Pod povećalom

Izraelsko-palestinski sukob: Dezinformacije, mediji i izvještavanje

Hina/EPA/Mohammed Saber

Ovaj članak objavljen je kao regionalna analiza redakcija SEE Check mreže 12. prosinca 2023.


Hamas, palestinska militantna grupa, u listopadu 2023. godine iznenada je napala Izrael. U napadu je ubijeno više stotina vojnika i civila, a više od 200 civila uzeli su za taoce. Izrael je proglasio rat Hamasu, uspostavio potpunu blokadu Gaze, uključujući prekid opskrbe vodom, strujom, gorivom, hranom i lijekovima, te započeo zračne i kopnene napade. Administracija Gaze izvijestila je da je od 7. listopada izraelska vojska ubila više od 18.000 ljudi, dok je na okupiranoj Zapadnoj obali ubijeno više od 270 Palestinaca.

Snalaženje u informacijskom prostoru

Eskalaciju sukoba pratila je bujica informacija, ali i dezinformacija. Redakcije koje čine SEE Check mrežu od početka sukoba do kraja studenog, u manje od dva mjeseca, provjerile su značajan broj tvrdnji o sukobu – redakcije Raskrinkavanja iz BiH i Crne Gore objavile su po 31 analizu provjere činjenica, a Faktograf.hr 25. Dezinformacije se najčešće odnose na izazivanje sumnje u autentičnost žrtava, kao i tvrdnje o izmišljenim događajima u sukobu. Primjerice, mnoge članice mreže provjerile su tvrdnju da je snimak CNN-a s granice Izraela i Gaze lažiran (1234) ili tvrdnje da je da je sukob u potpunosti insceniran (1, 2, 3).

U protekloj godini umjetna inteligencija (AI) uzela je maha pa su redakcije članice mreže provjeravale sadržaj kreiran pomoću AI-ja. Fotografije djece koja gledaju eksplozije, uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i tvrdnje da je nogometni tim Atletico Madrid na stadionu istaknuo palestinsku zastavu (1, 2) samo su neki od primjera. U navedenim slučajevima radi se o fotografijama, što je lakše povezati s AI-jem, nego što je to slučaj s tekstualnim sadržajem.

Feđa Kulenović, stručnjak za područje informacijskih znanosti iz Sarajeva, smatra da u ovom trenutku nemamo uvid u to koliko sadržaja koji dođe do nas zapravo nastaje pomoću AI-ja.

“Nemoguće je otkriti što je AI generirano, a što nije. U nekim slučajevima, kada je u pitanju audio i video sadržaj, to možemo vidjeti, pogotovo kad je loše urađen prompt, ali sve skupa postaje vrlo opasno”, kaže on.

Osim lažiranih fotografija i snimki, ustaljena praksa u svijetu je da se kadrovi iz videoigara lažno predstavljaju kao stvarni sukobi. Crnogorsko Raskrinkavanje pisalo je o slučaju kada su scene iz videoigre iskorištene za netočnu tvrdnju da je Hamas oborio četiri izraelska helikoptera. Neki od izazova u izvještavanju tiču se same prirode ratnih događaja. Ivica Kristović, urednik Faktografove rubrike Razotkriveno, kao stalni izazov ističe činjenicu da se ratne okolnosti okolnosti stalno mijenjaju.

“Nešto što utvrdimo jedan dan, već sljedeći dan više ne vrijedi”, kaže Kristović.

Kao primjer navodi slučaj kada je Faktograf.hr provjerio tvrdnje koje su kružile internetom o tome da su izraelske snage bombardirale pravoslavnu crkvu u Gazi, zaključivši da su netočne. No, samo nekoliko dana kasnije, crkva je doista bombardirana. Portal Raskrinkavanje.ba zbog toga je objavio vodič sa savjetima o provjeri informacija u vrijeme sukoba.

Prijavite se na F-zin, Faktografov newsletter

Prijava

Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti.

Medijska pristranost i izazovi pri izvještavanju

Uobičajeni izazovi prilikom provjere sadržaja izraženiji su kada je riječ o sukobu, a reporteri i reporterke prilikom izvještavanja nailaze na brojne probleme. Neki od njih tiču se samog izvještavanja, a neki se tiču percepcije čitatelja i čitateljica. Nacionalni javni radio (NPR), američka neprofitna medijska organizacija, nedavno se suočila s kritikama čitateljstva koje ih je optužilo za pristranost u izvještavanju. Zanimljivo je da su istovremeno optuženi za pristranost i prema Izraelu i prema Palestini. U članku iz studenog 2023. NPR je otkrio da ih 60 posto kritičara optužuje da su protiv Izraela, a 24 posto da su antipalestinski orijentirani. Preostale kritike ne odnose se na konkretnu pristranost prema jednoj ili drugoj strani. Ovo nije novo iskustvo za NPR, godinama primaju kritike za izvještavanje o sukobima. Kako bi ih adresirali, u periodu od 2003. do 2014. godine angažirali su nezavisnog analitičara da prati njihovo izvještavanje o sukobu. Iako rezultati analize upućuju da u izvještavanju NPR-a nema sistemske pristranosti, čini se da njihova publika još uvijek smatra da ima mjesta za poboljšanje. 

