„Sjetite se one mjere koja je bila najavljena od ove vlade i od našeg premijera, da ćemo, mislim, dati 200 tisuća kuna onom tko se vrati. Mislim da se vratio jedan ili jedna obitelj“, kazala je Anka Mrak Taritaš, saborska zastupnica GLAS-a.
Vlada je u prosincu prošle godine bombastično najavila novu mjeru aktivne politike zapošljavanja „Biram Hrvatsku“ kojom se želi „motivirati povratak iseljenika, novčanim poticajima ohrabriti ih za pokretanje posla u domovini te potaknuti populacijsku obnovu područja s izraženim iseljavanjem“. Nekoliko dana kasnije i Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) usvojilo je mjere aktivne politike zapošljavanja koje se primjenjuju u ovoj godini.
Mjera “Biram Hrvatsku” u osnovi je proširena mjera samozapošljavanja za koju se, ovisno o djelatnosti, može dobiti subvencija od 80 do maksimalno 150 tisuća kuna koliko iznosi za zelene i digitalne poslove.
No, država se odlučila i na dodatni bonus za one građane koji bi se u Hrvatsku vratili iz zemalja Europskog gospodarskog prostora i Švicarske te pokrenuli vlastiti posao. Uvjet je da su u nekoj od zemalja Europskog gospodarskog prostora i Švicarske u posljednja 24 mjeseca radili najmanje godinu dana.
Oni uz subvenciju za samozapošljavanje mogu dobiti dodatnih 50 tisuća kuna za preseljenje. Istodobno, 25 tisuća kuna subvencije za preseljenje mogu dobiti postojeći korisnici potpore za samozapošljavanje koji se odluče preseliti u slabije razvijene krajeve zemlje.
Vlada nije uspjela tom mjerom potaknuti masovni povratak iseljenika. No, netočan je ipak podatak da se vratila jedna obitelj ili jedna osoba.
Prema podacima koje nam je HZZ danas dostavio, u Hrvatsku se iz Europe vratilo 80 osoba koje su se i samozaposlile.
„U potporu Biram Hrvatsku do sada je uključen 101 korisnik“, navode u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ).
Većina korisnika te potpore su građani koji su zadnje dvije godine proveli izvan Hrvatske.
Kako navode iz HZZ-a, 80 korisnika potpore su povratnici iz neke od zemalja Europske unije dok se 21 korisnik odlučio na unutarnju migraciju, odnosno na „preseljenje iz područja višeg indeksa razvijenosti u područje nižeg indeksa razvijenosti“.
Prema podacima iz listopada, od tada registrirana 53 povratnika, najviše ih je stiglo iz Njemačke, a potom i Austrije te Irske. Većinom su to povratnici u dobi od 30 do 49 godina (41), devet korisnika bilo je mlađe od 30 godina, a tri starija od 50 godina.
Prema podacima iz sredine listopada, najveći broj poslovnih subjekata povratnika koji su ostvarili pravo na subvencije „registrirano je na području Slavonije, zatim u gradu Zagrebu i zagrebačkoj županiji“, dok je najviše potpora „ostvareno u djelatnostima građevinarstva, potom u djelatnosti informacija i komunikacije te prerađivačkoj industriji“.
I dok je u nešto više od mjesec dana broj povratnika u Hrvatsku koji su pokrenuli svoj posao i ostvarili potpore porastao za 27, broj osoba koje su se odlučile na unutarnju migraciju praktično je ostao isti. Naime, sredinom listopada subvenciju od 25 tisuća kuna primilo je 20 korisnika potpore za samozapošljavanje. U međuvremenu još se jedna samozaposlena osoba odlučila preseliti u slabije razvijeni dio zemlje.
Prema podacima HZZ-a najveći broj korisnika potpore za samozapošljavanje preselio se iz Zagreba i Osijeka na područje Slavonije i centralne Hrvatske pri čemu napominju kako prednjači Karlovačka županija.
