U Hrvatskoj je od početka godine do sredine svibnja zabilježeno 8 755 požara na otvorenim prostorima, objektima te prometnim sredstvima. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine ukupan broj požara porastao je za 45,24 posto. Kada se promatraju samo požari na otvorenim prostorima podaci su porazni – u prvih pet mjeseci ove godine broj požara veći je za 74 posto u odnosu na isto razdoblje lani (1, 2, 3, 4).
Kako je objasnio Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik, tijekom proljetnih mjeseci bilo je gotovo 100 posto više požara nego u istom lanjskom razdoblju, dok je gotovo 300 posto povećana površina stradala u požaru. Naime, tijekom prošlog proljeća izgorjelo je 12 tisuća hektara površine, dok su ovog proljeća požari u zgarišta pretvorili 46 tisuća hektara površine.
Vatrogasci su najviše posla imali tijekom ožujka, dok su travanj i svibanj bili mirniji.
Najviše požara zabilježeno je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (882), a potom slijede Karlovačka sa 442, Ličko-senjska sa 415, Zadarska sa 393 te Zagrebačka sa 380 požara. Međutim, kada se gleda veličina zgarišta, procjenjuje se da je požar najviše štete učinio na području Sisačko-moslavačke županije gdje je izgorjelo 11,7 hektara. Potom slijede Karlovačka s preko 8,9 hektara zgarišta, Ličko-senjska sa sedam tisuća hektara, Šibensko-kninska sa 3,2 tisuće hektara.
Snažan rast požara posljedica je i vremenskih prilika, odnosno klimatskih promjena koje su donijele i duža sušna razdoblja u proljetnom razdoblju, odnosno predpožarnoj sezoni.
Koliko ova godina prema broju požara iskače pokazuju i podaci Europskog informacijskog sustava o šumskim požarima (EFFIS, European Forest Fire Information System). Prema toj bazi podataka, u Hrvatskoj je od početka 2022. godine zabilježeno 127 požara, dok su u cijeloj prošloj godini zabilježena 62 šumska požara. Prema podacima EFFIS-a, od 2008. godine do danas najviše šumskih požara na godišnjoj razini evidentirano je 2017. godine kada je u 107 požara uništeno gotovo 67,6 tisuća hektara površine.
Glavni napor požarne sezone, kao i rad Operativnog vatrogasnog zapovjedništva u Divuljama, započeo je 13. lipnja, a od četvrtka 23. lipnja kreće i redovita dislokacija vatrogasnih snaga, odnosno privremeno premještanje vatrogasnih snaga s kontinenta na priobalje.
Uz ranije dislokacije na Brijunima, Kukuljici na Ugljanu, Božavi na Dugom otoku, Divuljama, Braču, Hvaru, Visu, Lastovu, Mljetu, Korčuli, Dubrovniku, Pelješcu i Oklaju, u ovogodišnjoj sezoni osiguravaju se još četiri lokacije i to u Tučepima, Posedarju, Nacionalnom parku Plitvička jezera i na Kornatima.
Od početka glavne požarne sezone do danas već je zabilježeno nekoliko požara – na području Žrnovnice buknulo je 16. lipnja, a dva dana kasnije aktivirali su se požari na području Pučišća na Braču te području Pitve na Hvaru. Ti su požari, sanirani tijekom 20.lipnja, zahvatili nisko raslinje, makiju, borovu šumu, ali i maslinike u slučaju područja Pitve. Gorila je i makija u predgrađu Splita (1, 2, 3, 4, 5).
Proljeće je obilježio nedostatak padalina, dugoročne prognoze pokazuju da će se sušna razdoblja praćena porastom temperature nastaviti.
Ljeto će biti ekstremno toplo
„Naše sezonske prognoze ukazuju da će ovo ljeto biti ekstremno toplo, toplije od prosjeka, da će biti sušnije u većem dijelu godine. Ali, to ne znači da u određenim periodima neće doći do prodora hladnijeg zraka“, kazala je nedavno Branka Ivančan-Picek, glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda (DZMH). Posljedica prodora hladnijeg zraka su i oluje.
