Privatna korisnica Facebooka objavila je na svom profilu video isječak (arhiviran ovdje) intervjua s britanskim kardiologom, doktorom Aseemom Malhotrom u kojem ovaj kardiolog iznosi teze da je cjepivo protiv Covida-19, primarno Pfizerovo mRNA, štetno za većinu ljudi te da smjesta treba prekinuti vakcinaciju.
Malhotra se pritom referira na svoj članak, u dva dijela objavljen krajem rujna ove godine. Međutim, Malhotra je svoj dvodijelni članak bazirao na sumnjivim dokazima, biranju onih izvora koji potvrđuju njegovu tezu (eng. cherry picking), ignoriranju onih koji njegovoj tezi proturječe te anegdotalnim dokazima, kao i anonimnim izvorima pa čak i blog postovima.
O neutemeljenosti Malhotrinih članaka govorili su i pisali brojni znanstvenici i fact-checkerski portali, poput Health Feedbacka, AFP Fact Checka, kao i doktori i znanstvenici poput doktorice Susan Oliver koja je na svom YouTube kanalu Back to the Science objavila video o Malhotrinom članku (arhiviran ovdje) te doktor David Gorski.
Tko je Aseem Malhotra?
Faktograf se već bavio dezinformacijama koje širi ovaj kardiolog, kao i njegovim tvrdnjama da cjepivo dovodi do povećanja slučajeva miokarditisa i perikarditisa. Kao što smo već pisali, dr. Malhotra je u svojoj domovini prilično poznat, ali nije se proslavio primarno kao kardiolog, već kao javni komunikator i promotor zdrave prehrane. Malhotra je vrlo aktivan na društvenim mrežama te se redovito pojavljuje u medijima.
Dr. Malhotra je u više navrata bio prozivan za iznošenje tvrdnji koje nemaju uporište u činjenicama. Njegovu je “Pioppi dijetu” Britansko dijetetsko udruženje navelo na popisu “jednih od pet najgorih dijeta 2018. godine koje promoviraju slavne osobe”. Tvrdio je da statini, popularni lijekovi za snižavanje kolesterola, zapravo doprinose srčanim bolestima (iako takva tvrdnja nema uporište u znanosti). Tijekom pandemije Covida-19 Malhotra je objavio knjigu “21 day Immunity plan” koju je promovirao neutemeljenom tvrdnjom da dijeta koju preporučuje može smanjiti rizik od virusa.
Doktor Malhotra, kako i sam kaže u video isječku, na početku pandemije zagovarao je cijepljenje protiv novog koronavirusa; čak je gostovao u TV emisijama te zagovarao cijepljenje. Iako u članku iznosi stavove koji ukazuju na skepsu prema cjepivima, za sebe kaže da nije antivakser i da cjepiva svake godine spase između četiri i pet milijuna života.
Vaccines are the safest of ALL drugs. Far safer than any other drug people are taking on a regular including most people over 50 taking at least one prescription. The vaccine safety concerns are totally disproportionate to the reality https://t.co/XI4Stmybug
— Dr Aseem Malhotra (@DrAseemMalhotra) November 25, 2020
Ono što je doktoru Malhotri promijenilo mišljenje o cjepivu protiv Covida-19, ističe, smrt je njegova oca, čemu Malhotra posvećuje i veliki dio prostora u prvom dijelu članka objavljenog krajem rujna. Ta priča, koju Malhotra priča i u videu kojega je privatna korisnica podijelila na Facebooku, je važna. Ona, naime, daje uvid u jedan od mogućih razloga zašto je Malhotra promijenio mišljenje o cjepivima.
Njegov otac naglo je preminuo zbog iznenadnog zastoja srca, u 73. godini života. Malhotrin otac bio je jako aktivan, za vrijeme pandemije hodao je 15.000 koraka dnevno te Malhotra nije mogao objasniti očevu smrt. Stoga je naručio obdukciju i rezultati su ga, kako kaže, “šokirali”, jer je obdukcija pokazala dva teška suženja arterija. Malhotra je poznavao srčano stanje svoga oca, stoga su ga rezultati obdukcije toliko šokirali.
