Pod povećalom

Grad Benkovac srušio Dom kulture za čiju je obnovu povukao milijune iz EU fondova

Grad Benkovac povukao je novac iz europskih fondova za obnovu zgrade Doma kulture, staru skoro čitavo stoljeće. Umjesto da je obnove, zgradu su srušili, a građevinske poslove dobili su poduzetnici bliski lokalnim vlastima. Od osamostaljenja Hrvatske naovamo, na vlasti u Benkovcu je neprekidno HDZ.
Dom kulture
Fotografija:Faktograf

Grad Benkovac, koji je u sklopu Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima napravio Intervencijski plan (IP) s projektima koji će se financirati europskim sredstvima, mjesecima ne omogućava javnosti i novinarima pristup bitnim informacijama o projektu izgradnje Doma kulture.

Dom kulture, bivši Dom Hrvatske vojske čije je vlasništvo država prenijela na Grad Benkovac, trebao je proći kroz temeljitu rekonstrukciju jer je zgrada, čija je izgradnja krenula 1934. godine, bila zapuštena i u lošem stanju.

Umjesto toga, Grad je zgradu, napravljenu djelom od benkovačkog kamena, odlučio srušiti, posao demontaže i rušenja dati lokalnoj tvrtki koja se bavi eksploatacijom i prodajom kamena te izgraditi novi dom, s objašnjenjem da je riječ o jeftinijoj opciji.  Za izradu novog projekta odabran je isti projektant, a lokalne vlasti, iako je objekt srušen u cijelosti i trenutno se gradi novi, i dalje projekt vode kao rekonstrukciju i obnovu.

Istovremeno, u sklopu drugog projekta, koji se odnosi na rekonstrukciju i sanaciju nerazvrstanih cesta i koji se također financira europskim sredstvima, Grad Benkovac je odlučio odustati od gradnje dvije nove ceste predviđene Intervencijskim planom te dodati jednu novu koja nije bila predviđena planom, a koja se nalazi u Korlatu, selu HDZ-ovog gradonačelnika Tomislava Bulića.

Za projekte u Benkovcu koji su predviđeni IP-om namijenjeno je nešto manje od 25 milijuna eura. U sklopu Programa integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima, osim Benkovca, intervencijske su planove napravili i gradovi Vukovar, Petrinja, Beli Manastir, Knin i općina Darda, a za njihovu je provedbu osigurano 120 milijuna eura.

Dom kulture Benkovac

Na rekonstrukciju i obnovu Doma kulture Benkovac, koji se u prošloj državi zvao Dom JNA, a nakon 1995. godine Dom Hrvatske vojske, Benkovac čeka više od 10 godina.

Predstavnici Grada Benkovca i programa Ujedinjenih naroda (UNPD) još su 2009. godine potpisali Sporazum o zajedničkom financiranju izrade projektne dokumentacije za budući Dom kulture u vrijednosti od 280.000 kuna. Vlasništvo nad Domom država je prenijela na Grad, što je bio jedan od uvjeta za korištenje europskih fondova za rekonstrukciju Doma, koja se trebala dogoditi nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji 2013. godine. Posao izrade glavnog projekta 2010. godine napravila je tvrtka Projekting, odnosno, arhitekti Tomislav i Krešimir Klepo.

Proces izrade Intervencijskog plana u Benkovcu počeo je još 2015. godine, a ugovori za prve projekte potpisani su 2017. godine, dok je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU vodila Gabrijela Žalac. Jedan od projekata koji su dio IP-a bila je i rekonstrukcija Doma kulture, ukupne vrijednosti približno 35,5 milijuna kuna s PDV-om.

U veljači 2020. godine Grad na konferenciji za javnost obavještava kako će izvođač, tvrtka MP Beton iz Solina, započeti radove čija se cijena popela na 43 milijuna kuna s PDV-om.

Stručni nadzor nad izvođenjem radova dobila je tvrtka Gin Company, koja isti posao dobila i na drugim projektima koji se odnose na provedbu Intervencijskog plana.

Kako se može naći u registru ugovora za 2021. godinu, Gin Company radio je stručni nadzor i na projektu izgradnje tematskih ruta te izgradnje infrastrukture Benkovačkog sajma. Osim toga, Gin  Company nadzire i izgradnju društvenih domova u četiri sela koja spadaju pod Grad Benkovac. Tvrtka, koju vodi zadarski HDZ-ovac Grgo Batur u 2021. godini tako je s Gradom Benkovcem sklopila devet ugovora za stručni nadzor i koordinaciju zaštite na radu, a svi se odnose na projekte koji su financirani europskim sredstvima.

