Nedavna kampanja poznatog modnog brenda Zara izazvala je burne reakcije zbog korištenja fotografija koje podsjećaju na rat i stradanja u Gazi. Među ogorčenim kritičarima koji kampanju smatraju uvredljivom i neosjetljivom korisnici su društvenih mreža, Zarini kupci i propalestinski aktivisti.
Na društvenim mrežama počeo se širiti poziv na bojkot tog modnog brenda pod heštegom #BoycottZara (Bojkotirajmo Zaru). Pod tim se heštegom na X-u mogu pronaći osude kampanje i postovi kupaca u kojima najavljuju prestanak kupovine Zarine odjeće. “Zarina kampanja, koja prikazuje lutke bez udova umotane u bijelo, kamenje i ruševine, ne može sličiti nikakvoj navodnoj umjetničkoj izložbi već ismijavanju trenutnog razaranja i ubijanja koje se događa u Gazi. Nijedan pokušaj da se ovo popravi neće biti dovoljan, izgubili ste vjernog kupca!”, piše u jednom od postova. “Zara bi se trebala sramiti zbog ismijavanja nedužne djece koja su izgubila živote u Gazi”, stoji u drugom.
Pod heštegom #BoycottZara mogu se pronaći i snimci različitih prosvjednih akcija u, ili ispred, Zarinih trgovina. Međutim, jedan od snimaka pod istim heštegom, koji se masovno dijeli na društvenim mrežama, nije povezan sa Zarinom kontroverznom reklamnom kampanjom. Među korisnicima različitih platformi (TikTok, Facebook, X) dijeli se video-snimak koji navodno pokazuje bacanje Zarine odjeće ispred njujorške poslovnice tog brenda. Postove koji su isprva cirkulirali na engleskom jeziku preuzeli su i domaći korisnici društvenih mreža.
“Nakon što Zara objavi reklamu bez poštovanja o sukobu u Gazi, Amerikanci bacaju svu svoju Zara odjeću ispred kompanije”, stoji u Facebook statusu na hrvatskom jeziku objavljenom 13. prosinca 2023. godine (status arhiviran ovdje, a snimka iz statusa ovdje)
Video koji je podijeljen u tom postu jest nastao kao kritika spomenute modne kuće, ali vezan je uz drugi set problema modne industrije. Radi se o kampanji “Prvo promisli pa kupi rabljeno” (Think First, Buy Second) na društvenim mrežama koju je pokrenuo Vestiaire Collective, platforma za kupnju i prodaju rabljene dizajnerske odjeće i modnih dodataka.
Snimka iz kampanje koja nema veze sa sukobom u Gazi
Oni su 16. studenog objavili video koji prikazuje komade odjeće koji se gomilaju na blještavom njujorškom Times Squareu, ispred trgovina poznatih svjetskih brendova brze mode – Zare, H&M-a i Gapa. Svrha tog efektnog videa bila je ukazati na neodrživost brze mode, odnosno brzog lansiranja novih kolekcija u dućane koje nanosi velike štete okolišu i stvara ogromne količine smeća. Kako se taj video počeo širiti digitalnim okruženjem uz netočne opise da je riječ o buntu i bojkotu Njujorčana zbog nedavne Zarine kampanje, Vestiaire Collective je 13. prosinca ažurirao opis videa na svom Instagram profilu i pojasnio o čemu se radi.
“Naša Fast Fashion Ban kampanja pokrenuta je 16. studenog, gotovo mjesec dana prije Zarine kampanje. Vestiaire Collective potiče potrošače da budu pažljiviji pri kupnji i da se suzdrže od kupnje robnih marki kao što su Zara, Uniqlo, Mango te da ‘prvo promisle, a onda kupe rabljeno’, što je slogan naše inicijative. Fast Fashion Ban, sada u svojoj drugoj godini, dio je naše misije transformacije modne industrije za održiviju budućnost. Uz 92 milijuna tona tekstila poslanih na odlagalište svake godine, sada je vrijeme za djelovanje”, stoji u pojašnjenju Vestiaire Collectiva.
Pored toga što video nije nastao zbog bunta Zarinih kupaca, on je samo virtualno smješten na Times Square. Marie Tobaly, glasnogovornica Vestiaire Collectiva, potvrdila je za AFP Fact Check da je video napravljen uz pomoć umjetne inteligencije. Uostalom, da je riječ o digitalno generiranom sadržaju vidljivo je i golim okom jer odjeća koja pada na hrpu druge odjeće izgleda kao da pada s neba, a ne kao da ju bacaju ljudi.
Zara povukla kampanju
Zara je u vlasništvu španjolskog Inditexa, jedne od najvećih svjetskih kompanija za proizvodnju odjeće. Inditex također posjeduje sedam drugih marki ulične mode uključujući Pull&Bear, Massimo Dutti i Bershku i Stradivarius. Inditexov biznis usredotočen je na jednu jednostavnu premisu – brzo reagiranje na tržište. Dok bi tradicionalnoj modnoj kompaniji trebalo gotovo godinu dana da izbaci svoje proizvode, od koncepcije preko piste do trgovina, Inditexu ovaj proces traje manje od dva mjeseca.