Američki doktor David Gorski, koji je također pisao o Malhotrinom najnovijem članku, i sam ističe da je smrt oca dr. Malhotri očito velika trauma koja je utjecala i na njegovo stajalište o cjepivima. Primjerice, iako je njegov otac vodio zdrav i aktivan život, preminuo je od iznenadnog srčanog zastoja, što je potencijalno narušilo Malhotrin sustav vrijednosti, tvrdi Gorski, budući da se Malhotra u svom radu fokusira(o) na zdravu prehranu i tjelovježbu kao izrazito bitne u sprječavanju bolesti.
Kao što ističe dr. Gorski, otac dr. Malhotre preminuo je šest mjeseci nakon primanja Pfizerova cjepiva. Isto tako, osoba može bolovati od ozbiljnih srčanih bolesti – i ne biti toga svjesna i biti zdrava – sve dok srčano stanje ne napreduje do razine do koje kompenzacijski mehanizmi više ne mogu sprječavati komplikacije. Dodatno, arterioskleroza se razvija godinama, ne mjesecima.
Sumnjivi časopis
Malhotra je, dakle, krajem rujna, točnije 26. rujna, u znanstvenom časopisu Journal of Insulin Resistance objavio članak naziva ‘Liječenje pandemije misinformacija o mRNA cjepivima protiv Covida-19 na temelju medicine temeljene na pravim dokazima (eng. Curing the pandemic of misinformation on COVID-19 mRNA vaccines through real evidence-based medicine). Članak je objavljen u dva dijela; prvi dio možete pročitati ovdje, a drugi ovdje.
The most important announcement of my life and career so far. Please watch, listen and share with family and friends. I reached these sobering conclusions reluctantly. To read the free full open access peer reviewed medical journal articles visit https://t.co/9IMbUlAAQ9 pic.twitter.com/sYxJJjeh9S
— Dr Aseem Malhotra (@DrAseemMalhotra) September 28, 2022
Cilj članka je, kako piše kardiolog, “dobiti bolje razumijevanje istinskih dobrobiti i potencijalnih štetnih učinaka cjepiva protiv novog koronavirus (COVID) temeljenog na glasničkoj RNA”. Dr. Malhotra prvi dio opisuje kao “pregledni rad dokaza iz randomiziranih istraživanja i stvarnih podataka o mRNA Covid proizvodima s posebnim naglaskom na BionTech/Pfizer cjepivo”. Drugi je “narativni pregled trenutnih i povijesnih pokretača koji podupiru pandemiju medicinskih misinformacija”.
Malhotrina “ponovna analiza randomiziranih kontrolnih istraživanja koristeći tehnologiju glasničke mRNA sugerira da je rizik od teških nuspojava od cjepiva protiv Covida-19 veći nego od hospitalizacije zbog Covida-19”, kako on navodi u svom članku. Kardiolog potom zaključuje da je na globalnoj razini potrebno pauzirati cijepljenje.
Inače, Aseem Malhotra član je i uredništva navedenog časopisa u kojem su članci objavljeni. Časopis se bavi, kako ističe doktor Gorski, poremećajima koji su povezani s rezistencijom na inzulin. Dakle, ne bavi se imunologijom, zaraznim bolestima, koronavirusima, javnim zdravstvom ili nekim sličnim područjem. Kako ističe Gideon Meyerowitz-Katz, u časopisu od 2016. godine nije objavljeno puno članaka, a barem polovicu članaka čine radovi urednika tog časopisa.
4/n Of the 31 non-correction papers published, by my count 16 are authored by editors of the journal, including the new opinion piece(s) by Dr. Malhotra. The journal also has not published an issue since 2019.
