“Poljoprivreda, nekad temelj naše zemlje, danas je u ozbiljnoj krizi, a za to su izravno odgovorni HDZ i DP. Od 2020. godine bilježimo pad proizvodnje gotovo svega što jedemo, manje proizvodimo žitarica, povrća, voća, mesa, mlijeka, a broj mljekara se smanjio na jedva tri tisuće. Proizvodnja kruške pala je za skoro 50 posto, šljive za 15 posto, mandarine za 23 posto, mlijeka za više od 20 posto i sve više ovisimo o uvozu hrane”, poručila je Sanja Bježančević, saborska zastupnica SDP-a u slobodnom govoru na početku saborske sjednice.
Zastupnici SDP-a u ime Kluba HDZ-a odgovorio je Hrvoje Zekanović, koristeći pritom pomoć ChatGPT -a.
„Ukucajte na ChatGPT hrvatsku proizvodnju žitarica u zadnjih pet godina pa ćete vidjeti da je porasla 20,2 posto, kukuruza za 19,7 posto…“, rekao je Zekanović dodajući i kako ChatGPT kaže da je proizvodnja mandarina pala u 2024., ali da su tome razlozi bili nepovoljni klimatski uvjeti i bolesti, a ne odustajanje od proizvodnje mandarina.
Većina tvrdnji o poljoprivrednoj proizvodnji koje je iznijela Sanja Bježančević je točna. Netočno je, međutim, da od 2020. godine na ovamo proizvodimo manje žitarica dok je podatak o padu proizvodnje mlijeka neprecizan.
Točna je tvrdnja Hrvoja Zekanovića o rastu proizvodnje žitarica, ali je netočna tvrdnja o rastu proizvodnje kukuruza u petogodišnjem razdoblju. Netočni su i postoci koje je potražio od ChatGPT-a, ali je točno da je urod mandarina pao zbog vremenskih prilika i bolesti.
Povećanje proizvodnje žitarica
Hrvatska je 2020. godine na ukupno 538 840 hektara žetvene površine proizvela nešto više od 3,73 milijuna tona žitarica, navodi se u Godišnjem izvješću o stanju poljoprivrede u 2020 godini (Zeleno izvješće 2020). Zeleno izvješće za 2024. godinu bit će izrađeno krajem godine.
Prema privremenim podacima o površini i proizvodnji žitarica i ostalih usjeva u 2024. godini Državnog zavoda za statistiku (DZS) u prošloj godini proizvedeno je ukupno gotovo 5,4 milijuna tona žitarica na 731 tisući hektara žetvene površine.
Ukupna proizvodnja žitarica od 2020. godine do danas tako je povećana za nešto iznad 44,6 posto pa je netočna tvrdnja Bježančević o padu proizvodnje žitarica od 2020. godine do danas.
Pad proizvodnje kruški, šljiva, mandarina
Točno je, međutim, da je pala proizvodnja povrća, voća, mesa, mlijeka te se smanjio broj mljekara.
Prema podacima iz Zelenog izvješća, Hrvatska je 2020. godine ukupno (za tržište i u povrtnjacima) proizvela 230 037 tona povrća dok privremeni podaci DZS-a za 2024. godinu kazuju da je ta proizvodnja pala na 217 037 tona.
Što se tiče voća, u 2020. godini proizveli smo 179 864 tona voća (u intenzivnoj i ekstenzivnoj proizvodnji) dok je 2024. godine, prema privremenim podacima, proizvedeno 142 917 tona voća.
Točna je i tvrdnja Bježančević da se proizvodnja kruški gotovo prepolovila. Naime, 2020. godine proizvedeno je 5 184 tona kruški dok je lani, prema privremenim podacima, proizvodnja pala na 2 722 tone. I proizvodnja šljiva je u četiri godine pala za oko 15 posto – u 2020. godini proizvedeno ih je 13 376 tona, a lani 11 423 tone. Istodobno, proizvodnja mandarina je pala s 39 626 tona na 30 675 tona ili otprilike 23 posto.
Proizvodnja mlijeka i mesa
Mljekari su 2020. godine otkupljivačima isporučili 434 220 tona mlijeka, a u četiri godine proizvodnja mlijeka je pala za nepunih 15 posto. Lani su mljekari otkupljivačima isporučili 378 681 tona mlijeka. Istodobno, u 2024. godini je oko 2,7 tisuća obiteljskih gospodarstava proizvodilo mlijeko (1, 2), dok ih je 2020. godine bilo preko četiri tisuće.