Nakon malo više od mjesec dana od početka radova na Domu kulture oni su, u ožujku 2020. godine, odjednom stali.

Iz Grada tada obavještavaju javnost kako se “nakon rušenja stolarije nenosivih pregradnih zidova ukazala potreba za dodatnom statikom konstrukcije, nosivih betonskih kolona i greda, što je upravo i u tijeku”.

Par mjeseci kasnije, u lipnju 2020. godine, gradonačelnik Bulić izjavljuje kako se otkrilo da zgrada praktički nema temelja te da su se radovi trebali prekinuti, pojasnivši kako prema napucima stručnjaka temelje treba ojačati, što bi povisilo cijenu rekonstrukcije za oko 5 milijuna kuna pa bi Dom kulture u konačnici koštao 48 milijuna kuna. Novim projektom, rekao je Bulić, predviđeno je uklanjanje dijela građevine te gradnja nove koja će umjesto 48 milijuna kuna koštati gotovo upola manje, oko 25 milijuna kuna.

Međutim, kako pokazuje email koji je 29. ožujka 2020. godine svojim suradnicima poslala ravnateljica Razvojne agencije Grada Benkovca (BERA), HDZ-ova Davorka Krnčević, u vrijeme kada su iz Grada govorili kako je jačanje statike zgrade u tijeku, rušenje zgrade zapravo je već odavno bilo naručeno.

“Dragana molim da žurno pribavi očitovanje statičara kako bi se raskinuo ugovor. Molim da se ide u smjeru rušenja rješenja zidova jer je ‘izgradnja’ značajno različit pojam i vodi ka značajnoj izmjeni ugovora obzirom na vrstu ugovora koji smo sklopili. Sadašnji ugovor glasi na ‘Rekonstrukciju i dogradnju'”, napisala je u emailu Krnčević.

 

Uputa se odnosi na Dragana Gulama, koordinatora radova na Domu kulture koji je u to vrijeme predstavljen kao zaposlenik Razvojne agencije Grada Benkovca, a koji, prema podacima servisa Poslovna.hr, istovremeno vodi tvrtku Šoša d.o.o. registriranu za djelatnost skladištenja robe.

Unatoč tome što je ravnateljica Razvojne agencije 29. ožujka izdala naredbu o tome u kojem smjeru bi trebao ići nalaz statičara, i to nakon što je izvođač prekinuo radove, iz Grada su još neko vrijeme uvjeravali građane da se radi na obnovi Doma. Tako se na web stranici projekta Dom kulture 4. travnja objavljuje vijest da su “radovi u tijeku i svakim danom izgradnja zgrade sve više napreduje”. Ona je kasnije izbrisana, ali na stranici i dalje postoji trag da je bila objavljena.

Kako su nam odgovorili iz Grada, kada je raskinut ugovor s izvođačem MP Beton, tvrtka je tužila Grad radi izgubljene dobiti. Tužba je uslijedila nakon što se tvrtka s Gradom usuglasila oko toga da je od 10. ožujka do 15. travnja 2020. s osnova prekida radova i konzervacije utvrđena šteta u ukupnom iznosu od 262.131 kuna, što je Grad i isplatio. MP Beton tražio je i izmaklu dobit u iznosu od 2.720.829 kuna, na što Grad nije pristao, stoga je slučaj završio na nadležnom trgovačkom sudu. Nepravomoćno, kažu nam iz Grada, MP Beton je izgubio spor.

U međuvremenu Grad je posao rušenja i demontaže doma dao Ugostiteljskom obrtu Amadeus, lokalnoj tvrtki koja je, prema podacima servisa Poslovna.hr, registrirana za djelatnost pripreme i usluživanja pića dok istovremeno ima aktivnu koncesiju za eksploataciju kamena.

Skrivaju nalaz statičara

Zanimalo nas je i koja je točno uloga ravnateljice Razvojne agencije Grada Benkovca u određivanju toga što bi statičar trebao utvrditi na terenu. Naime, kako je moguće unaprijed odrediti nalaz statičara koji još nije ni izašao na teren? Je li nalaz statičara bio naručen?