Optužbe za medijsku pristranost u ovom sukobu dolazile su i od samih medija. Primjerice, Al Jazeera i The New Humanitarian News Agency pisale su o proizraelskom izvještavanju zapadnih medija.

“Objavljivanje neutemeljenih tvrdnji, iznošenje samo jedne strane priče i oslikavanje Palestinaca kao ništa više od objekata u Hamasovim rukama, sve su to neprofesionalne greške koje zapadni mediji čine dok pokrivaju sukob između Izraela i Hamasa, kažu medijski stručnjaci i arapski novinari”, napisala je Al Jazeera u članku objavljenom krajem listopada 2023.

Slične diskusije kružile su i lokalno. Bosanskohercegovački Mediacentar ovim se pitanjem bavio u članku objavljenom u studenom prošle godine.

Geopolitička polariziranost globalnih medija svakako je vidljiva i u ovom sukobu. Zapadni mediji su, gotovo pa nekritički, pokazali pristranost u korist Izraela te zauzeli proizraelske stavove kroz oblikovanje narativa koji je podrazumijevao dekontekstualizaciju sukoba često praćenu dezinformacijama i obmanjujućim sadržajem s ciljem generalizacije i dehumaniziranja jedne strane. Konkretno, palestinske”.

Propitivao se i način opisivanja sukoba. Neki mediji izrazili su zabrinutost zbog dvostrukih standarda opisa žrtava. Indijski The Wire je početkom studenog objavio članak u kojem tvrde da zapadni mediji palestinske žrtve opisuju kao “mrtve”, a izraelske kao “ubijene”, što u jednom slučaju implicira pasivnog, a u drugom aktivnog agenta izvršenja čina. Drugim riječima, izraelske žrtve je netko ubio, a palestinske su same umrle. Neki su se mediji suočili s kritikama zbog izbjegavanja termina “terorist” kada je riječ o Hamasu. I AFP i BBC objavili su priopćenja u kojima objašnjavaju svoj stav o izbjegavanju ovog konkretnog pojma.

“U skladu sa svojom misijom izvještavanja o činjenicama bez uključivanja osobnog suda, AFP ne opisuje pokrete, skupine ili pojedince kao teroriste osim ako nije riječ o izravnim citatima ili kad se nekome pripisuju”, navodi AFP.

Prema mišljenju članica SEE Checka, izvještavanje o sukobu u glavnim medijima u regiji čini se prilično uravnoteženim. Rašid Krupalija, urednik bosanskohercegovačkog Raskrinkavanja, napominje da mediji u BiH uglavnom nastoje objektivno informirati o sukobu. Marija Vučić, novinarka Raskrikavanja iz Srbije, također kaže da nije primijetila neku posebnu pristranost ni prema jednoj strani.

“(To je) vjerojatno zato što ovaj rat nije od naročitog geopolitičkog interesa za Srbiju, kao što je to rat u Ukrajini, u vezi s kojim mediji značajno manipuliraju. To ne znači da je izvještavanje profesionalno; ima clickbait naslova i slično, ali nisam primijetila indikativnu pristranost”, kaže Vučić.

Čini se da nedostatak medijskog sadržaja odražava politički stav čelnika zemlje, koji su se u ovom sukobu “opredijelili za neku vrstu diplomatske nevidljivosti” u pokušaju da održe diplomatske veze i s Izraelom i s Arapskom ligom, piše Balkan Insight. Darvin Murić, glavni i odgovorni urednik crnogorskog Raskrinkavanja, kaže da mainstream mediji uglavnom izvještavaju balansirano, da se prikazuje i stradanje civila, kao i da se izvještavanje uglavnom svodi na prikupljanje informacija od svjetskih novinskih agencija. Slično mišljenje imaju i drugi fact-checkeri. Viola Keta iz albanskog Faktoje kaže da mediji obično ovise o poznatim svjetskim medijima kao što su BBC, CNN, AP ili Euronews. Većina medija u jugoistočnoj Europi nema strane dopisnike koji bi pokrivali ovu temu. Mediji se, dakle, u izvještavanju o sukobu oslanjaju na strane, uglavnom zapadne agencije i medije.

“Hrvatski mediji se u izvještavanju uglavnom oslanjaju na izvještaje zapadnih mainstream medija, pa bi se moglo reći da je pristranost, kad je prisutna, prenesena”, kaže Faktografov Ivica Krstović.

