Portal Webtribune, za koji je Faktograf i ranije otkrio da širi netočne tvrdnje (npr. ovdje, ovdje ili ovdje), objavio je tekst s naslovom “UDARNO – Najvažniju bitku protiv Rusije, SAD izgubile: Izvoznici nafte odbili odluku Zapada” u kojem se netočno tvrdi da je organizacija država izvoznica nafte odbila odluku o ideji iznesenoj na sastanku država G7 da se na svjetskom tržištu pokuša “zamrznuti” cijena ruske nafte (arhivirano ovdje).
Objava na Facebooku portala Webtribune od 30. lipnja do 4. srpnja ima 67 dijeljenja, 71 komentar i više od 1,2 tisuće reakcija, a na nju su nas upozorili čitatelji Faktografa i zatražili da ispitamo činjeničnu točnost naslova i teksta.
“Saudijska Arabija i njeni partneri u Savjetu Perzijskog zaljeva za suradnju (GCC) neće podržati namjeru Zapada da ograniči cijene ruske nafte na globalnom tržištu. To je izjavio za Tass Mohammed Diab, stručnjak za svjetsku ekonomiju na Libanskom institutu za ekonomske studije”, stoji na početku teksta Webtribuna (arhivirano ovdje).
Mišljenje stručnjaka, a ne stav arapskih izvoznica
Iz samog početka teksta, kao i iz naslova originala na ruskoj informativnoj agenciji Tass (arhivirano ovdje), očito je da je naslov na Webtribuneu netočan i senzacionalistički. Tass je u svom naslovu jasno naglasio da se ne radi o službenoj odluci država ili arapske organizacije, već mišljenju stručnjaka – “Stručnjak: Arapski izvoznici neće podržati Zapad u ograničavanju cijene ruske nafte”.
Istu informaciju, da to nije službena odluka ili čak službeni stav neke od država ili organizacije GCC, već mišljenje Mohammeda Diaba, u svom tekstu na početku navodi i Webtribune čime “priznaju” da im je naslov obmanjujući. Znači, nije točno da su “izvoznici nafte odbili odluku Zapada” već je točno da je Mohammed Diab kazao da je njegovo mišljenje da Saudijska Arabija i GCC neće podržati namjeru Zapada o ograničenju cijene ruske nafte. Tu jasno navode i da se radi o namjeri, a ne o odluci Zapada, odnosno država G7, kao što netočno navode u naslovu na portalu Webtribune.
O čemu su raspravljali čelnici država G7?
Čelnici država G7 28. lipnja su u njemačkom Elmau postigli dogovor o traženju načina za uvođenje ograničenja cijena izvozne ruske nafte jer u državama Zapada raste frustriranost da se uvođenjem embarga na izvoz ruske nafte podiže cijena nafte na svjetskom tržištu, dok Rusija istovremeno nastavlja zarađivati na fosilnim gorivima povećavajući količine koje plasira u države koje joj nisu uvele sankcije, poput Kine i Indije. Rusija tako zbog povećanja cijena zarađuje više novca za financiranje rata u Ukrajini, a u državama G7 raste inflacija, između ostalog i zbog viših cijena nafte. Na sastanku su bili čelnici Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Velike Britanije i SAD-a.
“To je vrlo ambiciozan i zahtjevan projekt na kojem treba još mnogo raditi”, kazao je nakon sastanka njemački kancelar Olaf Scholz. “Ideja o ograničenju je vrlo dobra. No, postoje tehničke poteškoće u njezinoj implementaciji”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron. “Zadužili smo naše ministre da hitno rade na načinu kako uvesti ograničenja cijena plina i nafte”, kazao je talijanski premijer Mario Draghi.
Ideju o ograničavanju cijene izvozne ruske nafte prvo je iznio SAD, a prijedlog je bio da se ona provede ukidanjem sankcija na osiguranje za teretne brodove koji je prevoze, no samo za države koje bi pristale kupovati rusku naftu po određenoj maksimalnoj cijeni. U završnoj izjavi stajalo je da će države G7 “tražiti način za razvoj rješenja kako bi ispunili svoje ciljeve smanjenja ruskih prihoda od ugljikovodika” te su pozdravili napore EU “da s međunarodnim partnerima istraže načine za zauzdavanje rasta cijena energenata, uključujući i provedivost uvođenja privremenih maksimalnih uvoznih cijena gdje je to primjereno”.
Iz navedenih izjava jasno je da čelnici G7 tek istražuju načine kako pokušati uvesti maksimalnu cijenu izvozne ruske nafte na svjetskom tržištu, a još uvijek ne postoji “odluka” o stvarnom uvođenju takve mjere. Zbog toga je u naslovu teksta Webtribuna netočno da su “izvoznici nafte odbili odluku Zapada” jer “Zapad”, odnosno države članice G7, su se tek dogovorile da potraže načine kako uvesti to ograničenje.
Izvoznice još nemaju službeni stav o mogućem ograničenju cijene ruske nafte
S druge strane, Saudijska Arabija, udruženje država izvoznica nafte OPEC ili Zaljevsko vijeće za suradnju (GCC) službeno se još uvijek nisu odredili prema ideji uvođenja ograničenja cijena za izvoznu rusku naftu.
Prošlog tjedna organizacija zemalja izvoznica nafte OPEC+, koja okuplja 15 država, održala je videokonferenciju s koje je odaslana poruka da će ostati na svojem ranijem planu da mjesečnu proizvodnju u kolovozu povećaju za 648 tisuća barela nafte na dan, a o mogućem novom povećanju proizvodnje razgovarat će 3. kolovoza.
Najavom povećanja u srpnju i kolovozu završili su razdoblje smanjivanja proizvodnje uvedeno tijekom pandemije koronavirusa, kada je zbog pada potražnje nafte i manje ekonomske aktivnosti, cijena nafte pala na najniže razine posljednjih desetljeća. Posljednjih mjeseci proizvodnja je rasla između 400 tisuća i 432 tisuće barela na dan svakog mjeseca. No, iz izvještaja o tome sastanku, održanom nakon susreta lidera G7, nije poslana nikakva poruka o ideji uvođenja ograničenja na cijenu ruske nafte.
Povijesno kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu
Inače, prema povijesnim podacima usklađenima s inflacijom, dostupnima na portalu Macrotrends.net, u posljednjih 30 godina, cijene nafte dotakle su dno od 20 dolara po barelu u studenom 1998. godine, da bi narasle na 56 dolara u studenom 2000. godine, a potom pale na 32 dolara u siječnju 2002. godine. Stabilan trend rasta do čak 187 dolara bilježile su do pretkriznog lipnja 2008. godine, da bi potom pale na 57 dolara u kriznom siječnju 2009.
Rast su bilježile do lipnja 2014. kada je cijena po barelu bila 129 dolara da bi opet do siječnja 2016. godine potonula na 41 dolar. U rujnu 2018. godine popela se na 84 dolara da bi u pandemijskom travnju 2020. godine potonula na 21 dolar. Do listopada 2021. je porasla na 88 dolara pa je u studenom iste godine pala na 69 dolara i potom slijedi rast do 114 dolara u svibnju ove godine.
Zaključno, u naslovu portala Webtribune netočno se navodi da su “izvoznice nafte odbile odluku Zapada” jer odluke “Zapada”, odnosno država G7, o ograničavanju izvozne cijene ruske nafte još uvijek nema, nego je samo usuglašen stav da se pokušaju definirati načini za potencijalno uvođenje takve mjere. Nije točno niti da su izvoznice odbile takvu odluku jer izjava na koju se poziva portal je tek mišljenje libanonskog stručnjaka Mohammeda Diaba.