Pitanje je to koje smo postavili Davorki Krnčević, koju smo zatražili da nam pojasni što je zapravo htjela reći svojim emailom.

“Moj mail pod nazivom ‘Troškovi konzervacije gradilišta’ poslan je članovima tima s ciljem žurnog provođenja radnji i utvrđenja činjeničnog stanja, budući su radovi na gradilištu obustavljeni po zahtjevu izvođača i odobrenju nadzornog inženjera, a svaki dan konzervacije gradilišta prouzročio bi daljnji trošak Gradu. Dakle, tko sam ja da bih procijenila mimo struke u kakvom je stanju zgrada?”, odgovorila nam je Krnčević.

Krnčević dodaje kako je iz njenog emaila “vidljiv poziv na žurno obavljanje više vrsta poslova u cilju ekonomičnosti u postupanju i smanjenja troškova konzervacije gradilišta te da je kao član tima obvezna predlagati, provjeravati, upozoravati i slično, što ne znači da će isto biti prihvaćeno”.

Inače, prije nego je prešla u Razvojnu agenciju Grada Benkovca, Krnčević je obnašala dužnost ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije, koji je tužila nakon što je 2. veljače 2015. dobila otkaz pod obrazloženjem da je prekršila Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Statut Zavoda za hitnu medicinu i poslovnik Upravnog vijeća. Kako je 2019. godine izvijestila Slobodna Dalmacija, Krnčević je spor izgubila, nakon čega je najavila žalbu.

Istovremeno, ravnateljica Razvojne agencije Grada Benkovca ujedno je i vlasnica tvrtke Smokvica d.o.o koju, prema podacima servisa Poslovna.hr, vodi od 2006. godine i koja u djelokrugu rada ima savjetovanje i vođenje poslova u domovima  za stare i nemoćne osobe. Krnčević je u periodu od 2001. do 2013. godine bila ravnateljica Doma za starije osobe Zemunik. 

Pokušali smo doći i do nalaza statičara, ali Grad Benkovac ne omogućava nam pristup tom dokumentu, iako smo se nekoliko puta pozvali na Zakon o pravu na pristup informacijama. U jednom od emailova Krnčević nam je samo odgovorila kako je ovlašteni inženjer građevinarstva Davor Zrno utvrdio sljedeće:

“Temelji na prizemnom dijelu građevine ne zadovoljavaju uvjete projektirane rekonstrukcije i nadogradnje u pogledu važećih seizmičkih propisa, dubine temeljenja, smrzavanje temeljnog tla, te nehomogenosti izvedbe te da se isti trebaju ukloniti i nanovo isprojektirati te u skladu s tim i izvesti. Međukatne konstrukcije i stropovi: Budući da je mišljenje da postojeća vertikalna nosiva konstrukcija, zidovi i stropovi ne zadovoljavaju kriterije nosivosti, niti tehnološki niti financijski, nema smisla zadržati postojeće stropne konstrukcije, te se isti trebaju ukloniti, nanovo isprojektirati te u skladu s tim izvesti“.

Zrno je i ranije surađivao s Gradom Benkovcem; u registru ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma za 2019. godinu može se naći podatak da je radio na stručnom nadzoru u projektu uređenja stare jezgre grada te na izradi projekata uklanjanja objekata.

Na naš ponovljeni upit koji se odnosio na to da nam se omogući pristup cijelom dokumentu, iz Grada nismo dobili nikakav odgovor. Kasnije nam je rečeno kako je naš zahtjev za pravo pristupu informaciji ostvaren samim time što su nam odgovorili citirajući rečenice iz traženog dokumenta.

Ne znaju čija je dokumentacija

Pitali smo Davorku Krnčević zbog čega je Grad posao izrade nove projektne dokumentacije povjerio istom projektantu, odnosno tvrtki Projekting. Prvo nam je odgovorila kako je to od tvrtke “zatražena” izmjena i dopuna građevinske dozvole.

“Da, zato što vam je, kao što znate, projektna dokumentacija autorsko djelo. Mi nemamo pravo raspolagati stalnom projektnom dokumentacijom temeljem koje je ishođena građevinska dozvola. I u cilju ekonomičnosti postupanja, s obzirom da prvi projektant raspolaže i snimanjima, i geodetskim snimanjima, sve što je potrebno. Ja nisam arhitekt pa ne ulazim u što je potrebno, ja nastojim što se tiče pravne struke koliko-toliko to popratiti, da to ima svoju glavu i rep, ono što se kaže – i sredinu”, odgovorila je Krnčević te dodala da “ako bi se raspisao natječaj, onda bi išli ab ovo, od početka, od snimanja svih situacija s kojima je ta tvrtka raspolagala”.

