinje hranjene kanabisom ne trebaju hormonske zamjene", tvrdi se u objavi na Facebooku.
Pojam “implantat” koristi se za proizvode koji se koriste u stočarskoj industriji sa svrhom povećanja stope i učinkovitost rasta životinje. Implantati sadrže prirodne ili sintetičke spojeve koji proizvode fiziološke reakcije slične prirodnim hormonima.
Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) još od sredine 1950-ih odobrava korištenje hormona za upotrebu kod goveda i ovaca, uključujući prirodni estrogen, progesteron, testosteron i njihove sintetske verzije, sve kako bi se povećala brzina rasta i učinkovitost proizvodnje hrane. Implantanti dobivaju zeleno svjetlo tek nakon što studije pokažu da je hrana od tretiranih životinja sigurna za ljudsku konzumaciju te da tretman ne šteti samoj životinji.
Prema mišljenju panela Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) o aditivima, proizvodima i tvarima koji se koriste u stočnoj hrani, konopljino sjeme može se koristiti kao krmiva za sve životinjske vrste, a konopljino ulje, kao bogat izvor esencijalnih masnih kiselina, može se koristiti kao dodatak krmnim smjesama.
Pitanje je, međutim, koliko konopljina hrana može imati utjecaja na rast stoke. Meta-studija objavljena u Frontiers in Veterinary Scinece pokazuje da hranjenje životinja sjemenkama ipak ne izaziva taj efekt, iako su uočene brojne druge pozitvne zdravstvene promjene uslijed uvrštavanja konoplje u prehranu.
To je pokazalo i istraživanje koje je provedeno u Hrvatskoj – dodatak ulja konoplje u obroke koza povećao je udio masti u mlijeku, pogače od sjemenki kod krava su povećale količinu proizvedenog mlijeka, dok su jaja kokoši nesilica bila bogatijeg žumanjka.
Konoplja umjesto plastike i betona?
"Svi plastični proizvodi mogu se izraditi od konoplje, a plastiku od konoplje je vrlo lako vratiti prirodi", navodi se u objavi na Facebooku.
U proizvodnji plastike koriste se naftni derivati, dok se konopljina plastika s druge strane proizvodi pomoću ekstrahirane celuloze iz biljke, i samim time je proizvodni proces puno zdraviji za okoliš.
Plastika proizvedena korištenjem naftnih spojeva jeftina je i jednostavna za proizvodnju, a procesi koji uključuju proizvodnju biorazgradivih plastika još uvijek su skupi i zahtijevaju više truda i vremena te posebne postupke obrade.
Konopljina vlakna mogu koristiti za jačanje plastike i nekih drugih kompozitnih materijala, no upravo zbog kompliciranog procesa proizvodnje, ne očekuje se da će ta industrija doživjeti procvat u bliskoj budućnosti (1, 2, 3).
"Ako je karoserija automobila od konoplje, bit će 10 puta jača od čelika", tvrdi se u viralnoj objavi.
Umirovljeni direktor Della Bruce Diezten 2017. godine gostovao je u TV emisiji Jay Leno’s Garage prezentirajući automobil proizveden po ekološkim principima, s haubom napravljenom od konoplje. Voditelji Leno i Diezten udarali su po haubi automobila, tvrdeći prilikom testiranja da je ona 10 puta jača od čelika.
Inspiracija za taj automobil dolazi od automobila koji je Henry Ford predstavio 1941. godine, a koji je imao karoseriju od konoplje za koju je Ford tvrdio da je jača od čelika.
Postoje mišljenja koja govore da tvrdnje o 70 posto Fordovog automobila napravljenog od konoplje nisu u potpunosti točne jer su Fordovi keramičari stvorili plastiku koja se sastojala od celuloznih vlakana i veziva smole, dok je celuloza u malom postotku bila konopljina. Taj automobil na kraju nikad nije zaživio u komercijalnom smislu.
Ipak, gledajući vlačnu čvrstoću, mehaničko svojstvo materijala na osnovu kojeg se oni vrednuju prema njihovoj mehaničkoj otpornosti na naprezanje, konopljina vlakna, navodi više izvora, gotovo su šest puta jača, odnosno, imaju veću čvrstoću na savijanje od čelika.