„Na to moramo biti spremni, moramo živjeti s time, prilagoditi se. Klimatske promjene su nam ovdje, a one sa sobom nose i još veći rizik od ekstremnih vremenskih pojava“, objasnila je Ivančan-Picek.
Prema DHMZ-ovoj Sezonskoj prognozi za ljeto 2022., ono će biti iznadprosječno toplo.
„Pritom je u srpnju i kolovozu moguće i veće pozitivno odstupanje od prosjeka, kako maksimalne, tako i minimalne temperature zraka. Stoga se može reći da će vjerojatno tijekom ljeta biti pojave toplinskih valova – niza dana kada vrućina može utjecati na zdravlje, ali se ne može prognozirati koliko će oni trajati ni kada će se dogoditi“, navodi DHMZ.
Kako objašnjavaju, „rizik od pojave toplinskih valova povećava i dosadašnja suša“ jer je u razdoblju od siječnja do travnja u mnogim krajevima zabilježen manjak oborine.
„S druge strane, to ne znači da neće biti kraćih osvježenja, odnosno razdoblja s temperaturom oko klimatološkog prosjeka ili čak nižom od njega. Naravno, opet se na sezonskoj skali ne može reći točno kada će se to dogoditi, pa za takvu informaciju treba pratiti prognoze za kraće vremensko razdoblje, najbolje do nekoliko dana unaprijed“, navodi DHMZ.
„Što se oborina tiče, izgledno je da će ljetna sezona biti suša od prosjeka, a vjerojatnost za ostvarenje prognoze je umjerena do velika. Pritom je osobito u srpnju povećana vjerojatnost za manjak oborina. Kako su ljeti pljuskovite oborine najčešće, tako se i ovog ljeta očekuju lokalni pljuskovi koji mjestimice mogu biti i obilniji/izraženiji, pa će i manjak oborine, barem lokalno, vjerojatno biti umanjen. Treba imati na umu da su mjesečne količine oborine osobito u Dalmaciji male (npr. 20 do 30 mm), pa se može dogoditi da s jednim izraženim pljuskom padne količina kiše usporediva s tjednim ili čak mjesečnim srednjakom“, navodi se u DHMZ-ovoj prognozi za ljeto uz napomenu kako je prognoza količine oborine općenito, a osobito na sezonskoj skali, mnogo složenija od prognoze temperature pa je i pouzdanost manja.
Da nas čeka sušno i iznad prosječno toplo ljeto pokazuje i dugoročna prognoza meteorološkog servisa Severe Weather (1, 2). U Hrvatskoj se tijekom lipnja, srpnja i kolovoza očekuju puno više temperature od prosjeka, a kada je riječ o padalinama očekuje ih se i do 60 posto manje od prosjeka. To se posebno odnosi na Istru i obalu.
Pranjić: “Zadnjih godina se više ulagalo”
Sušno i vruće ljeto izazov je i za vatrogasne snage jer se s obzirom na klimatske promjene može očekivati i potreba za njihovim češćim intervencijama, posebno u priobalju. Je li sustav spreman za to?
„U pripremi nove sezone izrađeni su standardni operativni postupci, provedena su osposobljavanja te je nabavljena dodatna vatrogasna zaštitna oprema. Također, provode se i brojne promidžbene i informativne kampanje: od radijskih i TV spotova, do plakata i letaka postavljenih na plažama, trajektima, graničnim prijelazima i frekventnim mjestima uz prometnice. Prema prognozama, čeka nas ljeto s visokim temeperaturama uz malo padalina što znači da će indeksi opasnosti od požara biti visoki. Ali možemo reći da smo poduzeli sve preventivne radnje kako bismo broj požara sveli na minumum, a vatrogasni sustav pripremili za brzo reagiranje u slučaju bilo kakve ugroze. Cilj nam je da se građani i turisti u Hrvatskoj u svakom trenutku osjećaju sigurno“, ustvrdio je Tucaković prilikom stavljanja u pogon Operativnog vatrogasnog zapovjedništva u Divuljama za ovogodišnju požarnu sezonu.