That is…unusual, to say the least pic.twitter.com/QUdIwDkl4K
— Health Nerd (@GidMK) September 27, 2022
Kao i Gorski, i doktorica Susan Oliver na svom YouTube kanalu ističe da je u najmanju ruku čudno da je rad koji se bavi temom cjepiva objavljen u časopisu koji se bavi rezistencijom na inzulin. Malhotrin članak ne slijedi ni logiku znanstvenog članka, već više izgleda kao kolumna (eng. opinion piece) o štetnom utjecaju cjepiva protiv Covida-19. Informacije koje Malhotra navodi, o tome kako je cjepiva zagovarao u svojim gostovanjima na televiziji ili njegova priča o smrti oca, nisu uobičajeni za znanstvene radove.
P-hacking
Malhotrinim člankom bavio se i AFP Fact Check. Kako prenosi AFP, Malhotra u svom radu ističe studiju naziva “Ozbiljne nuspojave od posebnog interesa nakon cijepljenja mRNA cjepivom u randomiziranim ispitivanjima kod odraslih osoba” (eng. Serious adverse events of special interest following mRNA COVID-19 vaccination in randomized trials in adults).
Članku koji je objavljen 22. rujna 2022. u časopisu Cjepiva (eng. Vaccines), Health Feedback našao je nekoliko mana. Članak na fact-checkerskom portalu Health Feedback bavio se predprintom studije; ističu da znanstveni članak nije uspio dokazati da su veće šanse da će cjepiva protiv Covida-19 dovesti do hospitalizacija nego spriječiti hospitalizacije.
Brojni znanstvenici upozorili su i na tzv. P-hacking (još se na engleskom jeziku naziva i data dredging) u ovoj studiji. Naime, do P-hackinga dolazi kada znanstvenici manipuliraju podacima, recimo, izostavljajući neke baze podataka kako bi u svojoj analizi dobili statistički značajne podatke. Doktorica Oliver u videu na svom YouTube kanalu ukazuje na brojne probleme u studiji na koju se Malhotra poziva.
Autori studije analizirali su nuspojave od posebnog interesa (eng. adverse events of special interest; AESI) koristeći podatke iz treće faze randomiziranih kliničkih ispitivanja Pfizerova i Moderninog cjepiva protiv Covida-19. No, kako su istaknuli brojni kritičari studije, autori su nuspojave brojali zasebno.
Primjerice, ako je osoba iskusila tri nuspojave autori studije brojali su to kao tri instance AESI-a, dok su ljudi koji su hospitalizirani zbog Covida-19 brojani kao jedna instanca. Navedeno je posljedično moglo dovesti do uvećanog broja AESI-a.
Another glaring methodological flaw is comparing events per 10k (including multiple events per individual) with hospitalizations per 10k (counting each individual only once).
Should compare at individual not event level for this
— Prof Jeffrey S Morris (@jsm2334) June 20, 2022
Health Feedback navodi i druge probleme studije. Recimo, autori u AESI uključuju neke nuspojave poput dijareje, osipa i artritisa, iako oni obično nisu teški do te mjere da zahtijevaju hospitalizaciju, stoga je čudna njihova usporedba s hospitalizacijom zbog Covida-19.
Kritičari upućuju i na nedosljednosti pri odabiru AESI-a. Primjerice, autori su u AESI-e uključili dijareju, ali isključili povraćanje; uključili su hiperglikemiju, ali isključili hipoglikemiju.
Nakon njihove analize predprinta, autori studije poslali su pismo fact-checkerskom portalu Health Feedbeck s reakcijom u kojoj tvrde da iznesene kritike njihovog rada nisu utemeljene. Reakciju možete pročitati ovdje.
Apsolutna i relativna redukcija rizika
U svom članku dr. Malhotra referira se na apsolutno smanjenje rizika tijekom Pfizerova ispitivanja od 0,84 posto u usporedni s relativnim smanjenjem rizika od 95 posto. Naglašavajući 0,84 posto apsolutnog smanjenja rizika članak dr. Malhotre navodi na zaključak da su cjepiva manje učinkovita nego što se tvrdi ili da uopće nisu učinkovita. Međutim, oba statistička izračuna su bitna te se koriste za procjenu rizika.
