„Mi smo vlada koja je itekako socijalno osjetljiva i koja je u svojem mandatu itekako dizala prava osoba s invaliditetom i različitih naknada. Mi smo podigli, kroz nedavno usvojen Zakon o rodiljinim i roditeljskim potporama, naknadu za roditelje djece s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom s 2.328 na 4.157 kuna. Kada se ovo donosilo, oporba je bila protiv. Dakle, prije samo tri mjeseca“, ustvrdio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade nakon sastanka šireg predsjedništva HDZ-a u ponedjeljak poslijepodne.
Predsjednik Vlade osvrnuo se i na prošlotjedni rad Sabora, te odbijanje prijedloga Anke Mrak Taritaš, zastupnice Glasa, da se izmjenama zakona o socijalnoj skrbi riješi problem roditelja njegovatelja koji nakon smrti djeteta odmah idu na tržište rada. Vladajuća većina odbila je oporbeni prijedlog zakonskih izmjena, nakon čega je oporba napustila sabornicu.
„Mi smo, isto tako, u našem mandatu podigli sredstva za roditelje njegovatelje s 2.500 na 4.000 kuna prije nekoliko godina. I protiv toga je bila oporba. (…) Čuli smo poruku kada je riječ o Zakonu o socijalnoj skrbi i naknadi za roditelje njegovatelje. Obavio sam danas konzultacije s ministrom Piletićem i dao sam mu nalog: prvo, da se poveća naknada i drugo, da se definira period kojim bi se naknada dala roditeljima njegovateljima u slučajevima, nažalost da im dijete premine, na 10 mjeseci“, kazao je Plenković.
Netočna je, međutim, tvrdnja Andreja Plenkovića da je oporba prije samo tri mjeseca bila protiv prijedloga Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Vlada je taj zakon uputila u hitnu saborsku proceduru te je istodobno obavljeno prvo i drugo čitanje zakona. O tom se zakonskom prijedlogu glasalo 16. prosinca. Od 134 saborska zastupnika i zastupnica koji su sudjelovali u glasanju, njih je 116 glasalo za zakon, 18 ih je bilo suzdržanih, a protiv zakonskog prijedloga nitko nije digao ruku.
Oporba bila suzdržana upravo jer je htjela pomoći roditeljima njegovateljima
Osim deset zastupnika SDP-a, u tom trenutku nezavisnog Stjepana Kovača te Mostovog Mire Bulja pri glasovanju je suzdržano bilo i šest zastupnika Zeleno-lijevog bloka.
Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka predložilo je donošenje posebnog Zaključka kojim bi Sabor obvezao Vladu da u roku od 60 dana pripremi i uputi u javno savjetovanje izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, točnije dijela kojim se definiraju naknade roditelja njegovatelja. Tražili su da se roditelju njegovatelju osigura pripadajuća naknada u punom iznosu do šest mjeseci od smrti djeteta s teškoćama, odnosno djeteta s invaliditetom te narednih šest mjeseci u iznosu od 50 posto pune naknade. No, taj je Zaključak odbijen ( 54 glasa „za“, 72 „protiv“).
Kako se u Zaključku Zeleno-lijevog bloka navodilo, roditelji djece s teškoćama, odnosno djece s invaliditetom koji imaju status roditelja njegovatelja, po smrti djeteta ostaju bez naknade koja im je pripadala na osnovu statusa roditelja njegovatelja.
„Zbog toga dolazi do krajnje nepravednih i nehumanih situacija da roditelji u svom najtežem životnom trenutku ujedno ostaju bez osnovnih sredstava za egzistenciju sebe i svoje obitelji, a umjesto da im se osigura psihološka pomoć i vrijeme za žalovanje, oni su prisiljeni obavljati niz administrativno birokratskih koraka kako bi se prijavili na HZZ odmah po smrti djeteta i dobivali naknadu koja je gotovo pola manja od one koju su na osnovi statusa dobivali“, stajalo je, među ostalim, u Zaključku u kojem su zastupnici zeleno-lijevog bloka ukazali da bi „država koja je prema slovu Ustava socijalna, trebala prepoznati specifičnost ove situacije i osigurati roditeljima-njegovateljima egzistencijalnu sigurnost određeni period nakon smrti djeteta“.
Tijekom rasprave o zakonskom prijedlogu oporbeni zastupnici su ukazivali na neka zakonska poboljšanja, primjerice kada je riječ o rastu naknada. No, ukazivali su i kako je riječ o još uvijek nedostatnim sredstvima. Ukazivalo se i na probleme koji nisu adekvatno riješeni, ali i na činjenicu da bi zakonski tekst trebao biti nedvosmislen i jasan, što nije.
