Ocjena točnosti

Uoči dolaska zime rastu potrebe za smještaj beskućnika u Zagrebu

Zagreb i dalje ne pruža usluge boravka i noćenja beskućnicima bez legitimacije korisnika, upozoravaju iz Mosta. Međutim, ako se radi o hitnom slučaju to se ne traži, već se registracija rješava naknadno.
HINA/ Edvard ŠUŠAK/ es

U studenom su inicijativa “Od srca do srca” i Humanitarna udruga “Fajter” pred Gradskom skupštinom održali mirni prosvjed “Klupa nije krevet” jer Grad Zagreb, kako kažu, nije osigurao trajno prenoćište za beskućnike koje su zatražili u listopadu (Večernji list).

Prvi mirni prosvjed pod nazivom “Nemamo više vremena”, piše dalje Večernji list, organiziran je na Svjetski dan beskućnika 10. listopada, gdje je od zagrebačke gradske uprave i Vlade zatraženo osiguravanje trajnog, cjelogodišnjeg prenoćišta za beskućnike s 30 kreveta za muškarce i pet kreveta za žene.

Podršku mirnom prosvjedu u studenom izrazio je i gradski zastupnik Mosta nezavisnih lista Lovro Marković, pa se tako u statusu (arhivirano ovdje) kojega je ta politička stranka podijelila na društvenoj mreži Facebook navodi sljedeće:

“Zima je skoro stigla, a Grad Zagreb i dalje ne pruža usluge boravka i noćenja beskućnicima bez legitimacije korisnika. Mostu nije bitan identitet osobe u potrebi jer vjerujemo da onaj tko zatraži pristup boravcima ili prenoćištima za beskućnike sigurno ima stvarnu potrebu te da provjera nije nužna. Nije ljudski očekivati od osoba u potrebi da se službeno deklariraju kao beskućnici i uvedu u registre kako bi mogli dobiti bilo kakvu pomoć. Očekujemo od gradonačelnika Tomaševića da hitno poveća kapacitete prenoćišta za beskućnike te da ukine proceduru legitimacije osobnim dokumentima, a da udrugama koje pružaju takve usluge dodijeli adekvatne gradske prostore. Gradskih prostora ima dovoljno, samo treba odrediti što je prioritet.”

Inače, inicijative i udruge koje na terenu rade s beskućnicima, a posebno prije spomenute inicijativa “Od srca do srca” i Humanitarna udruga “Fajter” već neko vrijeme upozoravaju na problem beskućništva u Gradu Zagrebu, koji je rezultat rastućeg problema s unajmljivanjem stanova u glavnom gradu, tj. sve veće nepristupačnosti cijena najma, kao i promijenjene strukture beskućničke populacije te činjenice da brojni gravitiraju prema Zagrebu kao glavnom gradu koji nudi i najveći broj usluga za ovu populaciju.

Dokumentacija

Na području Grada Zagreba smještaj za beskućnike pruža se na tri mjesta – u Caritasovom prihvatilištu za beskućnike Sesvetski Kraljevec i Prihvatilištu Gradskog Crvenog križa Velika Kosnica, ukupnog kapaciteta 182 korisnika te prenoćištu u Samostanu misionarki ljubavi koje se nalazi u Jukićevoj ulici.

Zakon o socijalnoj skrbi propisuje da su veliki gradovi i gradovi sjedišta županija dužni poticati i osigurati građanima na svojem području oblike materijalne pomoći i potpore kao što su prehrana u pučkim kuhinjama, smještaj beskućnika u prihvatilište ili prenoćište, zbrinjavanje osoba koje primaju zajamčenu minimalnu naknadu u socijalne stanove, subvencije u plaćanju pojedinih socijalnih i drugih usluga sukladno svojim općim aktima i Zakonu, poticati rad udruga i volonterski rad u socijalnoj skrbi te razvijati druge oblike socijalne skrbi na svojem području.

Prihvatilište Crvenog križa u Velikoj Kosnici, Grad Zagreb te Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pitali smo kakva je procedura prihvata beskućnika, budući da nas je zanimalo je li točno da se beskućnike legitimira pri dolasku u prihvatilište.

Kako nam je rečeno iz Ministarstva, “osnivači pružatelja usluga za beskućnike donose akte u kojima propisuju proceduru prijama i otpust korisnika”. S obzirom na to da Grad Zagreb nije osnivač niti jednog od dva prihvatilišta i jednog prenoćišta, određivanje procedure prihvata i otpusta korisnika nije u njihovoj nadležnosti. Prihvatilište Crvenog Križa je, kako su nam rekli, financirano od strane Grada Zagreba kroz tri programa, a koriste i njihove prostore.