(6/11) ARR vs RRR: this is an antivax trope that has been in use well before COVID vaccinations came online. ARR is used to intentionally make effectiveness look smaller, but ARR suffers from dependence on transmission. ARR for classical vaccines are also small, but…
— Frank Han MD ??Pediatric/ACHD/GUCH Cardiologist (@han_francis) September 27, 2022
Kako se navodi u znanstvenom članku Statistički testovi procjene rizika, “statistički testovi procjene rizika (engl. risk reduction statistics) su skupina statističkih testova koji se sve češće rabe u kliničkoj praksi uslijed sve učestalije primjene prakse temeljene na dokazima u svrhu kliničke njege bolesnika”.
U testovima procjene rizika razlikujemo apsolutno smanjenje rizika (eng. absolute risk reduction) i relativno smanjenje rizika (eng. relative risk reduction).
Za razliku od apsolutne redukcije rizika koja se određuje relativno jednostavno, tj. izračunava se kao “originalni rizik (rizik kod neliječenih bolesnika) minus rizik kod liječenih bolesnika”, relativnu redukciju rizika teže je odrediti. Naime, on “iskazuje rizik od bolesti kod liječene skupine u odnosu na rizik kod neliječene skupine. Budući da se radi o testu određivanja relativnog rizika, on se ne može baš tako jasno i jednostavno objasniti kao test određivanja apsolutnog smanjenja rizika. Međutim, određivanje relativnog rizika nam pruža drugačiju perspektivu vrijednosti liječenja u odnosu na neliječenje”, piše autorica članka.
Faktograf se obratio Bernardu Kaiću iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) da nam objasni razliku između apsolutnog (ARR) i relativnog smanjenja rizika (RRR) te kako se ta dva statistička izračuna koriste.
“Relative Risk Reduction (RRR) je ono što mi zovemo djelotvornost cjepiva u kliničkoj studiji. Izračunava se iz relativnog rizika. Relativni rizik je omjer rizika od (neželjenog) ishoda kod skupine izložene nekoj intervenciji i kod skupine koja nije izložena intervenciji. Primjerice, ako je rizik od obolijevanja kod necijepljenih 5%, a kod cijepljenih je 1%, onda je relativni rizik (RR) 1/5 = 0,2. U tom slučaju, djelotvornost cjepiva, odnosno RRR, je (1-1/5)x100% = (1-0,2)x100% = 80%. Drugim riječima cijepljenje smanjuje rizik od obolijevanja za 80% u odnosu na necijepljene.
Absolute Risk Reduction (ARR) je ono što zovemo razlika rizika. U prethodnom primjeru, gdje je rizik od obolijevanja (incidencija bolesti) kod necijepljenih 5%, a kod cijepljenih je 1%, razlika rizika (ARR) je 5%-1% = 4%. Uz određenu djelotvornost cjepiva, primjerice 80% kao u gore navedenom primjeru, razlika rizika ovisi o incidenciji bolesti (eng. transmission setting). Na primjer, da je incidencija (rizik obolijevanja) kod necijepljenih 50%, uz djelotvornost cjepiva od 80%, rizik obolijevanja kod cijepljenih bi bio 10% i razlika rizika (ARR) bi bila 40%.
Dakle, djelotvornost cjepiva (RRR) je svojstvo cjepiva da zaštiti od bolesti cijepljenu osobu, a razlika rizika (ARR) je ovisna o djelotvornosti cjepiva i o incidenciji bolesti. Za opisati svojstva cjepiva, RRR je bolji pokazatelj. Za opisati utjecaj cijepljenja na pojedinca, ARR je bolji pokazatelj, ali je promjenjiv i ovisan o incidenciji”, kazao nam je Kaić.
Zanimalo nas je i je li ARR uvijek niži od RRR-a te znači li činjenica da je ARR niži da je cjepivo neučinkovito. “Činjenica da je ARR niži od RRR-a ne znači da je cjepivo neučinkovito”, kaže Kaić te dodaje da je ARR uvijek niži od RRR-a, a to u kojoj mjeri je niži “ovisi o incidenciji bolesti u vrijeme izrade studije”.
