Upitan za komentar akcije Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) na čiju je inicijativu zbog zloupotrebe položaja i ovlasti u utorak uhićeno pet osoba, predsjednik Sabora Gordan Jandroković kazao je da mu je nedavno članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić rekla da u Hrvatskoj nema više slučajeva u kojima se sumnja na zlouporabu europskog novca nego što je to u drugim zemljama EU-a.
“Kaže mi da su to fenomeni koji se događaju u svim ostalim europskim zemljama. Gdje god ima europskog novca, postoje pokušaji da se s tim sredstvima manipulira i da se troši mimo zakona”, rekao je Jandroković.
Na novinarski komentar da je EPPO učinkovitiji od našeg DORH-a, Jandroković je odgovorio da nije u to siguran.
“Pogledajte statistike, ne samo o tome koliko tko pokrene postupaka, nego i koliko ih uspješno privede kraju”, kazao je Jandroković.
Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter
Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.
Točno je da su u svim europskim zemljama zabilježene malverzacije s europskim novcem, ali i da Hrvatska, kada je riječ o zloupotrebi europskih fondova, spada među gore članice.
Prema godišnjem izvještaju koji je EPPO objavio u prosincu 2022. godine, zloporabe su zabilježene u svim članicama koje su pristale na nadležnost tog Ureda. Naime, kao što smo već pisali, nije postignut konsenzus svih država EU na Vijeću pa je EPPO uspostavljen na načelu „pojačane suradnje“ zemalja koje su bile za uspostavu Ureda europskog javnog tužitelja.
EPPO je zamišljen kao neovisan i decentraliziran ured s nadležnošću za istrage, kazneni progon i pokretanje sudskih postupaka u vezi kaznenih djela na štetu proračuna EU-a, kao što su prijevare i korupcija u iznosu većem od 10 000 eura, a kada je riječ o prekograničnim prijevarama povezanima s PDV-om djeluje kod vrijednosti veće od 10 milijuna eura.
Ured europskog tužitelja je s radom započeo 1. lipnja 2021., a do kraja 2022. bilo je ukupno 1 117 aktivnih istraga s procijenjenim štetama od 14,1 milijarde eura. Ukupno 16.5 posto istraga, ali za gotovo polovicu spomenutog iznosa štete (47 posto), odnosilo se na porezne prijevare. Kad je riječ o prekograničnom prijevarama s PDV-om, Europol procjenjuje kako one europske javne financije koštaju oko 50 milijardi eura godišnje.
U ovom se izvještaju EPPO-a , između ostalog, navodi i kako u svom radu imaju posla s opasnim kriminalnim organizacijama koje su uključene u šverc. Najveća do sada poduzeta prekogranična akcija je Operacija Admiral (1, 2, 3) kojom je prekinut lanac kružnih poreznih prijevara odgovornih za štetu po državne proračune u visini od 2,2 milijarde eura. Istraga je počela praćenjem jedne kompanije za prodaju elektroničkih uređaja u Portugalu da bi naposljetku obuhvatila sve članice EU, nekoliko zemalja van Unije i s drugih kontinenata.
Hrvatska među gorima
Na neslavnoj top listi zemalja po količini sredstava za koje EPPO sumnja (ili je već utvrđeno) da nisu utrošena na propisani način, Hrvatska se smjestila u goru polovicu zemalja. U Hrvatskoj je 31. prosinca 2022. aktivno bilo ukupno 26 istraga za koje je procijenjena šteta od 324,1 milijun eura, s time da EPPO nije zabilježio sredstva zamračena neuplatom PDV-a. U Hrvatskoj su aktivna četiri delegirana tužitelja i tri pomoćnika.
Od Hrvatske je gore samo devet zemalja – ako bi se promatrao isključivo iznos financijske štete koji se u izvještaju spominje, a bez obraćanja pažnje na veličinu zemlje, dotadašnje pozicije osumnjičenika ili na udio nepropisno potrošenih sredstava u ukupnim sredstvima koje je neka zemlja dobila iz europskih fondova.
Za neke se europske zemlje spominju pronevjere milijardi eura.
Rekorder je Italija u kojoj se u 285 aktivnih istraga šteta procjenjuje na 3,2 milijarde eura. U Italiji djeluje 16 delegiranih tužitelja koji imaju 45 pomoćnika. U tijeku je 40 postupaka na sudu, do kraja 2022. donesene su četiri pravomoćne i jedna prvostupanjska presuda, a glavninu predmeta na EPPO su prenijeli nacionalni organi. Međutim, od te velike sume novca čak se 2,7 milijardi odnosi na kružne prijevare s PDV-om, s obzirom da se Italije tiče čak 91 prekogranična istraga. Od sredstava koja se odnose na zloupotrebu europskih fondova najčešće su malverzacije u nabavama.
Oko 500 milijuna eura iz fondova čije je korištenje pod sumnjom ne predstavlja ipak toliko značajan novac u odnosu na Hrvatsku kada se uzme u obzir da je Italiji, primjerice, u sklopu financijske omotnice 2014. do 2020. iz kohezijskih fondova alocirano šest puta više sredstava nego našoj zemlji, gotovo 65 milijardi, od kojih je do sada potrošila oko 39 milijardi.