Takav model godinama su kritiziraju ekološki aktivisti i nevladine organizacije, skrećući pažnju na negativan utjecaj brze mode na okoliš. Također, pod lupom je i njihov odnos prema radnicima, s obzirom na to da industrija počiva na potplaćenom radu. Prvaci brze mode, kao što su H&M, Mango ili Zara, u posljednje vrijeme najavljuju okretanje etičnijem modelu proizvodnje, no upitno je koliko će se zaista tome posvetiti. “Velike modne marke obećavaju reciklirane materijale, sustave povrata i sheme recikliranja. Ali zbog sve većeg obujma modnih proizvoda koji se proizvode, tvrtkama je nemoguće održati ta obećanja”, pisao je Greenpeace u travnju ove godine.
Zara je 7. prosinca predstavila svoju novu kolekciju “Atelier“, odnosno nove linije jakni. Međutim, same jakne – iako među najskupljim Zarinim artiklima – nisu izazvale toliko uzbuđenja javnosti koliko sama scenografija na fotografijama koje ih reklamiraju. Jedna fotografija prikazuje model koji nosi lutku umotanu u bijelo platno. Druge prikazuju lutke bez ruku, uništene zidove i modele prekrivene prašinom.
Mnoge je to podsjetilo na scene koje od 7. listopada ove godine obilaze svijet: ruševine, razaranja i smrtna stradanja Palestinaca u Pojasu Gaze nakon što je Izrael krenuo uzvraćati napad militantnoj islamističkoj skupini Hamasu. Prema palestinskim vlastima, najmanje 20.000 ljudi ubijeno je u Pojasu Gaze otkako ju je Izrael počeo bombardirati. Među žrtvama je barem 8.000 djece i 6.200 žena.
Nakon mnogobrojnih kritika, Zara je povukla fotografije iz kampanje “Atelier”, tvrdeći da se kampanju pogrešno shvatilo te da je ideju za scenografiju razradila prije najnovije eskalacije sukoba Izraela i Hamasa. “Kampanja koja je osmišljena u srpnju, a fotografirana u rujnu, predstavlja niz slika nedovršenih skulptura u kiparovom ateljeu i kreirana je s jedinom svrhom prikazivanja ručno izrađenih odjevnih predmeta u umjetničkom kontekstu. Nažalost, neki kupci su se osjećali uvrijeđenima ovim slikama, koje su sada uklonjene, te su u njima vidjeli nešto daleko od onoga što je zamišljeno kada su nastale. Zara žali zbog nesporazuma i ponovno potvrđujemo naše duboko poštovanje prema svima”, stoji u Zarinom postu objavljenom 12. prosinca na službenom Instagram-profilu.
Bojkotiranje tvrtki koje surađuju s Izraelom nije od jučer
Zara se još prošle godine našla na meti kritika i bojkota nekih Palestinaca i Izraelaca nakon što je voditelj njene lokalne franšize u Izraelu ugostio na jednom svom događanju izraelskog ultranacionalističkog političara Itamara Ben-Gvira.
Bojkot izraelskih tvrtki i institucija, kao i međunarodnih kompanija koje blisko surađuju s Izraelom i koje na određeni način profitiraju od njegove politike prema Palestincima, nije se pojavio nedavnom eskalacijom sukoba na Bliskom istoku. Od 2005. godine propalestinska mreža BDS (Boycott, Divestment, Sanctions – bojkot, neinvestiranje i sankcije) zalaže se za “nenasilni pritisak na Izrael” dok se ta država ne počne pridržavati međunarodnog prava.
“Izrael održava režim doseljeničkog kolonijalizma, aparthejda i okupacije nad palestinskim narodom. To je moguće samo zahvaljujući međunarodnoj podršci. Vlade ne uspijevaju pozvati Izrael na odgovornost, dok korporacije i institucije diljem svijeta pomažu Izraelu u tlačenju Palestinaca. Budući da oni na vlasti odbijaju djelovati kako bi zaustavili ovu nepravdu, palestinsko civilno društvo pozvalo je na odgovor globalnih građana solidarnosti s palestinskom borbom za slobodu, pravdu i jednakost”, piše BDS.
Uz BDS-ov popis kompanija koje ciljano bojkotiraju ili na koje vrše pritisak zbog podrške izraelskoj okupaciji, Ured Ujedinjenih naroda za ljudska prava 2020. godine objavio je popis od 112 poslovnih subjekata koji imaju veze s izraelskim naseljima u Palestini, a koja se prema međunarodnom pravu smatraju ilegalnima.
U protekla dva mjeseca, širom svijeta održavaju se prosvjedi u znak podrške palestinskom narodu te se bojkotira tvrtke na temelju njihovog (ne)djelovanja ili stavova vezanih uz sukob na Bliskom istoku. Lanac brze prehrane McDonald’s je na meti nakon što je podružnica u Izraelu nudila besplatnu hranu za izraelsku vojsku, a uz njega i drugi globalni lanci poput Domino’s Pizze i Burger Kinga. Neki potrošači bojkotiraju lanac kafeterija Starbucks nakon što je tvrtka tužila svoj sindikat zbog objave na društvenim mrežama kojom su izrazili podršku Palestincima.
U val bojkota i prosvjeda upala je i Zara zbog gore spomenute kampanje. Zarine trgovine u nekim su se gradovima (Istanbul, Glasgow, Toronto, Melbourne, Johannesburg, Tunis) pretvorile u zone prosvjeda.
Međutim, zona prosvjeda s tim ciljem nije bio Times Square u New Yorku. Video koji dijele korisnici društvenih mreža samo je virtualno smješten na tu lokaciju, a izrađen je s pomoću digitalnog alata. Kritika koju su autori videa uputili modnim kućama, uključujući i Zaru, upućena je zbog njihovog ekološki neodrživog poslovanja i nema veze s ratom u Gazi.