Kaić dalje objašnjava da, kada se uspoređuju dva cjepiva, “cjepivo X koje ima puno nižu djelotvornost (RRR) može imati puno višu razliku rizika (ARR) od drugog cjepiva Y, ako je to prvo cjepivo ispitano u uvjetima vrlo visoke incidencije bolesti, a drugo ispitano u uvjetima niske incidencije bolesti. To ne znači da je cjepivo X bolje od cjepiva Y. Bolje je cjepivo Y, koje ima višu djelotvornost (RRR), makar se u ispitivanju našla niža razlika rizika (ARR)”.
Dr. Malhotra se referira na kliničku studiju Pfizerova cjepiva u kojoj je ARR jako nizak – 0,84%. Kaić kaže da je to zato “jer je u vrijeme ispitivanja, rizik za ispitanike bio kroz vremensko razdoblje kroz koje su pratili ispitanike bio nizak”.
Kaić nam je potom ilustrirao način izračuna djelotvornosti (RRR) i razlike rizika (ARR) na prvom redu Tablice 2 (svi ispitanici) iz Sažetka opisa svojstava lijeka Comirnaty cjepiva. Tablicu, koju navodimo niže, možete pronaći na stranici 10 Sažetka, na ovoj poveznici.
Kad se uzme u obzir broj ispitanika koji su cijepljeni te trajanje njihovog praćenja, počevši sedam dana od primitka druge doze cjepiva, broj osoba koje su u toj skupini mogle oboljeti bio je 17.411, a oboljelo je 8 cijepljenih ispitanika. Kad se uzme u obzir broj ispitanika koji su primili placebo te trajanje njihovog praćenja, počevši sedam dana od primitka druge doze placeba, broj osoba koje su u toj skupini mogle oboljeti je bio 17.511, a oboljelo je 162 osobe.
Niže slijedi izračun Bernarda Kaića:
“To znači da je rizik obolijevanja za necijepljene = 162/17511 = 0,00925 = 0,925%
A rizik obolijevanja za cijepljene je bio = 8/17411 = 0,000459 = 0,046%
Omjer rizika je 0,000459/0,00925 = 0,0496
Djelotvornost cjepiva (RRR) je (1-0,0496)x100% = 95%
Razlika rizika (ARR) je = 0,925%-0,046% = 0,879%”.
“To znači da je rizik od obolijevanja za ispitanike koji nisu cijepljeni u vrijeme provedbe studije bio relativno nizak kroz zadano vrijeme praćenja (malo manje od 1%), a cijepljenjem se taj rizik smanjio za 95% i spustio na 0,046%. Da je kojim slučajem u to vrijeme cirkulacija virusa bila tako intenzivna da je čak 20% necijepljenih ispitanika u vremenu praćenja oboljelo, uz takvu djelotvornost cjepiva bi oboljelo 1% cijepljenih, a razlika rizika bi bila 19%”, pojasnio je Kaić.
Sumnjivi izvori
Uz ovo sve što smo već naveli, dr. Malhotra koristi cijeli niz sumnjivi izvora. Nekima od njih ćemo se baviti niže u tekstu.
Circulation
Na početku članka Malhotra spominje sažetak objavljen u časopisu Circulation (arhiviran ovdje) umirovljenog američkog kardiologa Stevena Gundryja koji je proteklih deset godina proveo pišući knjige o dijetama. U sažetku se tvrdi da cjepiva protiv Covida-19 povećavaju rizik od srčanih oboljenja.
O ovom sažetku Faktograf je već pisao. Radi se, naime, o sažetku koji nije znanstveno istraživanje, već znanstveni poster (eng. poster presentation), tj. dokument koji služi prezentiranju nalaza istraživanja na znanstvenim skupovima. Izvor na koji se Malhotra poziva, dakle, nije recenzirani znanstveni članak, pa stoga i nema dovoljan kredibilitet za zaključak da cjepiva izazivaju srčane udare.