To je, međutim, netočno. Navedena projektna dokumentacija je vlasništvo Grada, a sam projektant ne može samo tako “otuđiti” dokumentaciju. Kasnije nam je, u odgovoru u emailu, dodala da postupak javne nabave za preprojektiranje nije provodila te da nije ovlaštena u ime grada iznositi službene podatke.

Budući da na stranicama Grada Benkovca nismo mogli pronaći nikakvu informaciju o provođenju postupka javne nabave koji se odnosi na novu projektnu dokumentacije (i da se isti mora objaviti na stranicama Grada), tražili smo Krnčević informaciju o tome koliko je koštala izrada novog projekta izgradnje Doma kulture. Kako nam je na kraju  odgovorila, riječ je o iznosu od 189.000 kuna bez PDV-a koji nije obuhvaćen Ugovorom o sufinanciranju pa je tako Grad osigurao vlastita sredstva.

Zanimalo nas je i to jesu li prije početka radova vršena bilo kakva ispitivanja koja bi ukazala na to da bi arhitektonski projekt koji je napravljen 2010. godine zapravo neprovediv.

“U razgovoru s projektantom dobili smo informacije da naručitelj (UNDP) nije vršio geotehničke istražne radove, kao ni bilo koja druga ispitivanja, zbog toga što na zgradi nije bilo nikakvih vidljivih deformacija, a što je utjecalo i na smanjenje cijene ugovorenih usluga”, odgovorio nam je Mile Marić, službenik za informiranje.

Marić je ranije, do 26. srpnja 2021, bio voditelj projektnog tima za projekt Doma kulture. Nakon toga je imenovan Luka Nekić, a od 28. ožujka tu funkciju obnaša Zorana Žilić.

Gdje je završio kamen?

Krajem lipnja 2021. godine Grad Benkovac potpisao je ugovor s benkovačkom tvrtkom U.O. Amadeus za rušenje i demontažu Doma kulture. Vrijednost radova bez PDV-a iznosila je 144.510 kuna, s PDV-om 180.637 kuna.

Budući da su prilikom rušenja Doma prošloga ljeta djelatnici tvrtke Amadeus uredno slagali poluobrađeni i obrađeni benkovački kamen na palete, zanimalo nas je o kolikoj količini kamena je riječ te gdje je on u konačnici završio.

“Ne znam. Doista ne znam. To je radio Grad Benkovac, oni su provodili postupak i zaključili ugovor. To je jedan drugi postupak od samog ovog postupka kroz Intervencijski plan. Ja samo znam kako se pričalo i očekivalo da će tu biti dosta kamena. Međutim, mislim da je netko iz Zavičajnog muzeja pronašao kako taj kamen izgleda kad se gradilo i gdje se vidi da su to mali kamenčići koji su se uziđavali više puta, dakle ispod očekivanog. Zato i jest tako loše stanje konstrukcije. Pa onda jedan dio od cigle, jedan od tih malih kamenčića, a kad uzmete tri-četiri ona bočna kamena koja su bila izložena pogledu javnosti, onda su svi mislili kako je to lijepi dom, veliki bijeli kamen, lijepo bljeska kad je lijepo vrijeme. Onda su ljudi očekivali da je to to, da tu ima puno kamena. Ali ne bih se upuštala u procjene. Nisam sudionik tog postupka pa ne znam”, rekla je Krnčević.

 

U Pozivu na dostavu ponuda za rušenje Doma kulture, koji se može naći na stranicama Grada, stoji kako je zidana konstrukcija nosivih zidova Doma kulture izgrađena od benkovačkog pločastog poluobrađenog i obrađenog kamena debljine 7-15 centimetara, dok širina kamenih zidova iznosi 45-80 centimetara. Procijenjena količina kamena je 1000 m3.

Namjera njegovog danjeg korištenja stoji u samom projektu rušenja koji je s Pozivom objavljen. Kao jedna od faza demontaže jest “rušenje ab stropnih konstrukcija prizemlja, te razgradnja zidova prizemlja sa sortiranjem i deponiranjem klesanog i poluobrađenog kamena na deponiju za daljnju prodaju”.