Konoplja se već koristila u proizvodnji nekih modela automobila. Biljka sadrži oko 70 posto celuloze, što je čini korisnom za stvaranje plastike. Proizvođači izvlače celulozu iz konoplje i proizvode je metodama koje se koriste za proizvodnju tradicionalne plastike, a pritom je mogu miješati s postojećim materijalima kako bi stvorili hibride. Međutim, korištenje konoplje u proizvodnji automobila još uvijek je skuplje od konvencionalnih metoda proizvodnje u automobilskoj industriji (1, 2, 3).
"Može se koristiti i za gradnju i izolaciju zgrada; izdržljivo, jeftino i fleksibilno"
Točno je da se konoplja može koristiti pri graditeljstvu te da je dosad izgrađeno više takvih objekata (1, 2, 3).
Hempcrete je naziv koji se koristi za konopljin beton, odnosno materijal koji se dobije kada se komadići konoplje pomiješaju s vapnom. Sve više se spominje u kontekstu obnovljivog građevinskog materijala koji bi bio koristan u postizanju ciljeva ugljično neutralne i održivije gradnje.
Ploče od konoplje mogu se koristiti za unutarnju i vanjsku izolaciju, a opeke od konoplje mogu se koristiti kao nenosiva ispuna za vanjske i pregradne zidove u novogradnji i renoviranju. Hempcrete je ujedno lagan te se može integrirati u postojeći sustav gradnje. Slično tradicionalnom betonu, može se lijevati na mjestu ili preoblikovati u građevinske komponente.
Konopljin beton, unatoč svojim dobrim svojstvima, još neko vrijeme neće biti konkurentan na tržištu, barem ne u SAD-u. Malo poljoprivrednika uzgaja konoplju u tu svrhu jer još ne postoji još tržište za taj materijal, što onda utječe i na cijenu.
Poljoprivrednicima su potrebni sigurni kupci, a istovremeno moraju živjeti u blizini centara za obradu kojih ima malo. Za sada konopljin beton košta više od tradicionalnih proizvoda, a rijetki građevinari koji se u SAD-u bave takvom gradnjom često su prisiljeni uvoziti konopljin beton iz Europe. Osim toga, ne postoje nacionalne smjernice, metode ispitivanja ili specifikacije za konopljini beton a građevinski se propisi razlikuju u svakoj saveznoj državi (1, 2).
Proizvođači konoplje stoga se radije odlučuju na uzgoj konoplje za tektil, hranu i piće te higijenske proizvode.
Kozmetika od konoplje
"Sapuni od konoplje i kozmetika ne zagađuju vodu; stoga su potpuno ekološki prihvatljivi", tvrdi se u objavi.
Točno je da su otpadne vode industrije sapuna potencijalno opasan tekući otpad čije nepravilno odlaganje može narušiti kvalitetu okoliša. Jedan od glavnih problema onečišćenja u toj industriji je i miris koji dolazi od skladištenja i rukovanja sastojcima kao što su sulfonske kiseline i soli.
Higijenski proizvodi od konoplje kao što su sapuni, šamponi, gelovi za tuširanje često se plasiraju kao prirodni ili organski i potražnja za njima je, kako raste i ekološka svijest, sve veća. Potrošači se češće odlučuju za kozmetiku i proizvode za osobnu njegu koji ne sadrže sintetičke sastojke – parabene, ftalate, aluminijeve soli te mineralna ulja. Iako kozmetika koja sadrži certificirane organske sastojke uglavnom ima prirodne sastojke, kako bi se proizvodi zaštitili od “truljenja” na policama, neke tvrtke se ipak okreću sintetičkim kemikalijama.
Sapun od konoplje može se napraviti na više načina, neki od njih mogu biti manje ili više održivi. To u kolikoj su mjeri sapun i kozmetika od konoplje održivi ovisit će o više faktora, među ostalima i o korištenju pesticida, načinu proizvodnje, korištenju ostalih sastojaka te u konačnici o ambalaži proizvoda (1, 2, 3, 4).