Hrvatskoj je iz istog paketa dodijeljeno 10,6 milijardi, a do sada je iskorišteno 8,6 milijardi.
Portugal, Rumunjska, Belgija, Bugarska i Malta
Sljedeći je po iznosu Portugal u kojem je u tijeku 26 istraga za sumnjivih 3 milijarde eura, od kojih se 861,9 milijuna eura odnosi na porezne prijevare. Kada bi se ta očekivana sredstva oduzela od ukupne sume ispada da je preko 2,1 milijarde eura pronevjereno iz fondova. I kada se u omjer stavi velika količina sredstava koju Portugal prima (30 milijardi eura iz financijske omotnice 2014-2020 od koje je iskorišteno čak 96 posto) može se konstatirati da je u Portugalu suspektno trošenje velike količine novca i da su po tome stvarno gori od Hrvatske. U Portugalu djeluju samo četiri delegirana tužitelja s četiri pomoćnika i nisu nigdje odmakli s postupcima.
Značajno gora od Hrvatske je i Rumunjska iz koje dolazi glavna europska tužiteljica Laura Kövesi. Iznos štete koja se za tu zemlju spominje je 2 milijarde eura, od kojih se samo 3 milijuna odnosi na prevare s PDV-om. S krajem prošle godine aktivne su bile 124 istrage, najvećim dijelom prijevare vezane za sredstva iz europskih fondova. I kad se uzmu u obzir sredstva koja Rumunjska dobiva iz kohezijskih fondova (preko 28 milijardi iz financijske omotnice 2014-2020 od kojih je gotovo 21 potrošena) u Rumunjskoj je dvostruko gora situacija nego u Hrvatskoj. U toj je zemlji s krajem prošle godine bilo aktivno 11 delegiranih tužitelja s 25 pomoćnika, pred sudom je pet postupaka, uz još jednu potvrđenu optužnicu, a donijeta je jedna pravomoćna presuda.
Kod Njemačke se spominje iznos od 1,8 milijardi eura u ukupno 114 istraga, ali treba naglasiti kako se glavnina tih sredstava u visini od 1,5 milijardi odnosi na prevare s PDV-om oko kojih je otvoreno 66 istraga. Manje je novaca pod sumnjom za zloupotrebu europskih fondova nego kod nas iako je Njemačka iz financijske omotnice 2014-2020 dobila preko 33 milijarde eura. Imaju aktivnih 11 delegiranih tužitelja i 9 pomoćnika. Do kraja prošle godine donesene su tri pravomoćne presude i 3 prvostupanjske, podignute su dodatne tri optužnice, a još se 11 slučajeva nalazi pred sudom.
Katastrofalna slika pokazuje se u Belgiji, zemlji u kojoj se nalazi prijestolnica europskih institucija. Ukupna zabilježena šteta je 1,2 milijardu eura u ukupno 44 istrage od kojih 361,7 otpada na 7 istraga poreznih prijevara, a ostalo na zloporabu europskih fondova. Situacija je tim gora kada se uzme u obzir da Belgija dobiva više nego dvostruko manje kohezijskih sredstava iz europskih fondova od Hrvatske. Belgija ima samo 2 delegirana tužitelja i 2 zamjenika i postupci nisu odmakli.
Među zemljama koje se po visini šteta nominalno nalaze ispred nas, ali je riječ o manjim iznosima od gore spomenutih nalaze se još i Austrija, Francuska i Grčka, ali kod njih značajan dio šteta otpada na prevare s PDV-om koje u Hrvatskoj nisu zabilježene, a ne toliko na zloupotrebe fondova.
U Bugarskoj se vode 143 istrage za ukupno 429,6 milijuna eura od kojih se samo 2,6 milijuna odnose na PDV. Suma suspektno potrošenog novca veća je nego u Hrvatskoj, tim više kada se uzme u obzir da je Bugarska dobila manje kohezijskih sredstava od EU nego Hrvatska.
Kad se u odnos stavi stanovništvo, odnosno količina sredstava dobivena iz EU fondova, gora od Hrvatske je i Malta u kojoj se vodi devet aktivnih istraga za ukupnu štetu od 123,5 milijuna. Iako čak 70,5 milijuna otpada na PDV, a 50 milijuna na pronevjere iz fondova, treba imati na umu da je Malti u prošloj financijskoj perspektivi bilo dodijeljeno manje od milijarde eura. Malta ima dva delegirana tužitelja i nije odmakla u postupcima.
Do sada bez oslobađajućih presuda
Vezano za Jandrokovićeve sumnje o učinkovitosti rada EPPO-a, provjerili smo statistike iznesene u godišnjem izvještaju Ureda.
Iako je još prerano suditi o radu Ureda koji je pokrenut prije manje od dvije godine, prema godišnjem izvještaju do konca 2022. diljem Europe izrečeno je ukupno 20 pravomoćnih i 15 prvostupanjskih presuda. Nijedna nije bila oslobađajuća.