„Ova Vlada u kontinuitetu razgovara sa sindikatima i radnicima i s njima dogovora kako će riješiti ovaj problem. Stoga nije točno da ova Vlada ne želi isplatiti plaću radnicima“, ustvrdila je Ljubica Lukačić, saborska zastupnica HDZ-a.
Štrajk službenika i namještenika u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu ušao je u osmi tjedan. Od 05. lipnja u štrajku su, među ostalima, sudski zapisničari, sudski savjetnici, sudski upisničari, spremačice, domari. Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) za te radnike s najnižim plaćama traži žurni povećanje plaća u iznosu od 400 eura, odnosno 300 eura nakon što je svim zaposlenima u državnim i javnim službama s najnižim plaćama od lipnja (isplata u srpnju) uveden privremeni dodatak na plaću u iznosu od 60 do 100 eura, ovisno o koeficijentu.
Naime, Vlada je s reprezentativnim sindikatima u državnim i javnim službama potpisala Memorandum o razumijevanju na temelju kojeg od lipnja za 219 tisuća zaposlenika u državnim i javnim službama rastu plaće od 60 do 100 eura. Službenicima i namještenicima čiji se koeficijenti kreću od najnižeg 0,631 do 1,110 privremeni dodatak na plaću iznosi 100 eura (bruto 163,62 eura), onima s koeficijentom 1,111 do 1,529 privremeni dodatak iznosi 80 eura (130,89 bruto) dok će 60 eura dodatka (bruto 98,17 eura) primati službenici i namještenici čiji se koeficijent kreće u rasponu od 1,530 do 1,867. Za državu je porazan podatak da privremeni dodatak, koji bi trebao postati stalan od iduće godine, prima 219 tisuća od ukupno 258 361 službenika i namještenika u državnim i javnim službama.
Službenici i namještenici na sudovima i državnom odvjetništvu, traže žurno rješavanje problema njihovih niskih plaća. To je problem na koji sindikat godinama upozorava, ali unatoč pokušajima do sada se nisu uspjeli izboriti za bolju poziciju onih s najnižim koeficijentima. Vlada poručuje kako će se taj problem riješiti od iduće godine s novim Zakonom o plaćama, ali članstvo SDLSN-a povećanje traži odmah.
Pregovori SDLSN-a s Ivanom Malenicom, ministrom pravosuđa i uprave, nisu urodili plodom. Sindikat je ustrajan u štrajku, a istodobno se odvijaju i „tihi pregovori“. No, Vlada je s namjerom da zaustavi štrajk ili ga barem razvodni, prije desetak dana donijela odluku prema kojoj se vrijeme provedeno u štrajku više neće plaćati (Vlada, točka 10.).
Od 17. srpnja, odlukom Vlade, radniku koji sudjeluje u štrajku umanjuju se plaća i dodaci na plaću razmjerno vremenu sudjelovanja u štrajku. I dok su plaću za lipanj službenici i namještenici u štrajku primili u punom iznosu, srpanjska plaća (koja se isplaćuje u kolovozu) bit će im umanjena.
No, poslodavac će za sve štrajkače obavezne doprinose uplatiti na punu plaću. To je bitno zbog ostvarivanja prava iz zdravstvenog i mirovinskog sustava. Naime, ako bi službenici i namještenici ostali bez mjesec dana uplaćenih doprinosa, zbog štrajka, to bi im se računalo kao prekid radnog staža.
HDZ-ova zastupnica Lukač nije u pravu kada brani Vladu navodeći kako je netočno da ona ne želi isplatiti plaće ljudima u štrajku. Odluka o neplaćanju štrajka je donesena.
No, problematična može biti njena provedba. Odlukom se čelnici pravosudnih tijela obvezuju da prikupe podatke o državnim službenicima i namještenicima koji sudjeluju u štrajku te da vrijeme njihovog sudjelovanja u štrajku unesu u evidenciju radnog vremena. Na temelju tih podataka umanjivat će se plaće. Pitanje je kako će se voditi ta evidencija, odnosno hoće li svaki sat proveden u štrajku biti i evidentiran. Osim toga, tijekom štrajka se obavljaju nužni poslovi te se rad na tim poslovima ne bi mogao evidentirati kao vrijeme provedeno u štrajku.