U potrazi za odgovorom na pitanje jesu li i koliko su mediji u regiji pristrani, SEE Check je kontaktirao više medijskih stručnjaka, ali nismo dobili nijedan konkretan odgovor.

“Nitko od mojih kolega nema direktno iskustvo vezano za sukob u Gazi i njegove refleksije u jugoistočnoj Europi. Nismo radili istraživanja niti znam da je neka druga organizacija to radila”, rekao je jedan od stručnjaka.

Regulacija društvenih medija

U situaciji kada je na terenu ograničen broj novinara i novinarki, a komunikacijske mreže su oštećene, digitalni izvori informacija postaju posebno važni. Društveni mediji postali su način na koji mnogi dijele i primaju informacije, pogotovo u svjetlu optužbi o pristranosti na račun mainstream medija. Međutim, društveni mediji su plodno tlo za dezinformacije, posebno u vrijeme sukoba. Neke od najvećih platformi suočile su se s optužbama za pristranost, kao i za namjerno ušutkivanje palestinskih glasova. Korisnici društvenih mreža žale se na shadowbanning, odnosno ograničavanje dosega i vidljivosti svojih objava. Ovu pojavu teško je dokazati, ali je Vox, naprimjer, u članku iz listopada  opisao ograničenja sadržaja o Palestini kao “očita, ali nejasna”.

Feđa Kulenović za SEE Check opisuje izazove s kojima se društvene mreže suočavaju u reguliranju sadržaja tijekom sukoba. Kaže da Meta i druge kompanije nemaju sistem regulacije koji bi se mogao nositi s posebnim situacijama, kao što su ratovi. Ti su sistemi, kaže on, automatizirani i reagiraju prema zadanim pravilima. U slučaju rata ta pravila više ne vrijede i automatizirani sistem je osuđen na neuspjeh. Međutim, napraviti sistem gdje bi regulaciju vodili ljudi, a ne tehnologija smatra nemogućim.

“Meta ima 60.000 zaposlenika ukupno. Taj broj je zanemarive u odnosu na to broj korisnika i korisnica mreža Mete. Nemoguće je u tim uvjetima osloniti se na ljudsko provjeravanje”, dodaje Kulenović.

Platforma X (bivši Twitter) ima sličan problem. Otkako je mrežu preuzeo novi vlasnik Elon Musk, platforma je navodno smanjila veličinu tima za “povjerenje i sigurnost”. Ovaj tim odgovoran je za osiguravanje točnosti i neštetnosti sadržaja na mreži, a s nekadašnjih 230 zaposlenika, spao je na dvadesetak.

Društvene mreže, međutim, imale su vremena da razmisle, budući da nije riječ o novom problemu. U 2021. godini, za vrijeme još jedne eskalacije sukoba, zabilježeno je gušenje propalestinskih objava na Facebooku. Meta je priznala ljudsku grešku u jednom slučaju, kada su izbrisana sva spominjanja džamije Al-Aksa, budući da je pojam pogrešno označen kao povezan s terorističkim grupama. I prije toga bilo je optužbi za “sistemske napore da se ušutka palestinski sadržaj na društvenim mrežama”. 7amleh, arapski centar za razvoj društvenih medija, objavio je studiju u kojoj su dokumentirali kršenja digitalnih prava u vezi s palestinskim sadržajem na velikim online platformama. Suočena s ovim optužbama, Meta je angažirala nezavisne evaluatore da ispitaju način kako se kompanija nosila s regulacijom kada je konflikt eskalirao 2021. godine. Izvještaj je pokazao očitu pristranost kada je u pitanju moderiranje sadržaja na arapskom jeziku, nakon čega je Meta obećala poboljšati svoje moderiranje sadržaja u ovoj regiji.

SEE Check se obratio Meti za komentar. U svom odgovoru, Meta nas je uputila na svoju objavu koja opisuje strategiju koju koriste za regulaciju informacija o sukobu. U objavi na blogu navedeno je:

“Nema istine u tvrdnji da namjerno potiskujemo bilo čiji glas. Međutim, sadržaj koji veliča Hamas, koji je Meta označila kao opasnu organizaciju, ili nasilan i eksplicitan sadržaj, na primjer, nije dopušten na našim platformama. Možemo pogriješiti i zato nudimo žalbeni postupak, kako bi nam se korisnici obratili kada smatraju da smo donijeli pogrešnu odluku, kako bismo situaciju mogli ispitati”.

Meta se također osvrnula na tvrdnje o ograničavanju dosega priča na Instagramu, pripisujući to tehničkom kvaru.

“Ova greška podjednako je utjecala na naloge širom svijeta – ne samo na ljude koji su pokušavali objavljivati o onome što se događa u Izraelu i Gazi – i nije imala nikakve veze s temom sadržaja. Ispravili smo ovu grešku što je brže moguće”, napisala je Meta.