Kvalitetu istraživanja doveo je u pitanje i sam časopis u kojem je sažetak objavljen. Naime, Američko udruženje za srce (American Heart Association, AHA), gdje je sažetak originalno i objavljen, je nedugo nakon objave sažetka objavilo i nadopunu u obliku ‘Iskaza zabrinutosti’ (eng. Expression of Concern) u kojem navode da sažetak nije pouzdan i da ga treba ispraviti:
“Ubrzo nakon objave navedenog sažetka u časopisu Circulation, Programu za znanstvene sesije Američkog udruženja za srce je skrenuta pozornost na činjenicu da u sažetku postoje potencijalne pogreške. Prvenstveno se radi o tome da postoji nekoliko tipfelera, činjenici da ne postoje podaci u sažetku koji se tiču infiltracije miokarda T-limfocitima, činjenice da nema statističke analize za navedene podatke o značajnosti i činjenice da autor nije jasno naznačio da su korišteni samo anegdotalni podaci.”
Dakle, gotovo godinu dana od objave, i to sažetka, koji je pritom i osporavan i na kojemu još uvijek stoji Iskaz zabrinutosti, Malhotra ga i dalje citira.
VAERS
Dr. Malhotra također citira VAERS, sustav prijavljivanja nuspojava o kojem je Faktograf pisao u više navrata. Kao što smo više puta isticali, radi se o sustavu u kojem bilo tko može anonimno prijaviti nuspojave cjepiva, zbog čega je temeljem takvih podataka teško dobiti pouzdanu analizu.
Kao što je Faktograf također već pisao, važno je istaknuti da Američki centar za prevenciju i kontrolu bolesti (CDC) kao limite VAERS-a navodi pristranost u izvještavanju, nedosljednu kvalitetu podataka i nepotpunost informacija, nepostojanje mogućnosti usporedbe s varijablama necijepljene populacije te činjenicu da VAERS nije dizajniran za procjenu uzročnosti. VAERS se zapravo promatra kao sustav za stvaranje hipoteza, njime se identificiraju potencijalne zabrinutosti oko sigurnosti cjepiva, koje se zatim moraju proučavati u robusnijim podatkovnim sustavima.
O VAERS-u su pisali brojni mediji i fact-checkerski i znanstveni portali, pa tako Science piše da je jedna od VAERS-ovih prednosti – otvorenost baze – također potencijalna slabost u ispolitizirano vrijeme poput pandemije Covida-19. Budući da podaci navode katalog stvarnih nuspojava, a ne mogućih ili sumnjivih, podaci iz VAERS-a često su podložni pogrešnoj interpretaciji te je podatke jednostavno izvući iz konteksta, piše dalje Science.
Međutim, bez obzira na činjenicu da se podaci iz VAERS-a vrlo često koriste za dezinformacije o štetnosti cjepiva protiv Covida-19, mnogi se još uvijek zalažu za to da ti podaci budu javni. Reuters citira Stephena Kisslera s T.H. Chan School škole javnog zdravlja Sveučilišta Harvard koji smatra da VAERS može biti jako koristan za medicinsku zajednicu te da može potaknuti istraživanja mogućih povezanosti cjepiva i nuspojava.
Što se VAERS-a i cjepiva protiv Covida-19 tiče, bitno je istaknuti, kako prenosi Health Feedback, da su cjepiva protiv Covida-19, sudeći prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, bili pod “najintenzivnijem sigurnosnom monitoringu u američkoj povijesti”. Navedeno također može objasniti veliki broj unosa u tu bazu kada govorimo o ovim cjepivima, u usporedbi s drugim cjepivima protiv drugih bolesti.
Studija objavljena u časopisu Scientific Reports
Dr. Malhotra također citira studiju iz Izraela za koju kaže da je objavljena u časopisu Nature, pod nazivom “Povećanje kardiovaskularnih nuspojava u populaciji Izraela mlađoj od 40 godina tijekom cijepljenja i trećeg vala Covida-19” (eng. Increased emergency cardiovascular events among under-40 population in Israel during vaccine rollout and third COVID-19 wave).
Međutim, za razliku od onoga što dr. Malhotra tvrdi, studija zapravo nije objavljena u časopisu Nature, već u časopisu Scientific Reports, časopisa u sklopu grupe časopisa Nature Portfolio koju izdaje Springer Nature te koja uključuje i prestižni časopis Nature.