Vatrogasni sustav na raspolaganju ima ukupno 2 283 vozila za gašenje požara i spašavanje, 114 vozila za spašavanje s visina, 166 vozila za aparate i posebnu opremu, 3 sanitetska vatrogasna vozila, 10 vozila s opremom za zaštitu od opasnih tvari, 382 zapovjedna vozila, 1 165 vozila za prijevoz vatrogasaca, 110 opskrbnih vozila, 146 specijalnih vozila te 61 plovilo.
U javnim vatrogasnim postrojbama na raspolaganju je 3 155 operativnih vatrogasaca te još 30 887 operativnih vatrogasaca u dobrovoljnim vatrogasnim društvima. Plan je Hrvatske vatrogasne zajednice zaposliti do 1 131 sezonskog vatrogasca i 25 domicilnih vatrogasaca (profesionalni vatrogasci koji se prebacuju u Sezonsku interventnu jedinicu).
„Mislim da je sustav spreman za požarnu sezonu. Ljudstvo je uvijek bilo na visokoj razini, oprema nešto manje, ali se zadnjih godina puno uložilo i u opremu. Za razliku do prije nekoliko godina, s novim Zakonom o vatrogastvu ustrojen je sustav zapovijedanja, riješeno je i pitanje materijalnih prava vatrogasaca te su vatrogasci dobrovoljnih vatrogasnih društava kao i vatrogasci koji djeluju u gospodarstvu stavljeni u isti rang s javnim vatrogasnim postrojbama“, ističe Drago Pranjić, predsjednik Odbora profesionalnih vatrogasaca Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.
Cijeli sustav je, ističe Pranjić, dignut na višu razinu i zasigurno je spreman za požarnu sezonu. Pritom, on govori o zemaljskim snagama dok zračne snage ne može komentirati.
Hrvatska je do ove godine raspolagala s 12 protupožarnih aviona – po šest kanadera i Air Tractora
Kada je riječ o zračnim snagama, prema Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2022. godini (Vlada, točka 8.) Ministarstvo obrane će za provedbu zadataka iz Programa „osigurati potreban broj zrakoplova te dovoljan broj osposobljenih posada s odgovarajućim letačko-tehničkim osobljem“.
Okvirni broj zrakoplova je: „do šest zrakoplova tipa Canadair CL 415, do šest izviđačko-navalnih zrakoplova Air Tractor AT-802A/F, jedan transportni helikopter“.
Osim toga, u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna, MORH treba osigurati do 200 pripadnika u spremnosti za intervenciju te dodatne snage za ojačanje, kao i desantni brod minopolagač (DBM), desantni jurišni brod (DJB), dvije gumene brodice (GB LEADER 599), sustave bespilotnih zrakoplova.
Međutim, prema podacima iznesenim prilikom najave požarne sezone, za borbu protiv požara na raspolaganju nije „do šest“, već „do pet Canadaira“. Osim toga, 6. lipnja kada je najavljena požarna sezona i buduće otvaranje Operativnog centra Divulje, MORH je praktično priznao da su u tom trenutku na raspolaganju bila samo tri kanadera.
“Svake godine ista situacija. Nemamo mi nekog velikog odskakanja ovog trenutka od prošlih godina. Ne možete imati svih 6 ili svih 5 zrakoplova u jednom trenutku ispravne. Uvijek neki mora ići na remont”, rekao je brigadni general RH Ivan Turkalj.
Hrvatska je do ove godine raspolagala s 12 protupožarnih aviona – po šest kanadera i Air Tractora. No, koliko ih je doista spremno poletjeti potpuno je zamagljen podatak.
MORH nam niti nakon usmene požurnice nije dao podatak o broju kanadera i zračnih traktora s kojima raspolaže, odnosno broju protupožarnih aviona koji su raspoloživi za požarnu sezonu te broju onih koji se još uvijek nalaze na remontu u Zrakoplovno-tehničkom centru u Velikoj Gorici (ZTC). Niti odgovor na upit kada će remonti biti dovršeni i hoće li avioni biti spremni tijekom ovogodišnje požarne sezone, nismo dobili.
Kao i MORH, na upit o zrakoplovima koji se kod njih nalaze na remontu, oglušio se i ZTC.
