„(…) Energetska tranzicija! Znate li da je 15. 2. Europska komisija pokrenula postupak protiv Republike Hrvatske i zatražila izricanje kazne jer kasnimo s provedbom projekata zelene tranzicije za što nam je osiguran novac iz fondova Europske unije? Sad od nas traže da platimo kaznu. Zašto? Zato jer niste napravili svoj posao“, ustvrdio je Peđa Grbin, predsjednik SDP-a tijekom saborske rasprave o povjerenju Andreju Plenkoviću, predsjedniku Vlade.
Točno je da je Europska komisija (EK) odlučila Sudu Europske unije uputiti predmet protiv Hrvatske zbog stalnih problema sa zagađenjem uzrokovanim nezakonitim odlagalištem u Biljanima Donjim. Problem tog nelegalnog odlagališta, znanog kao “crno brdo”, star je više od desetljeća. Odluku o ponovnom upućivanju Hrvatske na Sud EU, Komisija je objavila 15. veljače u sklopu redovitog mjesečnog paketa o povredama prava. On obuhvaća odluke o povredama prava iz različitih sektora i područja politika Europske unije (EU) i njima se „nastoji osigurati pravilna primjena prava EU-a u korist građana i poslovnih subjekata“.
Europska komisija Sudu EU-a uputila je predmet protiv Hrvatske jer nije u potpunosti postupila s presudom tog istog suda iz svibnja 2019. godine. Kako Hrvatska nije postupila u skladu s ranijom presudom, odnosno nije sanirala nelegalno odlagalište, novi sudski postupak trebao bi rezultirati novčanom kaznom.
„S obzirom na to da Hrvatska ne poduzima nikakve mjere, Komisija je odlučila uputiti Sudu predmet protiv nje. Budući da je riječ o drugom upućivanju predmeta Sudu, to može dovesti do financijskih sankcija za vrijeme koje je proteklo od prve presude do postizanja usklađenosti“, navela je EK u priopćenju o ključnim odlukama o povredama prava iz veljače i obrazloženju upućivanja predmeta Biljani Donji ponovo na Sud EU (1, 2).
Troska čeka još od 2010.
Sud EU-a je još u svibnju 2019. godine utvrdio da Hrvatska nije ispunila svoje obveze iz Okvirne direktive o otpadu (Direktiva 2008/98/EU) u vezi s nezakonitim odlagalištem u Biljanima Donjim. Naime, nakon sanacije nekadašnje šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF) na lokaciji koja se nalazi 50-tak metara od kuća u Biljanima Donjim „pohranjeno je“ oko 140 tisuća tona troske, odnosno ostataka od obrade feromangana i silikomangana.
Troska je na „crno brdo“ odlagana u periodu od svibnja 2010. do veljače 2011. godine. Riječ je o zemljištu u blizini obiteljskih kuća koje nije uređeno za odlaganje otpada. Pritužbu u vezi odlaganja troske u Biljanima Donjim EK je zaprimila u rujnu 2013. godine, a u veljači 2014. godine Hrvatsku je po prvi put upozorila i ukazala na mogućnost da se otpadom ne gospodari u skladu Okvirnom direktivnom o otpadu.
U okviru postupka povrede propisa, EK je krajem ožujka 2015. godine Hrvatskoj uputila pismo opomene u kojem je navela da Hrvatska strana nije potkrijepila svoj navod prema kojem otpad smatra „nusproizvodom”. Osim toga, upozorila je da Hrvatska nije postupila prema rješenju koje je 22. travnja 2014. donijela inspekcija zaštite okoliša i prema kojem je posjedniku otpada naloženo da ga prekrije kako bi se spriječilo njegovo širenje u okoliš.
Hrvatska je u odgovoru na pismo opomene priznala kako je riječ o otpadu te priložila zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i prirode od 11. ožujka 2015. godine, kao i rješenje kojim je posjedniku otpada, društvu MLM Group – Zagreb d.o.o., naloženo da ga ukloni najkasnije do 31. prosinca 2015.
Ništa se, međutim, nije dogodilo. Odnosno, nelegalno odlagalište troske nije sanirano. Hrvatska se istodobno Komisiji obvezala da će joj do lipnja 2016. godine dostaviti plan aktivnosti za gospodarenje otpadom i sanaciju lokacije Biljani Donji. Taj plan Komisija nije dobila te joj je u studenom 2016. godine uputila obrazloženo mišljenje. Niti nakon toga do sanacije nelegalnog odlagališta troske nije došlo te je u travnju 2018. godine EK tužila Hrvatsku Sudu EU, a on je presudu donio 2. svibnja 2019. godine.