Uz studiju stoji i obavijest da ju trenutno pregledavaju urednici časopisa Scientific Reports, što se može vidjeti i na samoj stranici časopisa (snimka zaslona niže).
Autori ove studije uzeli su javno dostupne podatke izraelske hitne službe (eng. National Emergency Medical, EMS) u razdoblju između 2019. i 2021. godine te su se usredotočili na “povezanost između broja poziva hitnoj službi o srčanim zastojima i akutnom koronarnom sindromu u populaciji između 16 i 39 godina s potencijalnim faktorima koji uključuju infekciju Covidom-19 i stopama cijepljenja”.
Autori studije pronašli su tako u razdoblju između siječnja i svibnja 2021. godine 25-postotni rast takvih poziva u usporedbi s razdobljem između 2019. i 2020. godine.
This paper was published recently, and has gone hugely viral because it seems to indicate that COVID-19 vaccines in Israel caused cardiovascular events in young people
The paper has some serious flaws. I'm quite surprised that it was published 1/n pic.twitter.com/9cUI9i7z7P
— Health Nerd (@GidMK) May 5, 2022
O ovoj studiji pisale su kolege s Reutersa, kao i kolege s portala FactCheck. Kako navodi FactCheck, iako autori ne uspostavljaju uzročnu vezu između povećanja u broju poziva i cjepiva, govore o tome da su pozivi “bili značajno povezani s brojem administriranih prvih i drugih doza cjepiva u promatranoj dobnoj skupini, ali ne s infekcijom Covida-19”.
Nakon objave studija je bila jako kritizirana, a kritičari tvrde, kako piše FactCheck, da je uspostavljena korelacija “klinički irelevantna” te da postoji nekoliko problema s metodologijom, statističkom analizom i vizualizacijom podataka u studiji.
Kako dalje piše FactCheck, baza podataka poziva koja je korištena u studiji nije uključivala cijepni status, Covid-19 status ili podatke o komorbiditetima pacijenata. Stoga nema načina da znamo je li povećan broj poziva kod osoba koje su se cijepile, jesu li bile zaražene Covidom-19 ili nekom drugom bolesti koja je mogla dovesti do srčanog zastoja.
U razgovoru za FactCheck, jedan od autora studije Retsef Levi sam je kazao da studija samo ukazuje “na korelaciju, a NE dokazuje uzročnost!”.
“Ne podupirem bilo kakvu interpretaciju ovog rada kao dokaza da su cjepiva uzrokovala povećani broj poziva hitnoj službi. Rad samo pokazuje korelaciju i poziva na to da se ova stvar široko provjeri te otkriju svi uzroci”, napisao je Levi u pisanom odgovoru portalu.
Levi je sličan odgovor poslao Reutersu.
HART grupa
Kako piše Health Feedback, dr. Malotra se na kraju članka zahvaljuje Clare Craig i Alexu Starlingu, članovima grupe Tim za zdravstveno savjetovanje i oporavak (eng. Health Advisory and Recovery Team, HART). Craig mu je pomogla s uređivanjem i analizom podataka, a Starling je članak komentirao i dao sugestije dr. Malhotri. Dr. Malhotra i kao izvore u članku nudi poveznicu na objave HART grupe.
Na svojim stranicama HART grupa opisuje se kao “grupa visoko kvalificiranih doktora, ekonomista, psihologa i drugih akademika iz Ujedinjenog Kraljevstva”.
“Skupili smo se zbog zabrinutosti koju svi dijelimo zbog nedostatka otvorene znanstvene debate u mainstream medijima i zabrinjavajućeg trenda cenzure i uznemiravanja onih kojih preispituju narativ. Znanost bez preispitivanja je dogma”, piše HART grupa.
Međutim, prema istrazi fact-checking portala Logically, grupa HART lobirala je s ciljem promoviranja dezinformacija o Covidu-19 te je povezana s grupama koje promoviraju teorije zavjere. Na konferenciji za medije (arhivirano ovdje) Malhotra je potvrdio (37:55 minuta), kako piše Health Feedback, da je HART bio uključen u rad na njegovu članku.
