Pod povećalom

Gerontodomaćicama ne priznaju se troškovi za plaće ako im zbog smrti broj korisnika padne ispod šest

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike birokratski navodi da iznimke nisu moguće.
Izvor: Faktograf

Najnovija birokratska zavrzlama još jednom je fokus prebacila na projekt ‘Zaželi’ kojega provodi Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Najrecentniji problemi pojavili su se u okviru projekta ‘Zaželi’ kojega je provodila Udruga Hrvatski forum protiv raka dojke Europa Donna. Partneri na projektu bili su Udruga žena oboljelih i liječenih od raka Nismo same, Grad Zagreb, Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Zagreb i Centar za socijalnu skrb Zagreb.

Europa Donna provodila je projekt u sklopu kojega je 15 gerontodomaćica skrbilo o 130 žena oboljelih od malignih bolesti; gerontodomaćice su oboljele žene pratile na kemoterapiju u zagrebačke bolnice, obavljale kupnju namirnica te pružale pomoć u kući za vrijeme liječenja. Međutim, udruzi nije isplaćen cijeli ugovoreni iznos, budući da su neke korisnice o kojima su gerontodomaćice skrbile tijekom provedbe – preminule.

Razdoblje provedbe projekta bilo je od 26. listopada 2020. do 26. travnja 2022., a ukupni iznos financiranja iznosio je 1.392.450,00 kuna. Međutim, udruga sva ugovorena sredstva nije dobila.

Kako nam je pojasnila Đana Atanasovska iz udruge Europa Donna, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike postavilo je u uvjetima natječaja da jedna gerontodomaćica mora skrbiti o minimalno šest korisnica. Kada je ova udruga u travnju 2021. godine poslala kvartalni Zahtjev za naknadu sredstava (ZNS) za isplatu plaća za siječanj, veljaču i ožujak, većina sredstava za taj kvartal im nije priznata, budući da su korisnice nažalost preminule te su u tom trenutku neke od gerontodomaćica ‘pale’ na ispod šest korisnika po gerontodomaćici.

Udruga je stoga sama morala iznaći dodatna sredstva, oko 300 tisuća kuna, budući da Ministarstvo smatra da gabariti natječaja nisu ispunjeni ako gerontodomaćica ima manje od šest korisnica. Udruga stoga nije dobila većinu sredstava za taj kvartal, od oko 290 tisuća kuna, dobili su negdje 60 tisuća, kako nam je rekla Atanasovska. Srećom, imali su vlastita sredstva za namirenje novonastale rupe, ali ih je to, kako dodaje, “dovelo do ruba, sada smo na koljenima”.

Nije moguće provoditi iznimke

S obzirom na to da se radi o izrazito specifičnom projektu, koji je uz to pilot-projekt, u kojem skrb i pomoć u kući dobivaju žene oboljele od malignih bolesti koje su uglavnom same, obratili smo se Ministarstvu s upitom tko je odredio da gerontodomaćica mora skrbiti o minimalno šest korisnika, tj. je li taj okvir unutar natječaja odredilo samo Ministarstvo.

Također nas je zanimalo je li bilo moguće napraviti iznimku s obzirom na to da se radi o specifičnoj grupi žena.

Iz Ministarstva su nam odgovorili da su prilikom izrade uvjeta i kriterija Poziva ‘Zaželi – program zapošljavanja žena – faza II’ “uzeti su u obzir svi pozitivni učinci i iskustva iz prethodne faze Poziva te je kriterij skrbi o minimalno šest krajnjih korisnika na temelju analize provedenih projekata i postignutih rezultata donijelo Ministarstvo”.

Dodali su da je u procesu odobravanja ZNS-a projekta koji je provodila Udruga Europa Donna “utvrđeno kršenje odredbi Ugovora, točnije neispunjavanje uvjeta čl. 5.1. Posebnih uvjeta Ugovora, odnosno, riječ je o potraživanju mjesečnih troškova pružanja usluga za manje od šest krajnjih korisnika” te da “u okviru ovog Poziva nije moguće provoditi iznimke kada je riječ o broju pripadnika krajnjih korisnika o kojima skrbe zaposlene žene na projektu”.

Budući da su bili patneri na ovom projektu, obratili smo se Gradu Zagrebu. Oni su nam kazali da je ovim Projektom “napravljen odmak od do sada poznatih projekata financiranim iz Poziva – Zaželi s obzirom na to da se uglavnom radilo o pružanju pomoći starijim/samačkim domaćinstvima. Ovim projektom pomoglo se ženama oboljelim od malignih bolesti koje iako žive u urbanom području u Zagrebu nemaju pristup socijalnim uslugama i/ili ne postoje socijalne usluge koje bi odgovarale njihovim specifičnim potrebama, a nerijetko žive i u nehumanim uvjetima o čemu su se provoditeljice aktivnosti osvjedočile na terenu”.

Iz Grada su nam ponudili rješenje slično onom Ministarstva. S obzirom na specifičnosti skupine krajnjih korisnica te “činjenicu da je određeni broj korisnica nažalost preminuo zaposlene gerontodomaćice nisu sukladno zadanim ciljevima iz projekta realizirale po najmanje šest žena krajnjih korisnica po svakoj zaposlenici”.

Otegotna okolnost u provedbi je bila i epidemija Covida-19, dodaju iz Grada, a određeni broj korisnica nažalost završavao je i tijekom provedbe projektnih aktivnosti zbog bolesti i na hospitalizaciji. “Nažalost, neispunjenje zadanog cilja iz navedenih opravdanih razloga je rezultiralo neprihvaćanjem priznatih troškova za plaće gerontodomaćica zaposlenih na projektu. Unatoč svim izazovima administracije i problemima u provedbi ove projektne aktivnosti podrške i pomoći trebale bi biti sustavno dostupne oboljelima od malignih bolesti”, kazali su.

