Na Facebook stranici “Zagreb Airport Franjo Tuđman”, koja nije službena stranica Zračne luke Zagreb, objavljeno je više objava o rasprodaji izgubljene prtljage (arhivirano ovdje).
U oglasima se navodi sljedeće:
“Ovo nije aukcija! Prodajemo izgubljenu prtljagu za 2,95 €!Hitno napuštamo skladište zračne luke i prodajemo prtljagu izgubljenu prije više od 6 mjeseci! Za kupnju idite na stranicu i naručite! Količina je ograničena”
Zračna luka Zagreb ne organizira rasprodaje izgubljene prtljage
Na stranici je objavljeno čak 9 objava posvećenih navodnoj rasprodaji. Prvi post objavljen je 13. studenog, a posljednji 15. studenog. Međutim, objave su lažne. Objave o rasprodaji nisu objavljene na službenoj Facebook stranici Međunarodne zračne luke Zagreb, a i sama Zračna luka Zagreb nedavno je objavila da nisu i nikad neće objaviti oglas o rasprodaji izgubljene prtljage.
Slična rasprodaja objavljena je 11. studenog na Facebook stranici “Zagreb International Airport”, a o toj prevari Faktograf je već pisao.
Od korisnika se traži da kliknu na link “Shop now” koji vodi na stranicu koja samo nalikuje na stranicu Zračne luke Zagreb i nema nikakve veze sa službenom internetskom stranicom zagrebačkog aerodroma. Na stranici je potrebno odgovoriti na nekoliko pitanja i ostaviti svoje osobne podatke, kao i podatke o karticama.
Iz Međunarodne zračne luke Zagreb nisu se očitovali o ovoj prevari već o prethodnoj sličnoj prevari, no sasvim je jasno da nije riječ o pravoj rasprodaji izgubljene prtljage. Prvenstveno iz razloga što linkovi sa stranice ne vode na službene stranice zagrebačkog aerodroma, a onda i zato što su iz odnosa s javnošću MZLZ-a poručili da “Zračna luka Zagreb nikada neće tražiti podatke o bankovnim karticama ili osobne podatke bilo koje vrste putem društvenih mreža te nikad nismo i nećemo u budućnosti organizirati u nijednom obliku prodaju prtljage”.
Slične prevare i na Novom Zelandu, Šri Lanki, Belgiji, Irskoj…
U komentarima se pojavljuju fotografije navodnih kofera koje su korisnici kupili na navodnoj rasprodaji, no svi dolaze s profila sa stranim imenima koji djeluju kao lažni profili.
Zagrebačka zračna luka nije jedina zračna luka u svijetu koja se bori s problemom lažnih rasprodaja prtljage putem društvenih mreža. U listopadu ove godine sličan oglas o rasprodaji prtljage pojavio se i za zračnu luku u Aucklandu u Novom Zelandu, kao i na Šri Lanki, u Bruxellesu i u Dublinu. Lažni oglasi o rasprodaji prtljage nisu zaobišli ni regiju. Zračna luka u Sarajevu također je navodno organizirala rasprodaju izgubljene prtljage, o čemu su pisali kolege s portala Raskrinkavanje.ba.
Na stranici “Zagreb Airport Franjo Tuđman” stoji da je otvorena 6. prosinca 2012., a u knjižnici oglasa kao organizacija koja plaća oglase navodi Bem-Estar Total. Pretragom interneta nismo uspjeli pronaći nikakve konkretnije podatke pod tim imenom. Jedino što smo uspjeli pronaći na stranici OpenCorporates jest da se navodno radi o korporaciji iz Brazila.
Česti su lažni nagradni natječaji, prevare i phishing kampanje
Na društvenim mrežama često se pojavljuju lažne stranice trgovačkih lanaca i tvrtki koje nude poklone ili ‘prodaju’ proizvode renomiranih proizvođača po izrazito niskim i povoljnim cijenama. O takvim prijevarama Faktograf je pisao u više navrata.
Također, internetski prevaranti korisnicima društvenih mreža vrlo često obećavaju vrijedne nagrade, a zapravo ih pokušavaju opljačkati. Nekima je namjera od korisnika pokušati izvući novac, drugi preferiraju krađu osobnih podataka.
Vrlo su česte i takozvane phising kampanje, odnosno mrežne krađe podataka. Kako se navodi na stranicama CARNeta, phishing (varijanta engleske riječi za pecanje, fishing) je vrsta socijalnog inženjeringa koja se odnosi na prijevare, kojima se služe zlonamjerni korisnici šaljući lažne poruke, koristeći pritom postojeće internet servise. Riječ je o kriminalnoj aktivnosti. Koristeći razne načine manipulacije, kriminalci od korisnika pokušavaju prikupiti povjerljive podatke (korisnička imena, lozinke, podaci s kreditnih kartica i sl.). Kako ističu, društvene mreže posebno su opasne jer podaci prikupljeni sa njih mogu poslužiti za krađu identiteta, ali i zbog činjenice da poruke dobivene od prijatelja, kojima su kompromitirani (oteti) računi, imaju određeni kredibilitet.
Više o tome kako se putem lažnih Facebook profila i stranica varaju korisnici ove društvene mreže pisali smo ovdje, a o tome kako internetski prevaranti iskorištavaju društveno zanemarivanje starijih osoba pisali smo ovdje.