Iako u projektu uklanjanja stoji kako postoji mogućnost da kamen ide u daljnju prodaju, iz Grada negiraju takve navode.

“Projektom nije predviđeno novo zidanje postojećim kamenom, a ni prodaja kamena kako navodite”, odgovorio nam je Mile Marić te dodao da je u točki 11. Poziva za dostavu ponuda određeno da izvođač radova sam osigurava deponiju građevinskog materijala te deponij za odlaganje otpadnog materijala.

Kontaktirali smo i Rudolfa Blažana, vlasnika U.O. Amadeus koji nam je prvo rekao da je cijena kamena bila uvrštena u samom natječaju te da je kamen deponiran “kod njih”, ali ga nije prodao. Kasnije se ispravio te rekao da je dogovor bio da se građevinski otpad odveze na gradsku deponiju u Benkovačkom selu. Blažan je također rekao da se dio materijala može iskoristiti, a na pitanje gdje je na kraju kamen završio, rekao je da ga je podijelio ljudima.

“Rekonstrukcija”

Nakon što je Amadeus obavio posao rušenja Doma, na gradilištu je ostavljen komadić zida nekadašnjeg Doma.

Prema riječima projektanta Tomislava Klepe, od postojeće građevine zadržao se kvalitetni dio podrumskih zidova debljine 80 sa sjeverne i istočne strane.

 

“To je jedan mali dio koji je ostao. Ima toga još, onaj donji dio gdje je bio sam ulaz, gdje je još jedan zid, ispod tog nivoa. On je ostavljen kao dokaz da je tu doista postojao dom. Znate, jedan dio neće trebati izgraditi, on će biti obnovljen na starinski način. Ponavljam, nisam inženjer. Nešto je ispod zemlje, postojao je taj nekakav podrum, ne znam jeste li bili u tom Domu ranije, ja nisam pa ne znam. To su te podzemne konstrukcije, ja bih to tako nazvala, koje neće biti obnovljene, nego ostavljene pa fugirane da se vidi kako je to nekad izgledalo”, rekla nam je Krnčević.

Manja cijena novog Doma kulture ujedno je značila i racionalizaciju troškova pa je tako kvadratura Doma smanjena s 2750 kvadrata na 2050 kvadrata. Pritom se u gradnji neće koristiti benkovački kamen, već keramičke pločice koje podsjećaju na njega.

“Arhitektonsko oblikovanje građevine proizlazi iz nastojanja da se pomiri memorija izvorne građevine sa suvremenim arhitektonskim izričajem, a da se pritom maksimalno pojednostavi tehnologija izgradnje i optimizira troškove Također, bitan oblikovni zahtjev je skladnost građevine s lokalnim kontekstom i njezina prepoznatljivost unutar gradske cjeline. Volumen je zamišljen u čistim linijama, podijeljen na bazu obloženu keramičkim pločicama koje svojom obradom i bojom podsjećaju na kamen i referiraju se na lokalnu gradnju, ali svojim dimenzijama i obradom pokazuju suvremeni oblikovni izričaj”, stoji u novom projektu izgradnje Doma kulture. 

Za izvođača radova ponovo je izabrana solinska tvrtka MP Beton, koja je na natječaju dala najnižu ponudu od približno 22,5 milijuna kuna (s PDV-om 28,1 milijuna kuna). Tvrtka je naknadno podnijela zahtjev da se U.O. Amaudes Rudolfa Blažana uvede kao podugovaratelja, što je 14. travnja ove godine ostvareno aneksom ugovora o javnoj nabavi. Blažanova je tvrtka, naime, radila iskope za budući Dom kulture.

Troškovi

Pokušali smo doznati kod Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) jesu li upoznati sa situacijom na terenu, odnosno znaju li da je Dom koji je trebao biti rekonstruiran naprosto srušen. Institucija je to koja je nadležna za provedbu postupka dodjele bespovratnih sredstava, praćenje napretka provedbe te nadzor i financijsku kontrolu projekata

Odgovorili su nam kako je, sudeći po Rješenju o II izmjeni građevinske dozvole koju je izdao Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije – Ispostava Benkovac, i dalje riječ o rekonstrukciji građevine.