Također, iz odgovora koje smo dobili iz Prihvatilišta u Velikoj Kosnici proizlazi da, ako postoji neposredna ugroza po zdravlje korisnika ili slični hitni razlozi, ne inzistira se na tome da korisnici predoče dokumentaciju. Ona se rješava kasnije, ali je potrebna, kako zbog zaštite drugih korisnika, tako i vođenja evidencije.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Može i bez osobnog dokumenta

Kao što nam je rečeno iz prihvatilišta u Velikoj Kosnici, na dokumentaciji se prije smještaja osoba ne inzistira u određenim hitnim slučajevima, odnosno onima u kojima su u pitanju “obitelji i djeca, stranci i dr., a kada se radi o ugrozi života i zdravlja osobe”.

Također, “u zimskim uvjetima (hladnoće, padaline) zbog sigurnosti korisnika ne inzistiramo na dokumentaciji te nam je bitno skloniti čovjeka s ceste. Dokumentaciju riješimo naknadno”, rečeno nam je.

Iz Grada Zagreba kažu kako “socijalne usluge beskućnicima na temelju Zakona nije moguće pružati bez registracije koja je nužna iz zdravstvenih i sigurnosnih razloga, ali i radi planiranja i transparentnog praćenja troškova, a registrirati se može s bilo kojom ispravom. Međutim, da bi ostvarili pravo na socijalne usluge u Zagrebu, beskućnici na području Grada ne moraju imati prebivalište”.

No, korisnici moraju dokazati identitet “zbog sigurnosti ostalih korisnika u smještaju”, kažu iz Prihvatilišta u Velikoj Kosnici, stoga je “bitno dobiti dopis od policije, HZSR-a ili veleposlanstva”, ako osoba ne posjeduje osobni dokument.

Procedura

Inače, kako su nam objasnili iz navedenog prihvatilišta, smještaj korisnika u Prihvatilište provodi se u suradnji s Hrvatskim zavodom za socijalni rad (HZSR), koji upućuje zahtjev za smještaj i popunjenu liječničku potvrdu za korisnika. Odluku o smještaju donosi Povjerenstvo za prijem i prekid smještaja u Prihvatilištu.

Surađuje se i s drugim područnim uredima Hrvatskog Zavoda za socijalni rad, iz cijele Hrvatske, u slučajevima privremenog smještaja osoba koje se zateknu na području Grada Zagreba do povratka u mjesto prebivališta, ali i veleposlanstvima raznih država, kada se govori o smještaju stranaca, kao i s policijom i Hitnom službom kada se radi o korisnicima kojima je bila potrebna intervencija tih službi.

“S Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom surađujemo najčešće kada treba smjestiti obitelji u kriznom smještaju, odnosno u slučajevima deložacija, poplava, požara, potresa i dr., kada treba intervenirati na način da se obitelj ne razdvaja. Tada je dobra solucija smještaj u Prihvatilište, na kraće razdoblje, odnosno privremeno dok ne prođu nepovoljne okolnosti”, dodaju iz Prihvatilišta.

No, nije nužno da se smještaj realizira posredstvom HZRS-a, opet, ako se radi o situacijama kada osoba nije u stanju skrbiti o sebi ili je nekome zbog krizne situacije ugrožen život, zdravlje ili dobrobit.

Zimski period

U cijeloj Hrvatskoj ima mjesta za smještaj oko 450 beskućnika te sva nisu popunjena, kako su nam kazali iz Ministarstva. Dodaju i da tijekom studenog “Ministarstvo prikuplja podatke za izradu Plana zbrinjavanja beskućnika u ekstremnim zimskim uvjetima 2023/2024 koji će uskoro biti javno dostupan”.

Međutim, činjenica na koju ukazuju i Ministarstvo i Grad, a to je da ukupni kapaciteti prihvatilišta nisu popunjeni, ne moraju ukazivati nužno da su zbrinuti svi ljudi u potrebi, budući da se radi i o populaciji koja je često nevidljiva.

I iz Grada potvrđuju kako kapaciteti privremenog smještaja u Kosnici i Sesvetskome Kraljevcu nisu popunjeni niti u najhladnijim zimskim uvjetima, a kazali su nam i kako će – pored ta dva prihvatilišta – prostor u Ulici grada Vukovara 235 od oko 100 m2 biti prenamijenjen za potrebe Dnevnog centra za pružanje usluga beskućnicima.

Ta je odluka i donesena, pa su danas iz Grada i objavili (arhivirano ovdje) kako je “zbog hladnih i nepovoljnih uvjeta” otvoren prostor na navedenoj lokaciji. Radi se o smještaju za 15 osoba koje je otvoreno u periodu od 19 do sedam sati ujutro, uz osigurani obrok i topli napitak.