“Kao da radimo u tvornici majoneze”

Ivana Kalogjera iz udruge Nismo same, kao i Atanasovska, razočarane su odgovorom birokracije na specifičnosti ovoga projekta. “Kao da radimo u tvornici majoneze. Znači, majoneza je ispala s trake, napravit ćemo novu. To su u pitanju ljudi, koji su dolazili kod drugih ljudi doma. Od 130 korisnica nama je umrla 31 žena”, ističe Kalogjera.

Dodaje da je udruga provodila uistinu specifičan projekt. “Nama je zaposlena gerontodomaćica pratila jednu ženu na kemoterapiju. Ona s njom ide ujutro, i u 11 sati moraju biti na Institutu za tumore. One nikada ne znaju kada će se vratiti. Ona još treba skrbiti o pet žena. Nama je bilo bitno da to uistinu bude usluga za onkološke pacijente. Naše su gerontodomaćice doslovce pokapale mrtve žene. Zamislite koliki je to stres i trauma.”

I Atanasovska ističe da se radi o uistinu teškim, traumatičnim situacijama. Projekt ‘Zaželi’ uglavnom se promatra kroz prizmu zapošljivosti, ali rijetko se priča o psihološkom stresu koji gerontodomaćice, ali i korisnici i korisnice prolaze.

“To su teške situacije. Naše gerontodomaćice te žene pratile su na zračenje, vodile ih u bolnice, zbližile su se s tim ženama. Plus, mi smo uistinu imali veliku smrtnost, nismo to očekivale. Imali smo slučaj da su jednoj gerontodomaćici u mjesec dana preminule po dvije korisnice. Baš teško”, kaže Atanasovska.

Upravo je zbog svega toga udruga organizirala i grupnu radionicu s psihologinjom, međutim, nemaju sredstava za kontinuiranu psihološku pomoć.

Ministarstvo nam nije odgovorilo na naš upit jesu li možda osigurali neki vid psihološke pomoći gerontodomaćicama koje su se brinule za žene koje boluju (ili su bolovale) od malignih bolesti, ali su kazali da u okviru ovoga poziva “nije moguće provoditi iznimke kada je riječ o broju pripadnika krajnjih korisnika o kojima skrbe zaposlene žene na projektu” te da je “temeljem članka 14. (1) Uredbe 1304/2013, usvojena metodologija izračuna standardne veličine jediničnog troška za troškove pružanja jednomjesečne usluge potpore i podrške starijim osobama i/ili nemoćnim osobama od strane pripadnice ciljane skupine kroz ovaj Poziv.”

Iz Ministarstva još dodaju da bi “s ciljem osiguravanja brige i dodatne skrbi o krajnjim korisnicama/-ima s malignim oboljenjima potencijalno primjenjivije bilo financiranje iz drugih Poziva u okviru Europskog socijalnog fonda poput ‘Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici’, usmjerenog na osiguranje odgovarajuće potpore i podrške i korisnicima i pružateljima socijalne usluge”.

Aktivna politika zapošljavanja ili socijalna usluga?

Ministarstvo ističe i da “poziv Zaželi ima prvenstveno za cilj uključivanje žena u nepovoljnom položaju na tržište rada, kroz aktivnosti pružanja potpore i podrške starijim i/ili nemoćnim osobama u svakodnevnom životu”.

O projektu Zaželi i njegovim problemima Faktograf je pisao u više navrata (1, 2, 3, 4). Radi se o “programu zapošljavanja žena”, posebice onih koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada. Cilj projekta je i povećanje zapošljivosti žena nakon njegova završetka, kako se navodi na službenim stranicama. Međutim, ‘Zaželi’ je tijekom svoje implementacije u više navrata bio kritiziran – zbog niske naknade koje su zaposlene žene dobivale, činjenice da žene opet gura u sferu ‘njege i brige’, pa i nedostatka kapaciteta za obradu projektnih prijedloga, zbog čega su provoditeljima kasnile isplate.

Međutim, iako ovaj projekt jest zamišljen kao projekt aktivne politike zapošljavanja, on se pretvorio se u socijalnu uslugu i (nenamjerno) detektirao cijeli niz rupa u sustavu socijalne skrbi.

Iz Grada Zagreba, kojega smo pitali hoće li udrugama koje su radile na ovom projektu pomoći s iznalaženjem sredstava kako bi mogle pokriti troškove, a s obzirom na to da se radilo o specifičnim slučajevima žena oboljelih od malignih bolesti kažu da, sukladno “pozitivnim zakonskim propisima”, razmatraju “mogućnosti podrške Korisniku obzirom na sve prethodno navedene okolnosti koje nisu mogle biti unaprijed predviđene u provedbi projektnih aktivnosti”.

Atanasovskoj su osjećaji oko projekta podijeljeni.

“S jedne strane to je najljepši mogući projekt koji smo mogli provesti, ali vam ostane gorak okus u ustima koliko je ta birokracija brutalna i nemilosrdna. Mi smo s tim projektom uistinu napravile promjenu, jer je ta pomoć ženama značila sve na svijetu. Dosta tih žena su zbilja same i gerontodomaćice su im stvarno predstavljale spas. Tako da je to zapravo bio koristan i lijep projekt, ali smo mi i te žene toliko prošli da imamo noćne more. Sve rupe sustava koje postoje, mi smo nažalost iskusile na svojim leđima.”, zaključuje.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.