Službeni pokazatelji kazuju kako duži niz godina u ukupnoj isporuci mlijeka pada udio proizvođača koji isporučuju manje količine mlijeka, odnosno vidljiv je trend prestanka bavljenja proizvodnjom mlijeka na malim gospodarstvima ( s jednom do pet krava) dok raste udio proizvođača u višim količinskim razredima.
Kada je riječ o proizvodnji mesa, prema privremenim podacima DZS-a, u Hrvatskoj se lani uzgajalo 423 tisuće grla goveda što je tek neznatno više nego u 2020. godini kada se uzgajalo 422,9 tisuća grla. S druge strane, u odnosu na 2020. godinu pala je proizvodnja svinja, ovaca, koza te peradi.
Rast proizvodnje žitarica, no kukuruz je u padu
Odgovarajući zastupnici SDP-a, Hrvoje Zekanović je, uz pomoć ChatGPT-a, obuhvatio period od pet godina. Umjetna inteligencija na koju se pozvao točno mu je odgovorila da je u tom periodu porasla ukupna proizvodnja žitarica. Tako je u 2019. godini, prema podacima iz Zelenog izvješća, proizvedeno 3 499 393 tona svih žitarica (na 490 908 hektara poljoprivrednog zemljišta). Kako je lani, prema privremenim podacima DZS-a, proizvedeno 5.394.000 tona žitarica, riječ je o rastu većem od 50 posto u pet godina.
Međutim, netočna je tvrdnja da je u tom periodu rasla proizvodnja kukuruza. Lani je, prema privremenim podacima, proizvedeno 2 093 000 tona kukuruza ili 205 316 tona manje nego prije pet godina pa je netočna Zekanovićeva tvrdnja o rastu proizvodnje kukuruza u petogodišnjem razdoblju.
Točni su podaci koje je iznio o proizvodnji mandarina. Zbog nepovoljnih vremenskih prilika i pojave bolesti antraknoze lani je značajno smanjen prinos po hektaru (1, 2).
Poljoprivredna proizvodnja uvelike ovisi o vremenskim prilikama, nametnicima, bolestima koje napadaju različite poljoprivredne kulture, perad i blago. Tako je, primjerice, svinjska kuga prije dvije godine poharala domaće proizvođače (1, 2).
Samodostatnost domaće poljoprivrede
Kada je riječ o samodostatnosti domaće poljoprivrede, podataka za 2024. godinu još nema. No, raniji Zeleni izvještaji kazuju kako visoku samodostatnost bilježimo u proizvodnji žitarica. Tako je bilo i u 2023. godini pa se u Zelenom izvješću navodi kako se pod žitaricama nalazi trećina korištenog poljoprivrednog zemljišta te čine petinu ukupne vrijednosti proizvodnje poljoprivredne djelatnosti.
„Visoka samodostatnost omogućuje izvoz pa žitarice predstavljaju jedan od naših najznačajnijih izvoznih proizvoda“, navodi se u Zelenom izvješću. Visoka samodostatnost bilježi se i u proizvodnji uljarica, a visoka samodostatnost omogućuje značajniji izvoz pa se robnom razmjenom uljarica ostvaruje suficit.
Prema zadnjim dostupnim podacima, domaća proizvodnja voća u 2022. godini pokrivala je svega 40,86 posto potreba, dok je proizvodnja povrća pokrivala 47,30 posto potreba tržišta. S domaćom proizvodnjom mesa pokriva se nepunih 68 posto domaćih potreba, a proizvodnjom sirovog mlijeka 52,96 posto potreba tržišta. Tako većinu poljoprivrednih proizvoda uvozimo.
Zaključno, netočna je tvrdnja Sanje Bježančević da pada proizvodnja žitarica. Hrvatska je u toj proizvodnji samodostatna, a od 2020. do danas povećana je proizvodnja i površina zemljišta na kojem se uzgajaju. Točno je rekla da domaća poljoprivreda proizvodi manje povrća, voća, mesa, mlijeka. Uglavnom točno govori i o padu proizvodnje pojedinih kultura. S druge strane, Hrvoje Zekanović je u pravu kada govori o rastu proizvodnje žitarica, ali ne navodi točne postotke. No, netočno navodi kako je u pet godina porasla proizvodnja kukuruza.