Klub zastupnika SDP-a je, primjerice, ukazao kako su zakonom u potpunosti ignorirani nezaposleni roditelji djeteta s teškoćama u razvoju, ukazali su na činjenicu da je pravo na naknadu roditelja djece s težim smetnjama i dalje ograničeno na osam godina djetetova života te se upućuje majke na daljnje ostvarenje prava u sustavu socijalne skrbi i pravo na status roditelja-njegovatelja.
„Nadalje, moramo spomenuti da je povećana osnovica samo onih koji rade skraćeno radno vrijeme do treće godine djetetova života. Smatramo da je time učinjen veliki propust i da se trebalo naći načina da se poveća naknada svim majkama koje rade na skraćenom radnom vremenu bilo kroz dogovore s poslodavcima, osiguranje određenih adekvatnih i povoljnih mjera koje bi olakšale poslodavcima povećanje plaće poput smanjenja doprinosa ili slično“, govorila je, među ostalim, Martina Vlašić Iljkić u ime kluba SDP-a. Istaknula je i kako je zakon mogao donijeti cjelovito rješavanje naknada, ali nije.
Oporba nije podržala Zakon o socijalnoj skrbi, smatrajući da nije dovoljno kvalitetan
Kada je, pak, riječ o Zakonu o socijalnoj skrbi, točno je da oporba nije podržala njegovo donošenje, nezadovoljna kvalitetom zakonskih rješenja. Taj je zakonski prijedlog u samoj javnoj raspravi prikupio preko 1,8 tisuća komentara te je Pučka pravobraniteljica, koja se i sama uključila u javno savjetovanje, ukazala da brojnost kritika zakonskog rješenja pokazuje kako je potrebna šira rasprava o njemu te da u fokusu treba biti dobrobit korisnika.
Pučka pravobraniteljica iznijela je niz prijedloga na zakonski tekst, među kojima su i uspostavljanje sustava mjerenja i praćenja energetskog siromaštva, definiranje tog pojma i prava povezanih s njim, povisivanje dohodovnog cenzusa za pomoć u kući, koji je sada prenizak zbog čega je ova socijalna usluga mnogima nedostupna, kao i obvezivanje velikih gradova i središta županija na financiranje socijalnih samoposluga.
Istodobno je pozdravila pozitivne promjene, poput povećanja osnovice za zajamčenu minimalnu naknadu osobama koje su potpuno nesposobne za rad, prepoznavanje mladih koji su odrasli bez roditeljske skrbi i značajno povećanje prekršajnih kazni pružateljima socijalnih usluga starijim osobama koji krše zakon. Istaknula je i kako je potrebno omogućiti status njegovatelja barem još i potomcima, bračnom ili izvanbračnom drugu starijih osoba koje se ne mogu više brinuti same o sebi.
Oporbeni zastupnici su se u svojim raspravama u Saboru nerijetko pozivali na primjedbe koje je na zakonski prijedlog dala Pučka pravobraniteljica tražeći da se zakon poboljša. Kao i u slučaju Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, oporba je pozdravljala rast naknada u sustavu, ali i ukazivala na cijeli niz zakonskih manjkavosti.
Kritike reformskog paketa
O konačnom prijedlogu Zakona o socijalnoj skrbi u Saboru se nije raspravljalo pojedinačno, već je provedena objedinjena rasprava o sedam zakona iz istog djelokruga. Osim o socijalnoj skrbi, raspravljalo se o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu, Zakona o djelatnosti psihoterapije, Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Zakona o psihološkoj djelatnosti, Zakona o djelatnosti socijalnog rada te Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti. Saborska oporba oštro je kritizirala reformski paket zakona iz područja socijalne skrbi navodeći da nije uvaženo mišljenje struke, da se sustav nepotrebno centralizira te da će dugoročno imati negativne posljedice.
„Nemam namjeru i ne želim reći i to nikad ni ne govorim da je sve loše i da ništa ne valja i u ovim prijedlozima. Svako povećanje naknade, posebno za osobe s invaliditetom, je načelno dobra stvar. To isto vrijedi za nepravedne imovinske ili prihodovne cenzuse. Naknada za osobe s invaliditetom služi tome da barem u malom dijelu pomogne u izjednačavanju šansi i uvjeta u svakodnevnom životu“, ustvrdila je u raspravi, primjerice, Anka Mrak-Taritaš, zastupnica GLAS-a. Upozorila je, međutim, da za ozbiljnu reformu nije dovoljna kozmetika na jednom ili čak više zakona, već je potrebna promjena osnovne ideje kad se radi o zaštiti djece.
