Ustavni sud konstatirao je svojim upozorenjem u petak kako se predsjednik Zoran Milanović svojim ponašanjem “doveo u poziciju da ne može biti ni mandatar za sastav buduće Vlade ni predsjednik Vlade”.
Na konferenciji za novinare predsjednik suda Miroslav Šeparović obrazloženje je ponudio na razini – predsjednik Republike bio je prije izbora upozoren da se ne smije predstavljati kao budući premijer, a on je to nastavio raditi pa je naša uloga zaštite ustavnog poretka da ga naposljetku kaznimo na način da ne može biti mandatar ili premijer. Nisu propisali rok trajanja odredbe po kojoj Zoran Milanović ne smije biti premijer, ni u slučaju da dade ostavku na svoju dužnost predsjednika RH.
Argumentaciju za takvu odluku, koju je donijelo devet sudaca Ustavnog suda, ponudili su na razini – Ustav je iznad svih, i iznad predsjednika i iznad moguće buduće odluke većine u Saboru pa i iznad Ustavnog suda, ali mi smo ti koji tumačimo što piše u Ustavu. Upitani za konkretnu ustavnu odredbu na osnovi koje su donijeli odluku te težine, pozivali su se na članak 96. Ustava koji govori o nespojivosti uloge predsjednika sa sudjelovanjem u izbornoj utrci, kao i na svoje “opće ovlasti”.
Miroslav Šeparović ustvrdio je će Ustavni sud poništiti eventualnu odluku Sabora kojom bi Milanović postao mandatar za izbor nove Vlade.
Na pitanje zašto nisu reagirali prije samih izbora, Šeparović je ustvrdio da nisu htjeli utjecati na ishod izbora, ali nije ponudio jasnu argumentaciju kako ova odluka Ustavnog suda nije u mogućoj koliziji s voljom birača.
Ustavna sutkinja Ingrid Antičević Martinović nije bila prisutna, a s odlukom se nisu složili ustavni suci koji se često ne slažu s većinom u Ustavnom sudu – Goran Selanec, Lovorka Kušan i Andrej Abramović. Iako je i ovaj put odluka bila u formi „upozorenja“, a ne „odluke“ protiv koje je moguća žalba, kao i izdvojena mišljenja, predsjednik suda Miroslav Šeparović, poučen lošim iskustvom nakon zadnjeg upozorenja – obećao je da će izdvojena mišljenja biti moguća te objavljena.
Ona su uskoro i objavljena.
„Iz argumenata koji su izneseni u Upozorenju većine, kao i onih koji su bili dio rasprave koja je prethodila donošenju Upozorenja, ne možemo zaključiti da postoje uvjerljivi, a posebno dovoljno ustavnopravno precizno određeni temelji koji opravdavaju ovako dalekosežno postupanje Ustavnog suda. Ovako značajni koraci i korištenje ovlasti koje Ustavni sud ima na raspolaganju nužno traže ne samo primjerenu, već i izričitu te jasnu ustavnopravnu argumentaciju. Pozivanje na odredbe kojima su izražena ustavna načela i vrednote nije dovoljno u ovakvim situacijama“, navodi troje ustavnih sudaca.
Ustavni sud svojom odlukom, navode, „ograničava pravo zakonito izabranim zastupnicima da po svojoj volji podrže Vladu kakvu žele i premijera kojeg žele. Uostalom, većina je bila svjesna postupanja Predsjednika Republike prije samog održavanja izbora. S obzirom da Upozorenje navodi da se radilo o postupanju koje je očigledno suprotno Ustavu (ne kaže se izričito kršenje) imala je i više nego dovoljno vremena da, kada bi tako uistinu bilo, građane i građanke upozori na njegove posljedice prije samog izbornog glasanja kako bi građani i građanke imali punu informaciju već prilikom samog izlaska na birališta. Naknadna ograničenja, u stvari, utječu na rezultate izbora neustavno“, navode te dodaju: „Podsjećamo da zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujući mandat prema čl. 74. Ustava RH, te da na njih niti može, niti smije utjecati više nitko, osim njihove savjesti. Svakako to ne bi trebao činiti Ustavni sud“.
„U Priopćenju većina u US RH želi sankcionirati način obnašanja dužnosti Predsjednika RH nemogućnošću postizanja funkcije Predsjednika Vlade u budućnosti, neovisno o činjenici bi li Predsjednik RH prethodno dao ostavku ili ne. Smatramo da Predsjednik RH, naravno, ne može istovremeno biti i Predsjednik Vlade, ali nema niti ustavnih, niti zakonskih prepreka da to ne bude ako prethodno dade ostavku na dužnost Predsjednika RH“, navode te dodaju kako eventualno kršenje Ustava u obavljanju predsjedničke dužnosti jest prestanak dužnosti Predsjednika, a ne zabrana obavljanja političke funkcije.
„Većina u svojem Priopćenju ne navodi iz čega bi ta zabrana proizlazila, jer to i ne može navesti. Takvog propisa nema. Većina ne navodi niti koliko bi takva zabrana trajala: doživotno, nekoliko godina ili jednostavno dok se Ustavni sud ne prestane ljutiti na Zorana Milanovića? Ne možemo se složiti s takvom samovoljom. Nema sankcije bez da je zakonom prethodno propisana“, navode.
Podsjećaju kako su i sami ukazivali na niz problematičnih aspekata novog ustrojstva izbornih jedinica te zaključuju na za ustavne suce krajnje neuobičajeni način:
„Ono što većina u US RH zapravo govori u svome Priopćenju je sljedeće: rezultate izbora ćemo priznati ako premijer bude netko drugi, a ako to bude Zoran Milanović, onda ih nećemo priznati. To Priopćenje je, u stvari, prijetnja i novom Saboru da paze što rade, i koga podržavaju. Ta je prijetnja duboko protuustavna“.