Logically je putem anonimnog izvora dobio sadržaj prepiske na platformi sličnoj Slacku koji je grupa koristila. Kako piše ovaj fact-checkerski portal, njihova analiza pokazala je da jasnu i dobro organiziranu kampanju lobiranja grupe. Jedna tablica sadržavala je popis svih članova Donjeg doma britanskog parlamenta, uključujući njihove e-mail adrese, nadimke na Twitteru, povijest glasanja o lockdownu, uz posebne napomene za one koji su najviše glasali protiv zatvaranja.
Logically još piše da je HART grupa bila kritična protiv zatvaranja, nošenja maski te cijepljenja. Također ne vjeruju mainstream medijima, posebno BBC-u.
Korištenje znanosti za širenje dezinformacija
Nakon što je u prvom dijelu članka nagrizao povjerenje u cjepiva, u drugom dijelu dr. Malhotra bavi se ‘pandemijom dezinformacija’. Doktor David Gorski ovu taktiku naziva “sustavni pregledni članci koji se koriste kao oružje za širenje dezinformacija” (eng. scientific review articles weaponized as disinformation) te smatra da članci dr. Malhotre spadaju u ovu kategoriju. Gorski ovom sintagmom opisuje iskrivljavanje znanstvenih činjenica i njihovo korištenje za širenje dezinformacija.
Dr. Malhotra kao krivce za navodni debakl cjepiva protiv Covida-19 vidi financijske interese farmaceutskih tvrtki, “pristrano” izvještavanje mainstream medija, društvene mreže i regulatorna tijela, kao i “cenzuriranje” debate.
Međutim, upravo dr. Malhotra svojim načinom rada, tj. člancima, doprinosi smanjenju povjerenja u znanost. Naime, iako on svoj članak reklamira kao medicinu temeljenu na pravim dokazima (eng. real evidence-based medicine), njegov članak ne možemo tako opisati.
Kako piše Health Feedback, praksa medicine temeljene na dokazima (prevodi se još kao ‘medicina temeljena na znanstvenim spoznajama, op.a.) koristi posebnu metodologiju sustavnih preglednih članaka (eng. systematic review).
Cilj je takvog tipa preglednih članaka, kako piše dr. Gorski, odgovoriti na određeno pitanje identificiranjem svih studija koje su u skladu s određenim kriterijima koji su unaprijed određeni. Kako se navodi na stranicama Cochrane Library, “istraživači koji rade sustavne pregledne članke koriste jasne, sistematične metode koje se odabiru s ciljem minimiziranja pristranosti, kako bi se došli do pouzdanijih nalaza s ciljem donošenja informiranih odluka”, dok se na stranici Cochrane Hrvatska navodi da su “Cochrane sustavni pregledni članci znanstvena izvješća u kojima su sva postojeća objavljena primarna istraživanja vezana za ljudsko zdravlje prikupljena, kritički analizirana i sintetizirana, a zatim recenzirana. Sustavni pregledi randomiziranih kontroliranih pokusa ključni su u primjeni medicine utemeljene na dokazima”.
Primjerice, upravo se sustavni pregledni članci napravljeni po Cochrane metodologiji zbog rigoroznih pravila smatraju zlatnim standardom sustavnih preglednih članaka.
Metodologija dr. Malhotre nije nimalo u skladu s propozicijama medicine temeljene na dokazima i sustavnih preglednih članaka na koju se on poziva. Naime, Malhotra u svom radu evidentno probire samo one “podatke” koji mu odgovaraju. Pritom citira iznimno nepouzdane izvore; osim onih na koje smo se već referirali, Malhotra svoje tvrdnje temelji i na objavama propagandnog portala The Epoch Times (iza kojeg stoje članovi kontroverzne kineske duhovne skupine Falun Gong), američkog poduzetnika i notornog širitelja dezinformacija Stevea Kirscha ili samoprozvanog “izumitelja mRNA tehnologije” Roberta Malonea.