„Treba nam pojednostavljenje posvajanja i stotine takvih suštinskih zahvata“, kazala je Mrak Taritaš, dodajući kako je Zakon o socijalnoj skrbi u svojoj konačnoj verziji razočaranje, prvenstveno jer se ne bavi suštinom, ne bavi se rješavanjem onih osnovnih i gorućih problema sustava socijalne skrbi, previše je forme, površinskog lakiranja, a premalo ulaska u srž problema.
Zakon o inkluzivnom dodatku
Oporbeni zastupnici su, među ostalim, tražili donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku. O njegovom donošenju govori se još od 2011. godine, bio je i jedno od predizbornih obećanja HDZ-a koje još uvijek nije ispunjeno.
Tako je SDP-ova Martina Vlašić Iljkić ukazivala na potrebu donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku, ali i podsjećala Vladu na izrazito negativne ocjene zakonskog rješenja od strane Pravnog fakulteta, studijskog centra socijalnog rada kao i strukovnih udruga.
„Možemo reći da se prava i usluge ovim nacrtom prijedloga zakona dodatno razvijaju i poboljšavaju te se može zaključiti da jedan moderan sustav socijalne skrbi odgovara na rastuće potrebe prilagođavajućih prava i usluge, naravno poštivajući financijske mogućnosti i procjenjujući kojoj društvenoj skupini treba najviše podrške. Međutim, ne možemo se oteti razočaranju što su osnovice za izračun prava ne indeksiraju tako da novčane naknade prate troškove života, kako bi ipak omogućavale dostojanstveniji život korisnika“, ustvrdila je, među ostalim, Sabina Glasovac, zastupnica SDP-a, podsjećajući kako će rast naknada pojesti inflacija.
„Ono što također žalosti da u situaciji kada naše građane brine kako platiti energente, hranu, potrošačku košaricu jer cijene nenormalno rastu, vi ste se odlučili za smanjenje baš naknada za troškove stanovanja i umanjili ste razinu stečenih prava tako da ona više ne iznosi 50 odnosno do 50 posto nego ste ju regulirali na 30. To nije dobra poruka, to nije naprosto dobar put“, dodala je Glasovac, navodeći kako zakon ne prepoznaje „poimanje energetskog siromaštva, isto kao što i kriteriji koji definiraju status ugroženih kupaca energenata nemaju veze s energetskim siromaštvom i vrlo često obuhvaćaju samo dvije kategorije korisnika“.
Na problem roditelja njegovatelja koji u trenutku smrti djeteta gube sva prava, među ostalima je upozoravala Urša Gamulin Raukar iz Možemo, ističući kako se to pitanje ne rješava zakonom. Ustvrdila je i kako zakonodavni set koji se tiče sustava socijalne skrbi predstavlja njegovu demontažu.
Unatoč nekim poboljšanjima, reforma ide u pogrešnom smjeru i imat će moguće negativne dalekosežne posljedice, suprotna je svemu što je rekla struka, upozorio je Davorko Vidović iz Socijaldemokrata, podcrtavajući kako reforma na takvim temeljima ne može biti uspješna. Istodobno je Mostova Marija Selak Raspudić ustvrdila kako je odgovor na manjkavosti u sustavu političke, a ne stručne prirode te da Vlada provodi ad hoc reformu kako bi javnost stekla dojam se nešto čini, a u praksi neće riješiti ključne probleme.
Oporba je, dakle, u raspravama podržavala rast naknada u sustavu socijalne skrbi, ali je imala primjedbe na prijedloge zakonskih rješenja. Koliko su ona cjelovita, pokazuju i aktualna događanja.
Nakon što je prošli tjedan odbijen prijedlog Mrak Taritaš za zakonskom izmjenom kako bi se roditeljima njegovateljima osigurala prava iz sustava socijalne skrbi i nakon smrti djeteta, Vlada najavljuje kako će upravo ona predložiti takve zakonske izmjene. A u izmjene će i dio zakona kojim se propisuje zabilježba države na nekretninu korisnika u sustavu socijalne pomoći, „mjera“ koja se provodi temeljem zakona za koji oporba nije glasala. No, predsjednik Vlade kada proziva oporbu ta problematična zakonska rješenja ne spominje.