“U samom tekstu iste, navodi se zadržavanje dijela postojeće građevine te kako će nakon rekonstrukcije građevina zadržati namjenu prema važećoj dozvoli. Predmetna II izmjena i dopuna građevinske dozvole se temelji na izdanoj Potvrdi glavnog projekta, koji se odnosni na rekonstrukciju i dogradnju projekta” , odgovor je iz SAFU.

U okviru provedenih kontrola, do sada je prihvatljivim troškovima proglašeno 1.008.498,79 kn, a neprihvatljivim 245.723,30 kn s PDV-om. Neprihvatljivi troškovi, kažu nam iz SAFU, odnose se na provedenu provjeru na licu mjesta u listopadu 2020. godine na kojoj su otkrivena odstupanja izvedenih radova u odnosu na dostavljenu okončanu situaciju radova.

U vrijeme dok je Grad Benkovac tražio novog izvođača natječaja, pola godine nakon što je Dom srušen, iz SAFU-a su nam odgovorili da nemaju informaciju o promjeni svrhe projekata, niti da je to vidljivo na temelju javno dostupnih informacija na Elektroničkom oglasniku javne nabave.

Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije rekli su nam kako su upoznati s činjenicom da je Grad Benkovac krenuo s građevinskim radovima na samom objektu, no kako prema informacijama koje su dobili od grada, zbog poteškoća u izvedbi bilo je nužno reprojektiranje projekta, zbog čega bi on u konačnici trebao koštati puno manje.

Dom kulture, inače, nalazi se u djelu povijesne jezgre Grada koja čini kulturno-povijesnu cjelinu i koja je kao takva zaštićena kao kulturno dobro. Međutim, Dom kulture je dobio taj status tek 2015. godine, odnosno zaštita kulturno-povijesne cjeline Grada Benkovca tek je te godine proširena i na tu zgradu.

Iako su prvi radovi na Domu kulture krenuli u veljači 2020. godine, Grad se oslonio na odobrenje Konzervatorskog odjela iz 2009. godine kada je Odjel dao očitovanje u kojem stoji da se zgrada Doma kulture u Benkovcu nalazi izvan povijesne jezgre (kulturno-povijesne cjeline) stoga za navedene radove nema posebnih uvjeta.

“Izdani uvjeti u smislu da nema posebnih uvjeta definirali su nastavak projektiranje rekonstrukcije zgrade Doma kulture što je rezultiralo izradom projekta na koji ovaj Odjel više nije imao formalno pravnog utjecaja, bez obzira što je naknadno unutar obuhvata ušla i  predmetna čestica. Nije dozvoljeno retrogradno mijenjanje posebnih uvjeta”, odgovorili su nam iz Konzervatorskog odjela.

Upitali smo ih je li Grad Benkovac, prije nego li je izvođač krenuo s radovima u veljači 2020. godine, zatražio izdavanje posebnih uvjeta za rekonstrukciju i dogradnju Doma kulture, budući da je ta zgrada 2015. godine postala dio kulturno-povijesne cjeline Grada. Odgovorili su samo da je Odjel 23. rujna 2020. godine izdao Zaključak kojim se nalaže Gradu Benkovcu izradu Konzervatorskog elaborata.

Drugim riječima, nakon je Grad već odlučio srušiti zgradu, Odjel je izdao rješenje kojim se nalaže Gradu Benkovcu da dostavi elaborat za potrebe utvrđivanja posebnih uvjeta zaštite kulturnog dobra prilikom “rekonstrukcije i obnove” Doma kulture.

Nestale ceste

Intervencijski plan za Grad Benkovac podrazumijevao je i projekt Rekonstrukcije i sanacije nerazvrstanih cesta koji se odvijao u dvije faze. Prva faza koja se odnosila na rekonstrukciju gradskih prometnica je završila te se trenutno provodi druga faza projekta u kojoj su, prema Intervencijskom planu, identificirane nove ceste – jedna u selima Nadin i Vukšić te dvije u naselju Korlat. Rekonstrukcija i izgradnja cesta trebala je, prema Intervencijskom planu, koštati 25,4 milijuna. 

Grad Benkovac nedavno je objavio kako je završena prva faza provođenja projekta u kojoj je rekonstruirano i izgrađeno 4130 metara cesta te da je izvođenje samo prve faze projekta koštalo 35 milijuna kuna. U prosincu 2021. godine objavljen je natječaj za izvođača radova u drugoj fazi i tada je postalo jasno da Grad ne misli graditi nove ceste u Nadinu i Vukšiću, odnosno da ih  planira zamijeniti još jednom dodatnom prometnicom u Korlatu, onom koja bi trebala izgrađena uz vjetropark koji je u tom selu napravio HEP. 