No, prema pisanju Jutarnjeg lista (tiskano izdanje od 14. lipnja) od 12 protupožarnih aviona, poletjet ih može šest – po tri kanadera i zračna traktora. ZTC je sve protupožarne avione MORH-u trebao predati do 15. svibnja, ali podataka o tome hoće li oni biti spremni za sezonu uopće nema. Osim toga, već se duže vrijeme smatra kako je jedan kanader „otpisan“, odnosno služi za skidanje rezervnih dijelova kako bi se osposobili ostali avioni. Sličnu informaciju ranije je objavio i tportal.hr. U oba teksta ističe se kako se ne pamti tako loše stanje na početku požarne sezone s protupožarnim avionima. Postavlja se i pitanje bi li u slučaju velikog požara s raspoloživim brojem protupožarnih aviona bilo moguće odraditi sve potrebne zadaće.
Nedostatak radne snage
Iako su zemaljske snage dobro ekipirane i one se suočavaju s problemom koji muči sve djelatnosti – nedostatak radne snage. Na problem zapošljavanja sezonskih vatrogasaca tako je ukazao Matej Rudić, zadarski županijski vatrogasni zapovjednik (1, 2). Naime, iz godine u godinu sve je manji interes za tu vrstu posla.
Plaća sezonskog vatrogasca može biti do 8.000 kuna bruto, s tim da Hrvatska vatrogasna zajednica lokalnoj upravi „pokriva“ 4.000 kuna bruto. Kolika će plaća sezonca u konačnici biti ovisi o financijskoj moći jedinice lokalne uprave. U praksi, sezonski vatrogasac zaradi do 4,5 tisuća kuna. Interes za taj posao pada jer se u drugim djelatnostima, s obzirom na nedostatak radne snage, može zaraditi više.
To nam potvrđuje i Pranjić, navodeći da i javne vatrogasne postrojbe više nisu toliko interesantne, odnosno nema „navale“ zainteresiranih kada se oglasi natječaj za radno mjesto. Početnička plaća vatrogasca u javnoj vatrogasnoj postrojbi, naime, „ne može preći pet tisuća kuna neto“.
U dobrovoljnim vatrogasnim društvima, pak, vatrogasac koji radi samo dnevne smjene može zaraditi četiri do 4,5 tisuće kuna. Prema Zakonu o vatrogastvu, i u DVD-ima se mogu zapošljavati profesionalni vatrogasci, a plaća im ovisi o težini proračuna lokalne samouprave.
„Ako se za konobara nudi plaća od osam ili više tisuća kuna, jasno je zbog čega je sve manji interes raditi ovaj posao i u sezoni“, navodi Pranjić.
Hrvatska vatrogasna zajednica podatke o broju vatrogasaca koji su angažirani tijekom sezone imat će u srpnju.
“Nadležne vatrogasne zajednice županija su dužne prikupiti i tablično objediniti popise angažiranja koje potom dostavljaju Uredu glavnog vatrogasnog zapovjednika, a što se šalje u izvješću za prethodni mjesec. Dakle, u srpnju ćemo imati ukupan broj angažiranih sezonskih vatrogasaca za lipanj”, navode u odgovoru na naš upit iz Hrvatske vatrogasne zajednice. Dodaju i kako se “sezonski vatrogasci zapošljavaju na različite vremenska razdoblja od početka lipnja do kraja rujna, pa su tako neki vatrogasci angažirani tijekom cijelog ovog razdoblja dok se neki angažiraju na kraće razdoblje, zavisno o potrebi”.
Od ukupno do 1 131 sezonskog vatrogasca, kako objašnajvaju iz Hrvtaske vatrogasne zajednice, u Istarskoj županiji trebalo bi biti angažirano 20 vatrogasaca, Primorsko-goranskoj 65, Ličko-senjskoj 24, Zadarskoj 170, Šibensko-kninskoj 180, Splitsko-dalmatinskoj 464 te Dubrovačko-neretvanskoj 208 vatrogasaca.
Ukoliko nam stignu odgovori na upite poslane MORH-u i ZTC-u, naknadno ćemo ih uključiti u tekst.
* Originalni tekst nadopunjen je 29. lipnja 2022. nakon što nam je Hrvatska vatrogasna zajednica odgovorila na postavljeni upit.
