“Kazahstan je na svojoj granici 1732 vagona ruskog ugljena preusmjerio na slijepi kolosijek, kao odgovor na to što je Rusija blokirala transport njihove nafte iz luke Novorosijsk”, piše u prvoj rečenici teksta Jutarnjeg lista objavljenog na internetskom portalu kao premium sadržaj 21. lipnja, dok je dan kasnije, u izdanju od 22. lipnja, objavljen i u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista.
Pregledom članka u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista, koji se bavi odnosnom između Rusije i Kazahstana, a povodom nedavne “razmjene mišljenja” dvojice predsjednika, Vladimira Putina i Kasima Žomarta Tokajeva, primjećuje se da se nigdje ne navodi da je službeni Kazahstan demantirao informaciju da je 1700 vagona s ruskim ugljenom preusmjerio na slijepi kolosijek, odnosno da ih je blokirao u svojoj državi.
Kazahstansko Ministarstvo tvrdi da je to lažna vijest
Još 20. lipnja, dan prije objave informacije na portalu Jutarnjeg lista i dva dana prije objave u tiskanom izdanju, kazahstansko Ministarstvo industrije i razvoja infrastrukture, odnosno njegov Odbor za promet, demantirao je informaciju da je 1700 vagona s ruskim ugljenom blokirano u toj državi.
Priopćenje su objavili na svojoj službenoj internetskoj stranici, kao i na Facebooku.
O demantiju je 20. lipnja izvijestio i regionalni, azerbajdžanski, portal na engleskom jeziku Azeri Times.
“Odbor za transport Ministarstva industrije i razvoja infrastrukture Kazahstana službeno je priopćio da su ‘ti izvještaji lažni’. ‘Činjenica je da nema 1700 vagona s ruskim ugljenom na teritoriju Kazahstana. Također, nema vagona s ugljenom na tračnicama od Ruskih željeznica koji idu u ili iz Kazahstana’, izvijestio je Odbor. ‘S Ruskim željeznicama radimo uobičajeno, nema zastoja u izvozu ili uvozu’, kazao je Satzhan Ozbekov, čelnik Ureda za željezničku infrastrukturu i teretni promet Odbora za promet Ministarstva industrije i razvoja infrastrukture Kazahstana”, stoji u vijesti Azeri Timesa od 20. lipnja.
U priopćenju se još dodaje da kazahstansko ministarstvo žali zbog širenja takve lažne informacije “u cilju diskreditacije dobrosusjedskog odnosa dviju država”. Potom su upozorili i na odgovornost onih koji takve lažne informacije šire.
Kako se proširila vijest o blokadi ruskog ugljena u Kazahstanu?
Bjeloruski medij, sa sjedištem u Varšavi, NEXTA na svom je Twitter profilu 20. lipnja objavio informaciju, pozivajući se na UNIAN (Ukrajinsku nezavisnu informativnu agenciju) da je Kazahstan kao odgovor na rusku blokadu izvoza kazahstanske nafte na svom teritoriju blokirao 1700 vagona s ruskim ugljenom te su u statusu dodali da su “u porastu tenzije između Rusije i Kazahstana”. No, NEXTA je istoga dana na Twitteru objavila i link na demantij kazahstanskog Ministarstva.
UNIAN je informaciju o blokadi ruskog ugljena objavio 20. lipnja, a istu informaciju je istog dana kroz svoju vijest o tome da je kazahstanski lider javno ponizio Putina provukao i ukrajinski Kyiv Post.
Istu informaciju 20. lipnja na Twitteru objavio je i savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova Anton Gerashchenko uz dodatak da se “može pretpostaviti da je u tijeku drugi dio rusko-kazahstanske rasprave koja je počela na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Petersburgu”.
Dan ranije, 19. lipnja, na profilu @mozhemobyasnit na društvenoj mreži Telegram, informacija o kazahstanskoj blokadi provučena je u objavi u kojoj se tvrdi da je drugi Putinov saveznik, Bjelorusija, zaustavila tranzit ruskog ugljena sredinom travnja, a informaciju o blokadi tranzita i dokumente koji to navodno dokazuju objavio je ekološki forum RedButton.life. Vijest je s Telegrama toga dana odmah prenio ukrajinski medij na ruskom jeziku Fokus.ua, no u naslovu su istaknuli nepotvrđenu informaciju o kazahstanskoj blokadi ruskog ugljena.
Ukrajinsko izdanje njemačkog Deutsche Wellea je 23. lipnja također fact-checkiralo tvrdnje o navodnom trgovačkom ratu Rusije i Kazahstana. Zaključili su kako se radi o neutemeljenim tvrdnjama. Osim na tvrdnje kazahstanskih vlasti, pozvali su se na izjavu kazahstanskih željeznica koje tvrde da na njihovim tračnicama nema nikakvih vagona s ruskim ugljenom te prenijeli mišljenja dvojice kazahstanskih političara koji smatraju kako takvo narušavanje odnosa Rusije i Kazahstana nije izgledno.
Kazahstan je, naime, logistički izrazito ovisan o Rusiji. Gotovo sva fosilna goriva koja Kazahstan izvozi u Europu prolaze kroz ruski teritorij pa bi bilo kakva blokada transporta bila protivna interesima ove države. Također, Kazahstan je partner Rusije kroz članstvo u Euroazijskoj ekonomskoj zajednici i Organizaciji dogovora o kolektivnoj sigurnosti, svojevrsnim pandanima Europske unije i NATO-a na postsovjetskom prostoru.
Bez kazahstanskog demantija, vijesti nedostaje kontekst
Iz svega navedenog, čini se da je jedini izvor medijima za informaciju o navodnoj blokadi ruskog ugljena u Kazahstanu bila nepotvrđena tvrdnja iz objave na društvenoj mreži Telegram, a potom se “vijest” proširila prvo medijima u Ukrajini, preko Ukrajinske nezavisne informativne agencije, a nakon toga i u svijetu.
No, ubrzo nakon što je vijest objavljena, kazahstansko Ministarstvo industrije ju je demantiralo, a bez tog demantija kontekst objavljene vijesti u Jutarnjem listu je nepotpun, s obzirom na to da ne postoji niti jedan neovisan izvor ili dokaz da se takva blokada ruskog ugljena zaista i dogodila.