Sud je, podsjetila je Komisija u svojoj novoj odluci, potvrdio da kameni agregat odložen u Biljanima Donjim treba smatrati otpadom, a ne nusproizvodom. Nadalje, utvrdio je da se s otpadom mora gospodariti tako da se ne ugrožava zdravlje ljudi niti nanosi šteta okolišu.
„Hrvatska je bila obvezna poduzeti potrebne mjere kako bi se osiguralo da posjednik otpada odloženog u Biljanima Donjim sam obradi otpad ili da ga obradi trgovac, ustanova ili poduzeće koje provodi postupke obrade otpada ili javni odnosno privatni skupljač otpada“, jasna je EK. No, Hrvatska ni gotovo tri godine od presude nije ništa napravila.
Komisija stoga, upućujući Hrvatsku po drugi put na Sud EU, naglašava kako je cilj Okvirne direktive o otpadu zaštititi okoliš i zdravlje ljudi provedbom pravilnih tehnika gospodarenja otpadom, oporabe i recikliranja kako bi se smanjio pritisak na resurse i poboljšala njihova upotreba.
Podsjeća i kako je „u europskom zelenom planu postavljen cilj nulte stope onečišćenja za EU“ te da je potpuna provedba standarda sadržanih u zakonodavstvu EU-a važna za djelotvornu zaštitu zdravlja ljudi i očuvanje prirodnog okoliša.
„Kako bi se uskladila s presudom Suda, od Hrvatske se očekuje da poduzme sve potrebne mjere kako bi se to nezakonito odlagalište u Biljanima Donjim zatvorilo i saniralo što je prije moguće. Više od tri godine nakon presude Hrvatska nije poduzela nikakve konkretne korake: neuklonjeni otpad i dalje stvara rizike za zdravlje i okoliš. Nije jasno kako će se otpad zbrinuti i kad će lokacija biti očišćena“, jasna je EK kada obrazlaže zbog čega je Hrvatsku zbog Biljana Donjih drugi put tužila Sudu EU. No, ovog puta ta bi tužba Hrvatsku mogla ozbiljno i koštati.
Europska komisija, prema ugovorima EU-a, može poduzeti pravne mjere (pokrenuti postupak zbog povrede prava) protiv svake države članice koja ne primjenjuje pravo EU-a. Moguće povrede prava EU-a Komisija utvrđuje na temelju vlastitih istraga ili pritužbi građana, poduzeća…
Ako država članica ne obavijesti EK o mjerama kojima se u potpunosti prenose odredbe direktive ili ne primijeni rješenje za ispravak mogućeg slučaja povrede prava EU-a, Komisija može pokrenuti službeni postupak zbog povrede prava. Taj se postupak sastoji od niza koraka.
Postupak
U prvom koraku, EK šalje službenu opomenu u kojoj se traže dodatne informacije, a država mora poslati detaljan odgovor (obično u roku od dva mjeseca). Ako Komisija zaključi da država ne ispunjava svoje obveze u skladu sa zakonodavstvom EU-a, slijedi drugi korak – slanje obrazloženog mišljenja (službeni zahtjev za osiguravanje sukladnosti sa zakonodavstvom Unije). Država članica u roku od dva mjeseca treba obavijestiti Komisiju o poduzetim mjerama.
Većina povreda prava riješi se u tim ranim fazama. No, ako država članica i dalje ne surađuje, Komisija predmet može uputiti Sudu EU. Od Suda pritom Komisija može zatražiti određivanje kazne, ako je država članica ne obavijesti o mjerama kojima se na vrijeme provode direktive.
Ako Sud utvrdi da je država članica prekršila pravo EU-a, nacionalna tijela moraju poduzeti mjere za usklađivanje s presudom Suda. U slučaju nepoštivanja sudske odluke, kao što se zbilo s nelegalnim odlagalištem otpada u Biljanima Donjim, Komisija državu članicu može ponovo upiti na Sud i pritom predložiti određivanje novčane kazne.
Novčana kazna može biti u obliku paušalnog iznosa i/ili dnevne naknade.
U slučaju nelegalnog odlagališta otpada u Biljanima Donjim, međutim, nije riječ o kašnjenju projekta za kojeg su osigurana europska sredstva. Iako je i saniranje odlagališta sastavni dio zelene tranzicije, u ovom slučaju je riječ o problemu kojeg se od 2013. kada je EK dobila prvu pritužbu, praktično nije niti probalo riješiti.