Dok su druge velike platforme optužene za potiskivanje propalestinskog stajališta, TikTok je, pak, optužen za njegovo promicanje, što je ova platforma demantirala.

Medijska zvona i emotivni komentari

Sve redakcije za provjeru činjenica primijetile su porast komentara iz kojih izbijaju snažne emocije na svojim objavama o sukobu.

Faktografova stručnjakinja za društvene medije Jordi Ilić kaže:

“Kao i prilikom svakog sukoba, primjećujemo veći angažman publike u vidu komentara, kao i društvenu polarizaciju u vidu nerazumijevanja prema skupini koja ne dijeli iste stavove.  Također, uslijed eskalacije sukoba, raste i broj negativnih komentara koji su često diskriminatorne prirode, u ovom slučaju na vjerskoj ili nacionalnoj osnovi”.

Rašid Krupalija kaže da društvene mreže često postaju kanali za širenje dezinformacija, čemu pogoduje situacija nabijena emocijama.

“Značajan broj dezinformacija širen je s ciljem iskazivanja podrške stanovništvu Gaze, ili u manjem broju slučajeva, podrške Izraelu”, kaže.

Viola Keta se slaže. Navodi da, za razliku od mainstream medija, društvene mreže, razni online portali i sumnjivi profili šire lažne snimke i fotografije o sukobu u Gazi, što stvara emotivne reakcije i netočne percepcije. Marija Vučić također kaže da je primijetila više pristranosti na društvenim mrežama:

“Prije svega mislim na desničarske, nacionalističke, antiglobalističke kanale na Telegramu, mada je vjerojatno slično i na drugim kanalima. Međutim, tu se prvenstveno okuplja publika zainteresirana za ratne teme, kao što se na Viberu okuplja publika zainteresirana za zdravstvene teme. Oni su tamo, koliko sam primijetila, primarno na strani Palestine u ovom sukobu”.

Ovaj sukob sam po sebi veoma polarizira, a društveni mediji polarizaciju su pogoršali filtriranjem sadržaja na temelju postojećih mišljenja korisnika. Zbog algoritama, korisnici i korisnice rijetko dolaze u kontakt s informacijama koje nisu u skladu s njihovim stavovima, što stvara takozvana medijska zvona.

“Ako gledam dominantno stranu Palestine, dakle ono što se dešava u Gazi, onda vidim samo taj sadržaj. Ne vidim ništa što druga strana govori. Isto tako, ta druga strana toga nije svjesna. Primjerice, ljudi iz koji se nalaze u Njemačkoj dominantno vide stavove Izraelaca, bili to službeni ili stavovi građana, a ne vide ono što se dešava u Palestini. Nastaje problem da jedna platforma, odnosno platforme, kontroliraju narativ na tehnokratski način, a mi vrlo teško bez promišljanja, bez uklanjanja emocionalnih reakcija, možemo izaći iz tog zvona”, objašnjava Kulenović.

Radoje Cerović, psiholog i komunikolog iz Crne Gore, ističe da je u ratnim vremenima pristranost više pravilo, nego iznimka. U razgovoru za SEE Check kazao je kako je realno očekivati određeni utjecaj ratne propagande na izvještavanje.

“Sukob u Gazi traje već dugo, blokovi mišljenja i stavova već su veoma jasno definirani. Svaka informacija neminovno predstavlja pojednostavljenu te van konteksta – vremenskog, političkog, socijalnog – istrgnutu cjelinu. Istina je u ovom slučaju neminovno mnogo kompleksnija. Ali je naš sistem ‘prečaca’ u glavi – zovemo ih heuristike – odgovoran da donesemo najbržu i najlakšu moguću procjenu situacije, a to je u idealnom smislu – da potvrdim postojeće mišljenje”, kaže on.

Kako se izraelsko-palestinski sukob razvija, snalaženje u složenom i često pristranom informacijskom prostoru postaje sve veći izazov, osobito s obzirom na dinamičnu prirodu problema i ograničene resurse dostupne novinarima i novinarkama. Razlučivanje činjenica od dezinformacija te očuvanje uravnoteženosti u izvještavanju i dalje predstavlja izazov, kako za medije, tako za njihovu publiku. U eri digitalnih medija i algoritamski vođenog sadržaja, razvrstavanje svakodnevnih vijesti samo je po sebi kompleksno. Tu kompleksnost dodatno povećava činjenica da je riječ jednom od najdugovječnijih sukoba na svijetu.

Facebook
Twitter
Live blog
Dezinformacije o koronavirusu

Uočili ste objavu na društvenim mrežama i želite da provjerimo je li točna? Želite nas upozoriti na netočnu ili manipulativnu izjavu političara? Imate prijedloge, pohvale ili kritike? Pišite nam na [email protected] ili nas kontaktirajte putem Twittera ili Facebooka.