„(…) Ono što je nevidljivo, a pokazat će se uskoro, je jedan problem zbog goleme hipoteke koju je podigao Grad Zagreb. Tristo milijuna eura, 300 milijuna eura je podigao hipoteku, a na hipoteku je stavio najvrjedniju svoju imovinu. Što će se hipotetski dogoditi ako Grad Zagreb ne bude mogao vraćati hipoteku koju je podignuo? (…)“, upitao je Hrvoje Zekanović, saborski zastupnik Hrvatske demokratske stranke tijekom iznošenja stajališta u Saboru.
Hipotekarni, odnosno klupski kredit u kojem sudjeluje šest banaka i o kojem govori Zekanović, nije prošao nevidljivo. On je, zapravo, izazvao burno negodovanje opozicije. Doveo je i do raskida koalicije SDP-a i Možemo u Gradu Zagrebu. Naime, Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. na dugoročno zaduživanje i refinanciranje postojećih kreditnih obveza i davanju jamstva za dugoročno zaduživanje, pojavio se „u zadnji tren“ na dnevnom redu rujanske 15. sjednice Gradske skupštine (1, 2, 3, 4).
Dugoročni kredit, međutim, ne iznosi 300 milijuna eura već 240 milijuna eura ili 1,8 milijardi kuna. Zagrebačkom holdingu i sudužnicima, trgovačkim društvima Gradskoj plinari Zagreb (GPZ), Gradskoj plinari-Opskrba te Vodoopskrbi i odvodnji (ViO) takozvani klupski kredit odobrilo je šest banaka – Zagrebačka, Erste &Steiermarkische, Privredna banka Zagreb, OTP, Raiffeisenbank i Nova hrvatska banka.
“Novih” samo 18 milijuna
Od ukupno 240 milijuna eura dugoročnog kredita, 221,6 milijuna eura odnosi se na stare obaveze, odnosno na refinanciranje kratkoročnih i dugoročnih zaduženja Holdinga i tvrtki unutar Holdinga. Novo zaduženje, odnosno tranša za financiranje ostalih općih potreba Holdinga i tvrtki njegovih članica iznosi 18,4 milijuna eura.
Dugoročni i kratkoročni krediti koji se refinanciraju podizani su u periodu od 2002. godine na ovamo, vidljivo je iz Ugovora o dugoročnom klupskom kreditu koji je sastavni dio materijala o kojima je Gradska skupština odlučivala.
Ukupan iznos kredita kojeg će Zagreb vraćati 11 godina raspodijeljen je u tri traše: A tranša iznosi 118,6 milijuna eura, tranša B 103 milijuna, a tranša C 18,4 milijuna eura. Zadnjeg dana rujna 2022. godine bio je naznačeni datum povlačenja sredstava, dok prva rata na naplatu dolazi u rujnu 2023. godine, a zadnja u ožujku 2034. godine.
Točno je da su pod zalog stavljene brojne nekretnine
Banke su, pritom, tražile sudužništvo u imovini te je Holding na raspolaganje dao 12 nekretnina. Prema podacima iz dokumentacije koja je priložena članovima Gradske skupštine, kao zalog je dana imovina podružnice „Vladimir Nazor“ u Savudriji, Dugoj Uvali, Velom Lošinju, Silbi, Skradinu i Puntu na Krku. Riječ je o kampu Veli Jože, kao i hostelima Cvrčak, Zlatokrila, Loda, Halugica, sportsko-rekreacijskom centru Mirta.
Osim objekata na obali, založena je i upravna zgrada Vodovoda i odvodnje u Folnegovićevom naselju, kao i nekretnine te podružnice u centru Zagreba. Pod zalogom je i sama zgrada Holdinga u Vukovarskoj, imovina Gradske plinare Zagreb kao i zemljišta na Pavlinskom putu i u Kutini.
Dio sada založenih nekretnina Grad Zagreb pokušavao je ranije prodati. U jeku korona krize, 2020. godine Zagrebački holding oglasio je prodaju osam odmarališta. Prodavali su dio hostela Zlatokrila u Velom Lošinju, hostel Halugice u Puntu na Krku, odmaralište u Novom Vinodolskom, odmaralište vila Milda i Depadansa u Velom Lošinju, hostel Jelen u Skradu i hostel Loda u Skradinu, a ukupna oglašena cijena je bila nešto viša od 61,5 milijuna kuna bez PDV-a.
Ideja o prodaji odmarališta provlačila se još od 2007. godine. Kao što smo ranije pisali, od osam oglašenih nekretnina Zagrebački holding prodao je dvije – Vilu Mildu na Velom Lošinju, nekadašnje odmaralište ZET-a i nekadašnje odmaralište Zagrebačkih cesti u Novom Vinodolskom. Ostale su nekretnine oglašavane na ponovljenim natječajima, ali interesa nije bilo.
„Vezano za ostale nekretnine koje su bile predmet natječaja, a za koje nije bilo iskazanog interesa, nova će Uprava donijeti poslovno ispravnu odluku za Društvo u skoro vrijeme“, odgovorili su prije godinu dana na naš upit o tome hoće li nastaviti s prodajom nekretnina, nekadašnjih radničkih odmarališta, ali i odmarališta za djecu u kojima se još uvijek organiziraju ljetovanja.
Novih pokušaja prodaje za zada nije bilo, ali dio hostela kojima upravlja „Vladimir Nazor“ i koja su se ranije pokušavala prodati sada predstavljaju zalog za vraćanje dugoročnog kredita.