Proširenje usluga

Zagreb radi i na, kako su nam rekli, “osiguravanju adekvatnog prostora za proširenje usluga i za beskućnike u zapadnome dijelu grada, odnosno na otvaranju Dnevnog centra za integraciju socijalno ugroženih skupina. Radi se o prostoru od 200 m2 u Ilici, za koji su u 2024. predviđena sredstva za izradu projektne dokumentacije za adaptaciju“.

Grad će do kraja godine osigurati i besplatne sistematske preglede za oko 100 beskućnika, korisnika prihvatilišta i poludnevnih boravaka, a za osobe “koje iz određenih razloga ne žele koristiti uslugu smještaja u prihvatilište ili im nije potrebna, u okviru nepopunjenih kapaciteta prihvatilišta organizirat će se usluga prenoćišta”.

Promjena u strukturi beskućničke populacije

Kao što se navodi i u članku koji je objavljen na portalu Nismo same, a koji citira istraživanje profesorica na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu Olje Družić Ljubotina, Marijane Kletečki Radović i Jelene Ogreste koje su na tu temu provele pet znanstvenih istraživanja, često u prihvatilištima za beskućnike završi i značajan broj ljudi s poteškoćama s mentalnim zdravljem o kojima prihvatilišta ne mogu adekvatno zdravstveno skrbiti.

Veliki problem predstavlja i međudjelovanje siromaštva, beskućništva i loših uvjeta života, pa tako velik broj siromašnih ljudi, koji zbog loših životnih mogućnosti i uvjeta postanu bolesni nemaju potrebnu zdravstvenu zaštitu, pa i onda kad obole od malignih bolesti. U problemima sa zdravljem u takvim uvjetima ističu se upravo – beskućnici.

Da su zabilježili promjene u strukturi korisnika za Faktograf je potvrđeno i iz prihvatilišta za beskućnike u Velikoj Kosnici. Korisnici su u sve lošijem zdravstvenom stanju, što se posebno vidi kroz njihovo psihičko stanje. “Sve veći je broj osoba s dijagnozama raznih poremećaja osobnosti, raznih ovisnosti, depresija, PTSP-a, psihoza, shizofrenija, osoba s intelektualnim oštećenjima… U pravilu našim korisnicima je samo zajednički nazivnik taj da nemaju adekvatnog smještaja, ali njihovi problemi su mnogi veći od toga”, kažu iz tog prihvatilišta.

Na ovakve promjene u strukturi beskućničke populacije bitno je ukazati, budući da i one mogu dovesti do problema u legitimaciji korisnika, pogotovo ako se radi o osobama koje nisu u stanju brinuti o sebi.

“Zbog promjena zdravstvenog stanja ili zbog starije životne dobi gotovo 50 posto korisnika nije sposobno za rad. Neki su prijavljeni na HZZ-u kao radno sposobni jer im nije utvrđena radna nesposobnost, odnosno nisu ni podnijeli zahtjev za utvrđivanje radne sposobnosti. Većina tih korisnika ispunjava propisane uvjete za stalni smještaj. Preko 50 posto korisnika je psihički bolesno i liječili su se u nekoj od psihijatrijskih bolnica”, dodaju iz prihvatilišta u Velikoj Kosnici.

Neki odbijaju smještaj

Međutim, neke osobe bez krova nad glavom ponekad i odbijaju smještaj u prihvatilištima.

Kako su nam rekli iz prihvatilišta u Kosnici, neki se na to odluče jer gube određena socijalna prava, točnije pola zajamčene minimalne naknade (ZMN) na koju imaju pravo, dok “mnogi korisnici ne žele živjeti pod pravilima određene ustanove već žele svoju slobodu”.

Te razloge potvrđuju i iz Grada Zagreba. U slučaju smještaja u prihvatilište ZMN za radno sposobnog samca iznosi 66,36 eura, a za osobu potpuno nesposobnu za rad 86,27 eura. “Beskućnici kao razloge još navode osjećaj gubitka slobode te osjećaj da su pod kontrolom”, dodaju iz Grada.

Radi se, dakle, o specifičnoj populaciji koja je posebno ranjiva i kojoj su potrebni razni vidovi pomoći, uz osiguravanje smještaja, kojega neki i odbijaju. Uz sve to, radi se i o populaciji u kojoj je sve veći broj osoba s dijagnozama raznih poremećaja osobnosti, ovisnosti, depresija, PTSP-a, psihoza, shizofrenija, kao i osoba s intelektualnim oštećenjima, što će i predstavljati sve veći problem jedinicama lokalne samouprave, a posebno Zagrebu prema kojemu, zbog činjenice da pruža najviše usluga za tu populaciju, gravitira i najveći broj beskućnika.

Facebook
Twitter

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.