„Podaci se uvijek mogu prikazati ovako i onako. Primjerice, imate slučaj gdje premijer govori o prosječnoj mjesečnoj neto plaći u srpnju koja je iznosila 7.576 kuna i govori kako je ona rasla u protekli šest godina, iako je izvješće samo za ovu godinu. Međutim, ne spominje da je ta ista plaća pala u realnom iznosu. Dakle, on pred građane stavlja plaću u nominalnom iznosu, a ista ta plaća je realno pala u odnosu na plaću isplaćenu u sedmom mjesecu prošle godine. Zbog čega? Zbog inflacije“, ustvrdila je Mirela Ahmetović, saborska zastupnica SDP-a gostujući u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković, predstavljajući u Saboru Godišnje izvješće o radu Vlade, spomenuo je srpanjsku plaću u nominalnom iznosu od 7.576 kuna navodeći kako je u proteklih šest godina „prosječna neto plaća porasla za 34 posto, odnosno za više od 1900 kuna“ (snimka sjednice Sabora, Vlada).
U srpnju 2016. godine, dakle prije šest godina, prosječna isplaćena neto plaća iznosila je 5.594 kune te je u odnosu na srpanj ove godine bila niža za 1.982 kune. Na razini cijele 2016. godine prosječna isplaćena neto plaća bila je 5.696 kuna te je u odnosu na srpanj ove godine bila niža 1.880 kuna (Državni zavod za statiku, statistika u nizu).
Što se tiče prosječne neto plaće isplaćene u srpnju ove godine, ona je na godišnjoj razini, u nominalnom iznosu, rasla 7,5 posto. Zastupnica Ahmetović je u pravu kada govori o razlici između nominalne i realne plaće. Naime, podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju kako je na godišnjoj razini prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u srpnju u odnosu na isti mjesec 2021. godine realno niža za 4,3 posto.
Razlika je vidljiva i kada se promatra prosječna isplaćena bruto plaća. U tom slučaju srpanjska prosječna bruto plaća na godišnjoj razini bila je 8,6 posto viša, ali je realno smanjena za 3,3 posto.
Srpanjska prosječna neto i bruto plaća padala je i na mjesečnoj razini pa je u odnosu na lipanj nominalno pala za 1,8 posto. Realan mjesečni pad bio je 2,2 posto.
U prvih sedam mjeseci tekuće godine prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom iznosila je 7.569 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2021. godine nominalno više za 6,9 posto, ali je realno niža za 2,1 posto.
I u kolovozu se nastavio pad prosječne mjesečne plaće na godišnjoj razini. DZS je upravo objavio podatke o prosječnim mjesečnim bruto i neto plaćama za kolovoz 2022. godine. Prosječna neto plaća isplaćena u kolovozu iznosila je 7.679 kuna te je u odnosu na srpanj nominalno narasla 1,4 posto te 1,3 posto realno.
Kada je gledaju podaci na godišnjoj razini, prosječna neto plaća isplaćena u kolovozu bila je 7,9 posto viša nego u kolovozu 2021. godine. No, realno je pala za 3,9 posto.
Promatrano u bruto iznosu, prosječna plaća u kolovozu na godišnjoj razini je nominalno rasla 8,9 posto, ali realno je pala za tri posto.
U razdoblju od siječnja do kolovoza 2022, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 7.583 kune. U odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine rasla je nominalno za sedam posto, ali je realno pala za 2,3 posto.
Na realan pad plaća u Hrvatskoj, ali i dijelu drugih članica Europske unije, upozorila u utorak Europska konfederacija sindikata (ETUC). Na razini svih članica EU, profiti poduzeća porasli su jedan posto, dok su realne plaće pale za 2,5 posto.
No, u polovici zemalja članica EU, realne plaće snažnije padaju dok realni profiti nastavljaju rasti. U Hrvatskoj je, prema tim podacima, profit poduzeća rastao 2,1 posto, dok su realne plaće pale 3,1 posto.
U Poljskoj, Portugalu i Rumunjskoj profiti poduzeća rasli su između 6,3 i 6,5 posto, dok su realne plaće pale od 0,2 do 2,1 posto. Najveća razlika vidljiva je u Češkoj gdje je profit rastao 0,2 posto dok su plaće realno pale 9,2 posto. U Sloveniji su, pak, zabilježeni rast profita od 0,5 posto i realni pad plaća od 2,3 posto.