Pitali smo Davorku Krnčević zbog čega je grad odustao od prometnica u tim selima te odlučio izgraditi cestu koja nije prvotno bila predviđena. Njezin odgovor prenosimo u cijelosti.

“Jeste li čuli za brend Korlat? Je li vi mislite da je to svjetski brend? Činjenica jest da je vino tog naziva pobralo nekakve nagrade na svjetskom nivou. Taj brend je prepoznao i HEP pa je tamo napravio vjetroelektranu, nastavio ulagati u to područje pa će sad napraviti i hidroelektranu. Znam da je tamo bilo svečano otvaranje nekih radova. A u okviru druge faze tog Korlata već je projektna dokumentacija u tijeku, planirano je izvođenje jednog malog edukativnog centra gdje bi školska djeca, a i zainteresirani posjetitelji, dolazili se upoznavati sa zelenim tehnologijama na ovom području. To je nešto što se događalo u nekim drugim djelatnostima, paralelno s Intervencijskim planom Grada Benkovca. Međutim, kako lokalna samouprava raspolaže tim podacima, svi se lokalnoj samoupravi obraćaju sa zahtjevom dostave komunalne infrastrukture, bila to komunalna cesta, bila to voda ili struja. To je bio jedan od razloga po meni koji je bio nekakva žaruljica koja se uključila i sudionicima Intervencijskog plana dala do znanja da se tamo nešto dešava. Osim HEP-a, znate da su tamo i korlatski vinogradi, to je brend koji oni nastavljaju razvijati, pa tako planiraju tamo napraviti neku kušaonicu vina, posjetiteljski centar, isto je projektna dokumentacija u tijeku. Oni su se isto obraditi Gradu Benkovcu s prijedlogom da tamo na neki način lokalna samouprava pokuša sudjelovati u formiranju te destinacije”, objašnjenje je Davorke Krnčević.

Nešto kasnije, kada smo sredinom travnja prisustvovali jednoj od konferencija za medije na kojoj se gradska vlast hvalila postignutim u provedbi Intervencijskog plana, gradonačelnik Tomislav Bulić nam je promjenu pravdao obrazloženjem kako je “Intervencijski plan živo tkivo” koje se mora prilagođavati. Tvrdio je da je politika gradonačelnika da osigura razvoj naselja, obiteljskih kuća i OPG-ova. Inače, gradonačelnikova supruga Iva Bulić vlasnica je OPG-a u Korlatu, o čemu su mediji već pisali kada se otkrilo da Bulić u imovinskoj kartici nije prijavio stotine tisuća kuna potpora koje je supruga primala na račun OPG-a.

Neobično je bilo i obrazloženje Davorke Krnčević, koja je za Faktograf izjavila kako je selo Nadin dobilo cestu kada se, također u sklopu provedbe Intervencijskog plana, u tom selu radila vodovodna mreža.

To je netočno – radnici koji su radili na izgradnji vodovodnih cijevi nisu radili na nikakvoj rekonstrukciji ceste. Uz to, prilikom uvođenja vodovodne mreže, odnosno provođenja projekta koji se financira europskim sredstvima, mještani Nadina sami su morali odraditi dio radova jer su radnici ostavili izvode za priključak na koje su se mještani sami morali priključiti.

Naime, djelatnici Vodovoda rekli su im kako će postaviti brojilo i priključiti kućanstvo tek nakon što mještani sami nađu odvojak, koji se najčešće nalazio uz hidrant, te od njega sami iskopaju kanal do mjesta gdje će doći šaht, kao i rupu za šaht. Budući da su mještani vršili radove na javnim prometnicama na svoju ruku te bez ičijeg nadzora, u nekoliko je navrata došlo do oštećenja vodovodne cijevi.

Kada smo benkovački vodovod još prije godinu i pol dana upitali tko je odgovoran za tu štetu, odgovorili su nam samo kako će radnici gradske tvrtke obaviti sanaciju oštećenja te kako stanovnici Nadina, koji su priključenje na vodovodnu mrežu platili nekoliko tisuća kuna, zapravo nemaju nikakve  primjedbe zbog toga što su sami morali iskopavati prolaz za iste te priključke.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.